Migrena je neurološka bolest koja češće pogađa žene. Napadaji su često nepredvidivi i mogu trajati od nekoliko sati do nekoliko dana, nerijetko uz mučninu, povraćanje, osjetljivost na svjetlo i zvuk te potrebu za povlačenjem iz svakodnevnih aktivnosti. Unatoč svojoj visokoj onesposobljavajućoj prirodi, migrena se u praksi i dalje nerijetko banalizira.
Važno je razumjeti da migrenu rijetko pokreće samo jedan čimbenik. Okidači mogu biti vrlo različiti: stres, ali i tzv. otpuštanja nakon stresnog razdoblja (npr. vikend ili godišnji odmor), manjak sna ili previše spavanja te hormonalne promjene i promjene vremena. Upravo zbog preklapanja više čimbenika migrena može djelovati nepredvidivo, a isti okidač neće uvijek imati isti učinak.
Prehrana kao jedan od mogućih okidača
Hrana možda nije prva stvar na koju ljudi pomisle, no kod mnogih može utjecati na pokretanje ili pojačavanje simptoma. Među namirnicama i sastojcima koji se najčešće spominju kao okidači su zreli sirevi, fermentirana i kisela hrana, čokolada, pojačivači okusa poput MSG-a, određeni zaslađivači poput aspartama te alkohol, osobito crno vino i pivo. Dobra je vijest da je prehrana jedan od okidača na koji se, uz realna očekivanja, može utjecati, pri čemu treba razlikovati okidače napadaja od uzroka bolesti.
Također, utjecaja često imaju količina, učestalost i okolnosti u kojima se nešto konzumira. Reakcije na pojedine namirnice i sastojke mogu se znatno razlikovati od osobe do osobe. To je posebno vidljivo na primjeru kofeina. Kod nekih osoba povećava vjerojatnost napadaja, osobito ako se kava pije redovito pa se naglo prekine ili se preskoči uobičajena doza, ali i ako se kofein unosi u većim količinama. Kod drugih manja količina kofeina može imati blago smirujući učinak na bol, pa se stoga nalazi i u nekim analgetskim kombinacijama.
Zato je korisnije promatrati širu sliku: redovitost obroka, izbjegavanje naglih padova energije tijekom dana, unos tekućine i vlastitu toleranciju. Drugim riječima, ne postoji jedan jelovnik za sve, nego je ključ u prepoznavanju vlastitih obrazaca i okidača.
Tvari u hrani koje se povezuju s migrenom
Kad govorimo o "problematičnim namirnicama", nije uvijek presudna hrana, nego određene tvari koje se u njoj nalaze i koje kod nekih ljudi mogu potaknuti napadaj. Kod migrene se smatra da različiti podražaji, uključujući i sastojke iz hrane, kod osjetljivijih osoba mogu lakše "pogurati" živčani sustav prema napadaju, osobito kada je prag tolerancije snižen zbog manjka sna, stresa, hormonalnih promjena ili preskakanja obroka.
Jedna od najčešće spominjanih tvari je tiramin, spoj koji nastaje tijekom zrenja i fermentacije hrane. Zato ga nalazimo u zrelim sirevima, fermentiranim proizvodima i nekim suhomesnatim proizvodima. U sličnom kontekstu navodi se i histamin, kojeg može biti više u fermentiranoj hrani i hrani koja je dulje stajala, a kod osoba sa slabijom tolerancijom može pridonijeti glavobolji ili mučnini. Kao potencijalni okidači navode se i nitrati i nitriti, koji se koriste kao konzervansi u pojedinim mesnim prerađevinama (npr. hrenovke, salame, suhomesnati naresci, slanina). Kod nekih ljudi takva hrana može biti okidač, osobito ako se jede u većim količinama.
