Moždani udar hitno je medicinsko stanje koje nastaje kada je cirkulacija krvi u mozgu prekinuta, zbog blokade ili krvarenja. Može biti fatalan, a nerijetko i jest - prema podacima HZJZ-a godišnje se u Hrvatskoj zbog moždanog udara liječi 12.000 do 14.000 ljudi, a 2023. od njega je umrlo 3255 osoba. Posljednjih godina ima pomaka na bolje te je moždani udar s drugog postao četvrti uzrok smrti u našoj zemlji, no unatoč trendu smanjenja smrtnosti i dalje smo među europskim zemljama s relativno visokim opterećenjem cerebrovaskularnim bolestima.
Što je pridonijelo poboljšanju, ali i što još moramo i možemo napraviti, pitali smo u povodu današnjeg Hrvatskog dana moždanog udara doc. prim. dr. sc. Hrvoja Budinčevića, spec. neurologije, subspec. intenzivne medicine i cerebrovaskularnih bolesti s Klinike za neurologiju KB Sveti Duh u Zagrebu. Doc. Budinčević je i predsjednik Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara.
- Smanjenju smrtnosti prvenstveno je pridonijela veća dostupnost modernih metoda liječenja ishemijskog moždanog udara, koja uključuje liječenje u specijaliziranim jedinicama za liječenje moždanog udara, primjenu sistemske (intravenske) trombolize i mehaničke trombektomije. Liječenje u specijaliziranim jedinicama povećava vjerojatnost dobrog ishoda za 14 posto, primjena sistemske trombolize za 30, a mehaničke trombektomije za više od 50 posto. Međutim, unatoč poboljšanju akutnih metoda liječenja, Hrvatska i dalje ima višu stopu smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti od prosjeka zemalja zapadne Europe, stoga je potrebno prvenstveno dodatno ulagati u prevenciju moždanog udara - kaže doc. Budinčević.
Kontrola rizika
Ima i tu rezultata, pa Europska organizacija za moždani udar (European Stroke Organisation, ESO) navodi da su u Hrvatskoj u 2024. zabilježena 9172 prijema zbog moždanih udara, ali raditi treba još, u prvom redu na kontroli čimbenika rizika.
Ti promjenjivi čimbenici su neadekvatna prehrana, sjedilački način života s tjelesnom neaktivnošću, pretilost, arterijska hipertenzija (povišeni krvni tlak), šećerna bolest, hiperlipidemija (povišene masnoće u krvi), srčana aritmija (prvenstveno fibrilacija atrija), pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola te stres i depresija.
Nepromjenjivi čimbenici rizika za moždani udar su dob, spol, genetska predispozicija i obiteljska anamneza. Kod žena je moždani udar češći u starijoj dobi i često je prva manifestacija kardiovaskularnih bolesti, dok se kod muškaraca javlja češće u mlađoj i srednjoj dobi, gdje je prva manifestacija kardiovaskularnih bolesti češće ishemijska bolest srca. Smrtnost je veća kod žena, koje imaju i specifične čimbenike rizika, npr. primjenu hormonske nadomjesne terapije, navodi neurolog.
U svakoj dobi
Iako rizik raste s dobi, moždani udar nije bolest starijih i može se dogoditi u bilo kojoj dobi. Svaka četvrta osoba pod rizikom je za moždani udar, a procjenjuje se da se četvrtina svih moždanih udara događa mlađima od 65 godina.
- Posljednjih godina bilježimo zabrinjavajući porast učestalosti moždanog udara među mlađim odraslim osobama, dijelom zbog porasta pretilosti, neadekvatno regulirane arterijske hipertenzije, šećerne bolesti, pušenja i sjedilačkog načina života. Kod mlađih osoba češće nalazimo specifične uzroke, poput urođenih srčanih anomalija, poremećaja zgrušavanja krvi, disekcija vratnih arterija ili određenih autoimunih bolesti, ali klasični čimbenici rizika sve su prisutniji i u toj populaciji - upozorava doc. Budinčević.
Dosadašnje kampanje usmjeravane su na dio populacije s višim rizikom za moždani udar, no nisu bile uspješne, jer globalno se pojavnost moždanog udara nije smanjila. Stoga je naglasak sada na kontroli promjenjivih čimbenika rizika.
Te mjere imaju važnu ulogu i u kontroli drugih promjenjivih čimbenika rizika poput pretilosti, šećerne bolesti i hiperlipidemije. Promjena životnih navika svakako bi trebala uključivati prestanak pušenja i prekomjerne konzumacije alkoholnih pića.
- Preporučuje se umjerena tjelesna aktivnost 150 minuta (5 x pola sata) tjedno, prilagođena mogućnostima osobe. Mediteranski tip prehrane znači prehranu bogatu povrćem, voćem, orašastim plodovima, ribom, cjelovitim žitaricama, mahunarkama i zdravim mastima (glavni izvor je maslinovo ulje). Nefarmakološke metode i promjene životnih navika mogu pridonijeti boljoj kontroli čimbenika rizika, no u mnogim je slučajevima potrebna i primjena lijekova. Važno je reći da kod osoba s fibrilacijom atrija treba pravovremeno primijeniti antikoagulantnu terapiju, jer značajno smanjuje rizik nastanka ugrušaka koji mogu izazvati moždani udar - naglašava liječnik.
