Tisa, vinca, kamilica… stručnjak otkriva što je istina, a što mit o biljkama u liječenju raka

Kad se govori o borbi protiv raka, važna tema nisu samo liječenje i prevencija, već i ono što se nerijetko zanemaruje, a to su točne informacije za one koji se suočavaju s dijagnozom raka. Kad netko dobije dijagnozu raka, sasvim je razumljiva želja za pronalaženjem manje agresivnih, „prirodnijih” rješenja. Upravo u tom krhkom prostoru, ispunjenom nadom i strahom, tema takozvanog bilja protiv raka snažno se pojavljuje, potičući legitimna pitanja, ali i opasne nesporazume.

Posljednjih godina, zahvaljujući internetu, granica između informacija i dezinformacija postala je sve nejasnija. Biljni lijekovi i prirodne terapije često se predstavljaju kao čudotvorna rješenja, sposobna zamijeniti liječenje raka. No, postoje li doista biljke protiv raka?

Mnogi lijekovi koji se danas koriste u onkologiji potječu od biljaka koje su se desetljećima proučavale u istraživačkim laboratorijima

AQUATARKUS/SHUTTERSTOCK

- Kad je riječ o bilju protiv raka, rizik od nesporazuma vrlo je visok. Ne postoje biljke koje, uzimane u obliku biljnih čajeva, sokova ili dodataka prehrani, mogu izliječiti rak. Međutim, postoje biljke iz kojih su dobivene tvari koje su, nakon opsežnih istraživanja, postale učinkoviti lijekovi protiv raka. Upravo se ta temeljna razlika često zanemaruje ili brka – objašnjava profesor Fabio Firenzuoli, liječnik, fitoterapeut i autor knjige „Bilje protiv raka. Za prevenciju, ublažavanje simptoma i nuspojava lijekova”.

Povijest kemoterapije duboko je isprepletena s biljnim svijetom. Mnogi lijekovi koji se danas koriste u onkologiji potječu od biljaka koje su se desetljećima proučavale u istraživačkim laboratorijima. To je slučaj s taksolom, otkrivenim u tisi i potom transformiranim u paklitaksel, koji se sada koristi u liječenju brojnih vrsta raka. Alkaloidi poput vinkristina, vinblastina i vinorelbina izolirani su iz vince, naizgled bezopasne ukrasne biljke, što je promijenilo povijest terapije raka. Slično tome, lijekovi poput etopozida i tenipozida razvijeni su iz podophylluma, dok je irinotekan dobiven iz camptothece.

- No, važno je naglasiti da se u svim tim primjerima biljka ne koristi kakva jest. Aktivne molekule su izolirane, pročišćene i često kemijski modificirane kako bi bile učinkovite, mjerljive i prije svega sigurne. Tek nakon godina pretkliničkih i kliničkih ispitivanja te tvari ulaze u službene protokole liječenja. Stoga govoriti o biljkama protiv raka ne znači vjerovati u čudesne prirodne lijekove, već prepoznati ulogu znanstvenih istraživanja u pretvaranju prirode u lijek – ističe prof. Firenzuoli.

Granice „obećavajućih” biljaka

Uz lijekove protiv raka koji su već validirani i uključeni u protokole liječenja, veliki broj biljaka privlači istraživački interes zbog svog potencijalnog antitumorskog djelovanja. Artemisia, aloe vera, graviola i neke ljekovite gljive često se navode kao primjeri prirodnih lijekova „protiv raka”, ali važno je razjasniti kontekst dokaza o njihovom djelovanju.

- U većini slučajeva, to su studije provedene u laboratoriju ili na životinjskim modelima. Podaci su korisni za istraživanje, ali još uvijek potpuno nedovoljni da bi se pokazala klinička učinkovitost kod ljudi. Kritično pitanje nastaje kada se preliminarni rezultati, još uvijek daleko od terapijske primjene, šire na pojednostavljen ili iskrivljen način. Učinak uočen na izoliranim stanicama može se brzo transformirati, posebno na internetu, u navodni „prirodni lijek”, kojem nedostaje znanstvena osnova, ali je pun obećanja - upozorava prof. Firenzuoli, dodajući da upravo u toj fazi nastaju lažne nade, često popraćene nepotrebnim troškovima, a u najozbiljnijim slučajevima i odlukom o odgodi ili napuštanju učinkovitog liječenja raka.