Prehrambene smjernice
Kako bi to bilo izvedivo i u danima kad nemate energije, dio povrća i voća unaprijed operite, narežite i zamrznite u porcijama za smoothie ili juhu. Tako po potrebi samo izvadite pripremljene sastojke i u nekoliko minuta ih skuhate ili izmiksate. Važne su i zdrave masti, posebno omega-3 masne kiseline koje se nalaze u ribi, orašastim plodovima i sjemenkama. U praksi to znači jesti ribu 2-3 puta tjedno, a kao dodatne izvore koristiti mljevene lanene ili chia sjemenke i orahe. Osim izbora namirnica, jednako je važan i redovit unos tekućine tijekom cijelog dana jer dehidracija može dodatno sniziti prag tolerancije.
Zašto je važno kada jedemo
Nije uvijek presudno što jedemo, nego i kada. Preskakanje obroka i dugi razmaci između jela kod mnogih povećavaju osjetljivost i mogu povećati vjerojatnost napadaja. Zato je korisno jesti u približno isto vrijeme i ne preskakati obroke.
Suplementacija kod migrena
Dodaci prehrani nisu zamjena za terapiju, ali kod nekih osoba s migrenom mogu biti korisna potpora u prevenciji. Najčešće se spominje magnezij, zatim riboflavin (vitamin B2) i koenzim Q10, koji sudjeluju u radu živčanog sustava i energetskom metabolizmu. Kod osoba s niskim unosom ribe može se razmotriti i dodatak omega-3 masnih kiselina, a vrijedi provjeriti i vitamin D, osobito ako postoji sumnja na manjak ili je izloženost suncu mala. Najbolje je dodatke birati ciljano i prema potrebi, uz savjetovanje sa stručnjakom.
Prirodna podrška kod mučnine i napetosti
Đumbir je koristan saveznik osobito kod mučnine koja prati migrenu. Može se koristiti u obliku čaja, svježeg korijena, kapsula ili čak bombona. Kao lokalna podrška kod napetosti i blaže boli može se isprobati i paprena metvica, najčešće u obliku razrijeđenog eteričnog ulja nanesenog na sljepoočnice ili čelo, pri čemu treba paziti na osjetljivost kože i izbjegavati kontakt s očima. Za blagu podršku opuštanju u razdobljima pojačanog stresa ili napetosti ponekad se koriste i kamilica, matičnjak ili pasiflora, najčešće kao večernji napitak, radi boljeg opuštanja i kvalitetnijeg sna.
Kako možemo biti podrška osobama s migrenom
Osim osobnih navika, važno je i okruženje u kojem osoba s migrenom živi. Ako u obitelji ili među prijateljima imamo nekoga tko pati od migrena, podrška počinje razumijevanjem stanja i izbjegavanjem banaliziranja simptoma. I u svakodnevnim situacijama, poput odlaska u goste, male prilagodbe su dobrodošle. Budući da su vino, čokolada i slatkiši česti pokloni, valja imati na umu da upravo takve namirnice nekima mogu biti okidač. Umjesto toga mogu se donijeti biljni čajevi, primjerice kamilica ili matičnjak, ili nešto jednostavno poput bočice za vodu, kao mala pomoć da nekome voda bude pri ruci tijekom dana.
Što još možete učiniti?
Uz prehranu, kod migrena veliku ulogu imaju i svakodnevne navike. Jedna od najvažnijih je dosljedna rutina spavanja. I premalo i previše sna može potaknuti napadaj. Poželjno je ići na spavanje i buditi se u približno isto vrijeme te ograničiti izloženost ekranima u satima prije spavanja.
Redovita, umjerena tjelesna aktivnost, primjerice šetnja, lagano vježbanje ili joga, može biti od pomoći, kao i rad na smanjenju stresa, koji je jedan od najčešćih okidača. Osim toga, korisno može biti i vođenje dnevnika glavobolja koji pomaže u prepoznavanju obrazaca i povezanosti simptoma s navikama ili okidačima. Tijekom napadaja nekima olakšanje donose hladni oblozi, dok drugima više odgovaraju topli, pa tako i ovdje vrijedi pravilo osobne preferencije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....