Što se događa u mozgu
Zbivanja u mozgu tijekom moždanog udara ovise o vrsti udara, a razlikuju se dvije osnovne vrste. Ishemijski moždani udar čini 85 posto slučajeva, a nastaje kada ugrušak začepi arteriju koja opskrbljuje mozak krvlju. Hemoragijski moždani udar nastaje prsnućem krvne žile s izljevom krvi u moždano tkivo (intracerebralno krvarenje) ili oko mozga (subarahnoidalno krvarenje). Najčešće je povezan s dugogodišnjom neliječenom arterijskom hipertenzijom, aneurizmama ili drugim arteriovenskim malformacijama.
Kad se kod ishemijskog udara krvna žila začepi, dio mozga ostaje bez krvi. Živčane stanice (neuroni) počinju odumirati već nakon nekoliko minuta te dolazi do raznih kemijskih i metaboličkih procesa u sklopu tzv. ishemijske kaskade, koji dodatno mogu oštetiti tkivo mozga. Kod hemoragijskog udara izlivena krv mehanički oštećuje moždano tkivo i povećava tlak unutar lubanje, što dodatno pogoršava oštećenje. Posljedice ovise o tome koji je dio mozga zahvaćen i o opsegu oštećenja.
Vrijeme je mozak
Moždani udar najčešće nastupa iznenada. Za razliku od drugih vaskularnih bolesti koje u podlozi imaju ishemiju (začepljenje ili suženje krvne žile), poput srčanog udara ili periferne arterijske bolesti, ishemijski moždani udar najčešće se ne manifestira bolovima. Međutim, hemoragijski, koji je uzrokovan prsnućem krvne žile, često je praćen naglom, vrlo jakom glavoboljom. Primjerice, subarahnoidalno krvarenje često se manifestira naglom i vrlo snažnom glavoboljom, "poput udara groma".
- Vrijeme je ključno, ili što bi neurolozi rekli "vrijeme je mozak". Svaka minuta kašnjenja znači gubitak dva milijuna neurona. Kod ishemijskog moždanog udara najbolji rezultati postižu se ako liječenje počne unutar prvih nekoliko sati, a pravodobna i rana primjena terapije ili terapijskog postupka povezana je s boljim kliničkim ishodom. Trombolizu treba započeti unutar četiri i pol, a mehaničku trombektomiju unutar šest sati. U određenim slučajevima modernim metodama slikovnog prikaza mozga može se sigurno primijeniti terapija izvan navedenog vremenskog okvira, na primjer, kod moždanih udara s nepoznatim vremenom nastupa simptoma (moždani udar pri buđenju) – tumači doc. Budinčević. - Kod hemoragijskog moždanog udara važno je što prije sniziti povišene vrijednosti krvnog tlaka te eventualno neutralizirati učinak lijekova koji povećavaju rizik od krvarenja (prvenstveno antikoagulantna terapija). U posljednje vrijeme sve je više dokaza o učinkovitosti minimalno invazivnih neurokirurških tehnika u uklanjanju moždanih krvarenja.
Načini liječenja
Liječenje moždanog udara trebalo bi se provoditi u specijaliziranim jedinicama za liječenje moždanog udara. Kod ishemijskog moždanog udara cilj je što prije ponovno uspostaviti protok krvi. To se postiže sistemskom (intravenskom) trombolizom, odnosno primjenom lijeka koji otapa ugrušak, ili mehaničkom trombektomijom kod koje se ugrušak posebnim kateterom uklanja iz krvne žile, a bolesnici koji nisu kandidati za ove dvije metode liječe se acetilsalicilnom kiselinom. Liječenje obuhvaća kontrolu čimbenika rizika kao i sekundarnu prevenciju, koja uključuje liječenje arterijske hipertenzije, hiperlipidemije, fibrilacije atrija i drugih čimbenika rizika, a u određenim slučajevima može se pristupiti kirurškom ili endovaskularnom liječenju kritičnih suženja unutarnjih karotidnih arterija.
Kod hemoragijskog moždanog udara naglasak je na zaustavljanju krvarenja, kontroli krvnog tlaka i smanjenju povišenog intrakranijskog tlaka. U nekim slučajevima potrebno je neurokirurško liječenje. Rana rehabilitacija također je sastavni dio liječenja ovih bolesnika, naveo je neurolog.
Život poslije udara
Preživljenje moždanog udara veće je nego prethodnih godina (bolnički mortalitet je oko deset posto, prema ESO-u je u 2024. bio 11 posto) te u Hrvatskoj danas oko 80.000 ljudi živi s posljedicama moždanog udara. One mogu biti vrlo različite te ovise o lokalizaciji udara.