Kako bilje pomaže u liječenju

S obzirom na važnu ulogu prehrane bogate biljnim hranjivim tvarima koje se nalaze u voću i povrću u prevenciji raka, najautentičniji doprinos fitoterapije ne leži toliko u „borbi” protiv raka, koliko u brizi za osobu koja se s njim suočava.

- Ljekovito bilje posebno je korisno u upravljanju simptomima povezanim s bolešću i nuspojavama liječenja. Uporni umor, gastrointestinalni poremećaji, promjene raspoloženja, nesanica, bol i izrazita emocionalna krhkost često prate onkološko liječenje, čineći ga još složenijim. U tim situacijama, korištenje prirodnih lijekova, stručno odabranih i primijenjenih pod liječničkim nadzorom, može pomoći da liječenje bude podnošljivije, potaknuti oporavak energije i vratiti pacijentu osjećaj ravnoteže i dobrobiti. To nisu alternative liječenju raka, već alati podrške koji, kada se pravilno integriraju, mogu napraviti razliku u svakodnevnom životu onih koji žive s tom bolešću - pojašnjava prof. Firenzuoli.

Gospina trava ne preporučuje se tijekom aktivnih terapija raka jer može ometati djelovanje brojnih lijekova

ESIN DENIZ/SHUTTERSTOCK

Anksioznost, depresija i poremećaji raspoloženja

Poremećaji raspoloženja česti su kod oboljelih od raka i imaju dubok utjecaj na cjelokupnu dobrobit te opće stanje osobe.

- Gospina trava jedna je od najproučavanijih biljaka za depresiju, ali njezina sposobnost ometanja metabolizma brojnih lijekova čini njezinu upotrebu problematičnom tijekom aktivnih terapija raka. Iz tog se razloga ne preporučuje tijekom te faze i treba se koristiti samo kada to propiše liječnik – kaže prof. Firenzuoli. Dodaje i da je šafran obećavajući jer ima dobar sigurnosni profil i dokumentiranu učinkovitost u poboljšanju raspoloženja. Standardizirani ekstrakti mogu se koristiti i kod pacijenata oboljelih od raka, uvijek pod liječničkim nadzorom, i mogu pomoći u smanjenju osjećaja tuge, razdražljivosti i emocionalnog umora. Stručnjak savjetuje da uvijek preferirate titrirane i standardizirane ekstrakte te da izbjegavate samopropisivanje biljnih pripravaka, posebno uz postojeće farmakološke terapije.

Gastrointestinalni sustav: mučnina, proljev i mukozitis

Kemoterapija i radioterapija često utječu na probavni sustav, uzrokujući mučninu, proljev i upalu oralne i želučane sluznice. U tim slučajevima, određene ljekovite biljke mogu pružiti značajno olakšanje.

- Kamilica ima protuupalni i umirujući učinak na sluznice, dok aloe vera, u obliku pročišćenog i standardiziranog gela, potiče zacijeljivanje i smanjuje mukozitis. Te biljke nisu zamjena za lijekove, ali mogu ublažiti simptome i poboljšati podnošljivost liječenja. No, koristite samo kontrolirane proizvode bez iritansa, izbjegavajući samostalnu pripremu – savjetuje prof. Firenzuoli.

Umor, anemija i gubitak energije

Umor od raka, taj duboki i uporni osjećaj iscrpljenosti koji se ne poboljšava odmorom, jedan je od najčešćih i najonesposobljavajućih simptoma za one koji se liječe od raka ili su nedavno završili liječenje. Često je povezan s anemijom, metaboličkim promjenama i smanjenom sposobnošću reagiranja na fizički i psihički stres.

