Neplodnost pogađa sve veći broj parova, a vrijeme ima presudnu ulogu u uspješnosti liječenja. Upravo je zato važno jačati suradnju između primarne zdravstvene zaštite i specijaliziranih centara za medicinski potpomognutu oplodnju, istaknula je doc. prim. dr. sc. Romana Dmitrović, spec. ginekologije i subspec. humane reprodukcije, otvarajući stručni simpozij o medicinski potpomognutoj oplodnji "MPO - važnost uloge primarnog ginekologa."
Prema procjenama, s neplodnošću se u svijetu i u Hrvatskoj danas suočava od 15 do 17 posto parova, odnosno svaki šesti par. Zahvaljujući razvoju metoda medicinski potpomognute oplodnje, do danas je u svijetu rođeno više od 13 milijuna djece, dok u Hrvatskoj djeca začeta MPO postupcima čine oko pet posto ukupno rođene djece.
- Plodnost žena prirodno se mijenja s godinama, pri čemu se nakon 30. godine postupno smanjuje. Kvaliteta sperme kod zdravih muškaraca u posljednjih 40 godina smanjila se za oko 40 posto. Neplodnost treba promatrati kao zajednički izazov para, a uloga primarnog ginekologa važna je u otvaranju razgovora o reproduktivnom zdravlju i pravodobnom savjetovanju, neovisno o tome postavljaju li pacijentice same ta pitanja - istaknula je doc. prim. dr. sc. Romana Dmitrović.
Koga treba uputiti na obradu i kada?
Primarni ginekolog izuzetno je važan u prepoznavanju neplodnih parova, kaže dr. Karlo Tomičić, spec. ginekologije i opstetricije, subspec. humane reprodukcije, a razgovor se može započeti: "Planirate li trudnoću?", "Ako planirate, a ne ide, možda biste trebali početi s nekom obradom".
Indikacija za medicinsku obradu neplodnosti ovisi o trajanju pokušaja začeća, dobi partnera i prisutnosti rizičnih faktora.
- Preporuka je uputiti na obradu parove kod kojih postoji nemogućnost začeća nakon 12 mjeseci nezaštićenih redovitih spolnih odnosa kod žena mlađih od 36 godina, a kod onih starijih od 36 nakon šest mjeseci pokušaja začeća. Parove u kojima žena ima 40 i više godina treba odmah uputiti na obradu u kliniku koja se bavi humanom reprodukcijom. Također, ako kod žene postoji poremećaj menstrualnog ciklusa, PCOS, endometrioza, upalna bolest zdjelice ili prethodna operacija u zdjelici, primjerice zbog upale slijepog crijeva, ili prijevremena insuficijencija jajnika u obiteljskoj anamnezi, ne treba se čekati 6-12 mjeseci, kao ni onda kada muškarac ima patološki spermiogram, erektilnu ili ejakulacijsku disfunkciju - kaže dr. Tomičić.
Napominje da se obrada uvijek provodi kod oba partnera, istodobno i postupno. Muška plodnost najprije će se provjeriti spermiogramom nakon 2-3 dana apstinencije od ejakulacije, a kod žena će se najprije ispitati ima li ovulatorne cikluse, urednu anatomiju maternice i prohodne jajovode, uz isključenje hormonskih i sistemskih uzroka neplodnosti.
- Po učestalosti su muški i ženski faktori neplodnosti podjednaki i čine 30-40 posto slučajeva, 10-20 posto imamo preklapajućih faktora, a kod 10-15 posto se ne može utvrditi uzrok neplodnosti. Kod žena najčešći su ovulacijski poremećaji - sindrom policističnih jajnika, hipotalamičko-hipofizni poremećaj s anovulacijom ili oligoovulacijom, hiperprolaktinemija, bolesti štitnjače te prijevremena insuficijencija jajnika. Kod muškaraca najčešći su poremećaji spermatogeneze te endokrini uzroci - kaže dr. Tomičić i dodaje da se stoga kod muškaraca, uz osnovnu pretragu spermiograma, po indikaciji radi i hormonska obrada, pregled urologa ili androloga s ultrazvukom testisa i prostate, mikrobiološka analiza sjemena, test fragmentacije DNK spermija te genetska obrada. Kod žena određuje se također hormonski status, ultrazvučne pretrage, provjera prohodnosti jajovoda uz Papa-test i cervikalne briseve.
Multidisciplinarni pristup
Proces medicinski potpomognute oplodnje je timski rad, multidisciplinarni pristup je nužan, a medicinska sestra često je prva karika koja povezuje pacijente s ostalim članovima tima te pruža stručnu njegu, podršku i edukaciju tijekom cijelog postupka.
- Prvi i osnovni korak u MPO postupku je naručivanje na konzultacije s jednim od liječnika. Dobro je ponijeti osnovne nalaze na tu prvu konzultaciju, a to su Papa-test, cervikalni brisevi, hormonski status te nalaz partnerova spermiograma. Nalazi ne bi trebali biti stariji od godinu dana - kaže Ivana Arić, bacc. med. techn.
Prema zakonu, parovi imaju pravo na četiri IVF/ICSI postupka sa standardnom ili blagom stimulacijom jajnika tijekom života te na dva postupka u prirodnom ciklusu. Ovaj se broj ne resetira nakon poroda, iako to mnogi pacijenti pogrešno pretpostavljaju.
Ambulantna histeroskopija
Važnu dijagnostičku i terapijsku ulogu u obradi i liječenju neplodnosti ima i ambulantna (office) histeroskopija jer omogućuje izravan uvid u šupljinu maternice te istodobno uklanjanje promjena koje mogu otežavati začeće ili implantaciju embrija. Kako kaže prim. dr. sc. Mihajlo Strelec, spec. ginekologije i opstetricije i subspec. humane reprodukcije, to je minimalno invazivan zahvat koji se izvodi bez opće anestezije, u ambulantnim uvjetima i danas je zlatni standard u dijagnostici i liječenju promjena u šupljini maternice. Omogućuje otkrivanje promjena koje se ponekad ne vide jasno na ultrazvuku, poput polipa, mioma, priraslica, septuma maternice, kroničnog endometritisa i anomalija građe maternice. Takve promjene mogu ometati implantaciju ili povećati rizik za rane spontane pobačaje.
Kriopohrana i donacija jajnih stanica
Zrele jajne stanice mogu se zamrznuti i pohraniti (kriopohrana) duži niz godina bez smanjenja kvalitete. Radi se onda kada se želi očuvati plodnost kod žena koje, primjerice, moraju ići na kemoterapiju ili radioterapiju i kod onih koje imaju povećan rizik za prijevremenu insuficijenciju jajnika.
- Indikacije za donaciju jajnih stanica postoje u onim slučajevima kada žena ne može koristiti vlastite stanice za začeće, a druge metode nisu uspjele ili postoje teške nasljedne bolesti - pojasnila je dr. Kristina Belak, spec. ginekologije i opstetricije. Donacija spolnih stanica, jajnih stanica i spermija u Hrvatskoj je zakonski dopuštena, no u praksi ne funkcionira jer nemamo aktivnu banku spolnih stanica i "otvorena je", što znači da se otkriva identitet donorice ili donora.
- Ovaj uvjet je glavni razlog nedostatka domaćih donora, odnosno donorica - kaže dr. Alenka Sirovec, spec. ginekologije i opstetricije i subspec. humane reprodukcije. Stoga oni kojima je potrebna donacija moraju potražiti liječenje u inozemstvu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....