- Najveći je stupanj oporavka tijekom prvih tri do šest mjeseci. Često se i nastavlja tijekom prve godine, a poboljšanja su moguća i nakon godinu dana, ali obično sporija. Do 20 posto ljudi potpuno se oporavi, mnogima ostane određeni stupanj trajnih teškoća, ali mogu živjeti samostalno, dok dio osoba ostaje značajno onesposobljen i treba pomoć u svakodnevnim aktivnostima. Najčešće posljedice uključuju slabost ili oduzetost jedne strane tijela, poremećaje govora, gutanja i vida, teškoće s pamćenjem i koncentracijom, promjene raspoloženja te depresiju. Moždani udar i dalje je vodeći uzrok dugotrajne onesposobljenosti, odnosno invalidnosti – kaže doc. Budinčević. - Sastavni dio liječenja je i neurorehabilitacija koja bi trebala početi što ranije, već tijekom boravka u bolnici. U Hrvatskoj postoje kvalitetni rehabilitacijski centri i specijalne bolnice, no potrebe su veće od postojećih kapaciteta. Suočeni smo i s odgođenom rehabilitacijom u zajednici, a upravo dostupnost rehabilitacije, stacionarne i u zajednici, ima važnu ulogu u poboljšanju kvalitete života nakon moždanog udara.
Treba misliti i na to da osobe koje su pretrpjele moždani udar imaju povećan rizik za ponovljeni moždani udar koji u prvoj godini iznosi do 15 posto, a tijekom prvih pet godina i do 30 posto. Rizik se može znatno smanjiti provođenjem metoda sekundarne prevencije koja se temelji na redovitom uzimanju propisane terapije, kontroli povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti i masnoća u krvi, zdravoj prehrani, redovitoj tjelesnoj aktivnosti i održavanju optimalne tjelesne mase.
Prepoznajete li znakove?
Tipični simptomi moždanog udara su nagla slabost ili oduzetost jedne strane tijela, spušten kut usana, poremećaj govora ili razumijevanja govora, iznenadan gubitak ili zamagljenje vida, poremećaj ravnoteže i koordinacije. Kampanje o podizanju svjesnosti često koriste ljestvice (testove) za prepoznavanje moždanog udara koji se temelje na akronimima FAST, odnosno GROM (u Hrvatskoj). Oba akronima žele naglasiti da u slučaju pojave nekog od ovih simptoma treba što prije pozvati hitnu pomoć, jer ishod liječenja može ovisiti o minutama. Potrebno je znati i vrijeme nastanka simptoma, o čemu ovisi mogućnost primjene terapije.
• FAST
- F (face) - asimetrija lica
- A (arm) - slabost ruke
- S (speech) - smetnje govora
- T (time) - vrijeme za zvanje hitne pomoći i vrijeme nastanka moždanog udara
• GROM
- G (govor) - smetnje govora
- R (ruka) - slabost ruke
- O (oduzetost, osmijeh) – oduzetost jedne strane lica
- M (minute) - važnost brze intervencije ovisi o minutama
Do 2030. smanjiti broj moždanih udara 15 posto
Zemlja u kojoj živite i dalje određuje kakvu skrb primate, a to nije prihvatljivo, upozorila je Europska organizacija za moždani udar u povodu nedavnog Europskog dana svjesnosti o moždanom udaru (12. svibnja). Tada su objavili i nove podatke koji daju najpotpuniju sliku dosad o skrbi za moždani udar u 49 europskih zemalja.
Napredak je postignut, pa 29 zemalja ima nacionalne planove prevencije, 24 zemlje ispunjavaju cilj vezan za trombektomiju, a u 31 zemlji rana rehabilitacija dostupna je u najmanje 90 posto jedinica za moždani udar. No, značajne razlike i dalje postoje: samo devet zemalja prima 90 posto osoba s moždanim udarom u specijalizirane jedinice za liječenje, nacionalni planovi za moždani udar uspostavljeni su u 20 zemalja, samo sedam zemalja pruža trombolizu za barem 20 posto pacijenata, praznine u sekundarnoj prevenciji i praćenju ostavljaju preživjele u riziku za drugi moždani udar, manje od 40 posto zemalja strukturirano prati pacijente nakon moždanog udara. U Hrvatskoj je, primjerice, rana rehabilitacija u jedinici za moždani udar standard, no program podrške za život nakon moždanog udara nije osiguran.
Europski akcijski plan za moždani udar (The Stroke Action Plan for Europe, SAP-E) utvrdio je četiri sveobuhvatna cilja koja bi trebalo postići do 2030. godine. To su:
- smanjiti broj moždanih udara za 15 posto
- liječiti najmanje 90 posto pacijenata s moždanim udarom u jedinici za moždani udar kao prvoj razini skrbi
- izraditi nacionalne planove za moždani udar koji obuhvaćaju lanac skrbi od primarne prevencije do života nakon udara
- potpuno provoditi nacionalne strategije za promicanje i olakšavanje zdravog načina života i smanjenje ekoloških (uključujući onečišćenje zraka), socioekonomskih i obrazovnih čimbenika koji podižu rizik za moždani udar.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....