- U tim slučajevima, neke ljekovite biljke mogu ponuditi ciljanu podršku, ne kao kratkoročni stimulansi, već kao pravi adaptogeni, sposobni pomoći tijelu da postupno oporavi energiju i izdržljivost. Među najproučavanijim biljkama su one poznate kao ginseng, heterogena skupina koja obuhvaća različite vrste, ali kojima su zajedničke sposobnost poboljšanja reakcije na stres i smanjenje umora. Eleuterokok, poznat i kao sibirski ginseng, dugo se koristi za povećanje fizičke i mentalne izdržljivosti i poticanje oporavka nakon razdoblja intenzivne slabosti. S druge strane, korejski ginseng ima najčvršću kliničku dokumentaciju: kontrolirane studije pokazale su da može smanjiti umor kod pacijenata oboljelih od raka nakon kemoterapije, a također poboljšava apetit, kvalitetu sna i opće blagostanje. Druge sorte, poput američkog ili kineskog ginsenga, također pokazuju slične karakteristike – navodi prof. Firenzuoli.

Ašvaganda ili indijski ginseng, adaptogena biljka koja se stoljećima koristi u ajurvedskoj medicini, također ima važnu ulogu. Nedavne studije ukazuju na to da može pomoći u smanjenju umora čak i kod pacijenata koji se podvrgavaju kemoterapiji, s pozitivnim učinkom ne samo na fizičku energiju, već i na koncentraciju, pamćenje i sposobnost suočavanja s dugotrajnim stresom.

Astragalus, biljka tipična za tradicionalnu kinesku medicinu, s Uncariom tomentosom, porijeklom iz amazonske prašume, pomaže u smanjenju i sprečavanju čestog pada broja bijelih krvnih stanica i imunološke obrane. No, ti lijekovi nisu bez ograničenja.

- Upravo zato što djeluju na složene sustave poput neuroendokrinog i imunosnog sustava, moraju se koristiti s oprezom, u odgovarajućim dozama i nikada sami. U nekim slučajevima mogu stupiti u interakciju s antidijabeticima, antikoagulansima ili kemoterapijskim lijekovima ili mogu biti pretjerano stimulativni – upozorava profesor. Ističe i da upravljanje umorom povezanim s rakom uvijek zahtijeva personaliziranu procjenu. Stoga je, kaže, bitno pratiti krvne parametre, posebno anemiju, te razgovarati s liječnikom o upotrebi adaptogenih biljaka ili dodataka prehrani kako bi se oni sigurno i dosljedno mogli uključiti u vaš plan liječenja.

Gubitak kose i njega kože

Gubitak kose je jedna od najvidljivijih i psihološki najnapornijih nuspojava. Iako ne postoje lijekovi koji ga mogu u potpunosti spriječiti, neke prirodne tvari mogu pomoći u njezi vlasišta. Posebno tijekom tretmana, koža može biti upaljena te mogu biti prisutni svrbež, ljuštenje i povećana osjetljivost.

- U tom smislu gel od aloe vere jedan je od najčešće korištenih i najbolje podnošljivih lijekova. Zahvaljujući svojim umirujućim, protuupalnim i ljekovitim svojstvima, može pomoći u smirivanju iritacije vlasišta i održavanju odgovarajuće hidratacije. Aloe vera već dugo se koristi i za liječenje mukozitisa i promjena na koži uzrokovanih kemoterapijom i radioterapijom, upravo zbog svoje sposobnosti da potiče popravak tkiva - kaže prof. Firenzuoli. Dodaje da i upotreba blagih biljnih ulja može pomoći u zaštiti kožne barijere i smanjenju osjećaja suhoće i zatezanja. Cilj nije nasilno poticanje ponovnog rasta, koji će se spontano dogoditi nakon tretmana, već stvaranje zdravijeg i manje upaljenog okruženja kože, potičući postupan i fiziološki oporavak – pojašnjava prof. Firenzuoli napominjući da treba izbjegavati agresivne ili necertificirane proizvode te dati prednost jednostavnim, dobro podnošljivim pripravcima.

