Tiha pandemija pogađa oko 300.000 Hrvata! Na simptome gotovo nitko ne obraća pažnju

Prema istraživanju čak 68 posto građana nikada nije s liječnikom razgovaralo o zdravlju bubrega, 75 posto ispitanika izjavilo je da bi se odazvalo preventivnim pregledima za rano otkrivanje kroničnih bubrežnih bolesti, isti postotak nikada nije dobio preporuku za kontrolu bubrežne funkcije, dok 78 posto ispitanika nikad nije s liječnikom razgovaralo o rizicima za razvoj bolesti bubrega.

Pogađa oko 12 posto odraslih osoba u Hrvatskoj

Predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti Zrinka Mach ističe da je očito potrebno učiniti više kako bi građani sa svojim liječnicima razgovarali o zdravlju bubrega i redovitim kontrolnim pregledima.

- U Hrvatskoj, prema službenim statistikama, od kronične bubrežne bolesti u različitim stadijima boluje između 10 i 12 posto građana, što znači između 300 i 350 tisuća građana, od kojih se oni u završnim stadijima bolesti liječe nekim od oblika nadomjesne bubrežne terapije, peritonejske dijalize, hemodijalize ili su transplantirani - rekla je.

Dodala je da je tijekom proteklih godina liječenje unaprijeđeno većom dostupnošću suvremenih terapijskih mogućnosti, ali da je potrebno više ulagati u informiranje i edukaciju građana.

Tiha pandemija

Nefrologinja Ingrid Prkačin naglašava da bi svi jednom godišnje trebali obaviti osnovne pretrage funkcije bubrega.

Specijalist endokrinologije i dijabetologije Stjepan Šimić upozorio je na povezanost šećerne bolesti i bubrežnih bolesti, a Jelena Međaković iz Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac KB Merkur istaknula je važnost edukacije pacijenata, posebno starijih osoba kod kojih se kronična bubrežna bolest najčešće javlja.

Istraživanje je pokazalo i da manje od polovice građana zna što su osnovni pokazatelji funkcije bubrega, poput albumina u urinu (43 posto) ili eGFR-a (38 posto), dok 64 posto ispitanika zna što je kreatinin u krvi.

Rani simptomi neprepoznati

Kronična bubrežna bolest obično je bez ikakvih simptoma sve do trećeg stadija, kada se dio bolesnika počinje žaliti na umor već pri lakšoj aktivnosti. To je posljedica razvoja anemije, koja se javlja uslijed nedostatne proizvodnje eritropoetina, hormona koji potiče stvaranje crvenih krvnih stanica. Pogrešno je mišljenje da su svi bolesnici s bubrežnom bolesti "otečeni". Edemi se javljaju kod bolesnika koji imaju proteinuriju, a kod ostalih obično tek u stadiju 5, kada bubrezi ne uspijevaju ukloniti suvišnu tekućinu. Edemi se ujutro javljaju oko očiju, a poslijepodne i navečer oko gležnjeva. Također, neki bolesnici mogu nakupljati suvišnu tekućinu u trbušnoj šupljini, u prsištu ili oko srca. Napredovanjem bolesti često dolazi do gubitka apetita, mučnine i povraćanja te pojačanog svrbeža kože, a dio bolesnika žali se na otežanu koncentraciju, ali i na kognitivne probleme. Učestalo noćno mokrenje može biti jedan od prvih znakova kronične bubrežne bolesti zbog gubitka koncentracijske sposobnosti bubrega. Stariji muškarci često imaju problema s prostatom te će se kod njih tek rijetko posumnjati na bubrežnu bolest, a za noćno mokrenje okrivit će se prostata. Nadalje, u bolesnika se vrlo često javlja arterijska hipertenzija, a imaju i poremećaje seksualne funkcije, uključujući neplodnost i poremećaj menstrualnog ciklusa.

Kampanja “Ne zaboravi na bubrege”

S ciljem podizanja svijesti o bolesti bubrega, pokrenuta je desetodnevna edukativna kampanja pod nazivom “Ne zaboravi na bubrege”.

Kampanja se provodi u suradnji sa Sveučilišnom klinikom Vuk Vrhovac, KB Merkur, Centrom izvrsnosti Međunarodne dijabetičke federacije i Hrvatskim društvom za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma pri Hrvatskoj udruzi medicinskih sestara (HUMS), uz podršku Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba.