Ruka vam često trne, pogotovo noću? Liječnik upozorava: Jedan znak otkriva da problem više nije bezazlen

Je li vam se ikada dogodilo (ili vam se možda često događa) da se probudite, a ruka vam je utrnula, toliko da je jedva osjećate? No, kad je malo pomaknete ili protresete, sve se vrati u normalu. Može se dogoditi da i noću ponekad imate osjećaj kao da vam po ruci gmiže stotinu mrava. Ili vam se čini da vam je stisak oslabio ili osjećate potrebu napraviti pauzu tijekom rada na tipkovnici računala. Sindrom karpalnog tunela možda je prva pomisao, no neki zamišljaju i prestraše se da se radi o nekoj neurodegenerativnoj bolesti.

- Parestezije su promjene osjeta u rukama ili drugim dijelovima tijela koje se doživljavaju kao trnci, ubodi ili stvarni električni udari, ponekad čak i lokalizirano peckanje. Ti simptomi često su povezani s osjećajem utrnulosti i sa smanjenjem osjeta dodira. Do toga dolazi kad god je živac pritisnut, iritiran ili oštećen, što uzrokuje abnormalnu živčanu vodljivost. Živci su, zapravo, električni kabeli napravljeni od živog tkiva: izvana imaju izolacijsku traku, a iznutra stotine tisuća dugih, tankih stanica koje prenose električni impuls iz mozga. Kada se pritisnu, njihova funkcionalnost se mijenja, a trnci su jedan od mogućih simptoma. Ruke su posebno sklone nelagodi jer predstavljaju jedno od područja s najvećom koncentracijom živčanih završetaka u tijelu – objašnjava dr. Mattia Carozzo, kirurg šake i ravnatelj Odjela za minimalno invazivnu kirurgiju u bolnici San Raffaele u Milanu.

Oprezno s rukom ispod jastuka

Mnogi ljudi stavljaju ruku pod jastuk prije spavanja jer im to pomaže da lakše zaspu.

- Ako to učinimo bez predugog stiskanja ruke, jer je zatim maknemo ili okrenemo u drugi položaj, nećemo se probuditi s osjećajem da nam je ekstremitet još uvijek u dubokom snu - kaže dr. Carozzo.

Ali ako nam ruka ostane u istom položaju ili pritisnuta ispod jastuka satima tijekom noći, trnci su neizbježni, čak i ako ostanu benigni. Ako se trnci pojave, oni će i nestati, no liječnik upozorava da moramo naučiti „slušati svoje ruke”, jer je čak i blaga nelagoda anticipatorni simptom, baš kao i grčevi. Naš mozak nam govori da predugo održavamo nepravilan položaj (što se događa i kada prekrižimo noge) i da ćemo, ako predugo i prečesto to činimo, na kraju oštetiti živac. Dakle, ako osjetimo nešto čudno, čak i ako je to samo jednokratno "trnjenje", trebali bismo promijeniti držanje, i u krevetu i dok sjedimo.

Kada se trnci često pojavljuju

Međutim, situacija se mijenja kada se simptom javlja često, traje nekoliko minuta, čak i sati, i prisiljava osobu da se budi tijekom noći čak i kada održava ispravno držanje.

- Važno je uočavati i zahvaća li iste prste i je li povezan s drugim motoričkim promjenama, poput gubitka snage, poteškoća s finim pokretima i progresivnog pogoršanja simptoma. Tada moramo uzeti u obzir kompresivnu neuropatiju - kaže kirurg. U tom slučaju, radi se o sindromu karpalnog tunela, kompresiji živca koja neće proći bez posjeta liječniku. Žene u dobi između 35 i 70 godina najviše su izložene riziku od tog sindroma.

- Karpus je kanal u kojem se spajaju tetive fleksora prstiju i medijan(i) živac. Ako osoba zloupotrijebi ovaj dio ručnog zgloba, izvodeći ponavljajuće pokrete u neispravnim položajima (na primjer, koristeći miš), tetive se trljaju o stijenke ovog tunela. Ovojnice koje ih okružuju postaju iritirane, otečene i zauzimaju više prostora te uzrokuju upalu medijanog živca, što u početku uzrokuje poznate simptome, uključujući bol. Međutim, s vremenom živac se oštećuje, postaje fibrotičan i gubi svoju senzornu i motoričku funkciju u prstima, uključujući palac. U tim slučajevima intervencija je neophodna što je prije moguće, ili barem prije nego što oštećenje postane nepovratno – ističe dr. Carozzo.

Žene su osjetljivije

- Žene su osjetljivije na sindrom karpalnog tunela, a općenito su sklonije i upali tetivnih ovojnica, što tada predstavlja početak procesa kompresije živaca. Te strukture imaju mnogo estrogenskih receptora i stoga su osjetljive na razdoblja velikih hormonalnih fluktuacija. Trnci, bol i oticanje vjerojatnije će se pojaviti ako imate neredovite menstruacije, ako patite od sindroma policističnih jajnika, tijekom trudnoće ili čak tijekom menopauze, jer ti receptori čine sinovijalnu tekućinu, koja djeluje kao amortizer između ovojnice i tetiva, viskoznijom i stoga manje učinkovitom. Tijekom menopauze tekućina stagnira, stvarajući upalu. Hipotireoza također olakšava oticanje tkiva, čime se održava ovaj začarani krug - naglašava stručnjak. Preporučuje i da u tom slučaju konzultirate ginekologa ili endokrinologa te posjetite specijalista za šake.

Pukotine na vrhovima prstiju

Razvoj sindroma karpalnog tunela može biti dugotrajan proces. Prije nego što se pojavi stvarna bol, osoba može mjesecima zauzimati loš položaj tijela, ignorirajući nelagodu kao posljedicu prekomjernog rada.

- Kako bi se olakšala pravovremena dijagnoza i što raniji odlazak na pregled specijalistu za šaku, preporučujem pažljiv pregled vrhova prstiju. Naime, ovaj sindrom dovodi do hipohidroze: vrhovi prstiju postaju suhi, s prisutnošću fisura ili malih pigmentiranih pukotina. Ako se pojave drugi simptomi, odlazak u ljekarnu ili dermatologu nije dovoljan: specijalizirani centar posvećen šaci i minimalno invazivnoj kirurgiji moći će provesti i druge testove za potvrdu dijagnoze, poput Tinelova testa, gdje liječnik nježno tapka po koži na strateškim točkama na zapešću kako bi izazvao eventualnu paresteziju – pojašnjava dr. Carozzo.

Rehabilitacija ili endoskopski zahvat

Dobra vijest je da fizikalna rehabilitacija može biti od velike pomoći.

- Fizioterapeut može pacijente podučiti specifičnim tehnikama istezanja, koje su nešto poput joge za zglobove. Ovaj pristup nazivamo konzervativnim jer često može ukloniti potrebu za operacijom. No, ako nam testovi poput elektromiografije pokažu da je živac previše oštećen, endoskopska tehnika s rupom od 5 mm (pod lokalnom anestezijom) omogućuje nam da „oslobodimo” kanal bez utjecaja na okolne strukture. Oporavak je vrlo brz i već sljedeći dan možete sjesti za volan - zaključuje kirurg.