Među najčešće korištenim umirujućim biljkama je arnika čija je protuupalna i mišićnoopuštajuća svojstva čine korisnom za bolove u mišićima i zglobovima

ANMBPH/SHUTTERSTOCK

Bol, grčevi i oteklina

Neuropatska i mišićna bol, grčevi i otekline mogu se pojaviti tijekom ili nakon liječenja raka, kao posljedica upale tkiva, oštećene cirkulacije ili smanjene pokretljivosti. U tim slučajevima određene ljekovite biljke mogu se koristiti kao simptomatska podrška, posebno za ublažavanje lokalne nelagode i poboljšanje kvalitete svakodnevnog života. Među njima su kanabis, koji se može koristiti za ublažavanje raznih vrsta boli, a koristan je i za rješavanje mučnine, anksioznosti i nesanice te Acmella oleracea, koja je također učinkovita kod lezija kože i sluznice, poput onih uzrokovanih radioterapijom. Kamilica također može biti učinkovita protiv radiodermatitisa, u kremama, gelovima i drugim lokalnim pripravcima, zahvaljujući svom protuupalnom djelovanju.

- Među najčešće korištenim umirujućim biljkama je arnika, koja se koristi isključivo izvana. Njezina protuupalna i mišićnoopuštajuća svojstva čine je korisnom za bolove u mišićima i zglobovima, pod uvjetom da se nanosi na neoštećenu kožu i u obliku kontroliranih pripravaka. Kamilica se može koristiti u obliku lokalnih pripravaka ili obloga – kaže prof. Firenzuoli.

Nesanica i poremećaji spavanja

Teškoće sa spavanjem, isprekidan san, noćna buđenja i smanjena koncentracija vrlo su česte tegobe tijekom i nakon liječenja raka. Često su rezultat kombinacije čimbenika: emocionalnog stresa, anksioznosti, upornog umora i neurokemijskih promjena izazvanih liječenjem.

- Matičnjak i pasiflora tradicionalno se koriste za poticanje opuštanja i poboljšanje kvalitete sna. Njihov učinak posebno je koristan za pacijente koji doživljavaju mentalnu hiperaktivnost ili emocionalnu napetost. Uz to, postoji sve veći interes za nootropne biljke poput Bacopa monnieri, poznate u ajurvedskoj medicini ne samo po svojim učincima protiv umora, već i po podršci kognitivnim funkcijama. Njezini aktivni sastojci djeluju na sustave uključene u pamćenje i pažnju, potičući bolji odgovor na stres i suzbijajući „mentalnu maglu”, koju mnogi pacijenti prijavljuju – navodi stručnjak. Savjetuje da se ti pripravci uzimaju navečer i u umjerenim dozama. Važno je izbjegavati samopropisivanje i uvijek ih uključiti u plan liječenja sa svojim liječnikom, osobito ako istodobno uzimate druge lijekove.

Klonite se lažnih obećanja

Uz savjesnu upotrebu ljekovitog bilja, kako kaže profesor Firenzuoli, valja razviti i kritičku sposobnost prepoznavanja praksi koje nemaju znanstvenu podlogu. Internet i društvene mreže često šire umirujuće, ali obmanjujuće poruke, obećavajući jednostavna i bezbolna liječenja.

- Klistiri od kave, „detoks sokovi”, biljni čajevi koji se reklamiraju kao čudotvorni, koštice marelice i slično neučinkoviti su u liječenju raka, a u nekim slučajevima mogu biti čak i opasni. Ne samo zbog svoje potencijalne toksičnosti, već i zato što mogu dovesti do odgađanja ili napuštanja učinkovitih terapija, ozbiljno ugrožavajući proces liječenja – upozorava profesor. Ističe i da prirodno ne znači uvijek sigurno i ljekovito. Biljke, poput lijekova, djeluju na tijelo i moraju se koristiti sa znanjem i odgovornošću.