Svjedočimo velikim promjenama koje zahvaćaju sve segmente života, pa i medicinu i zdravstvenu skrb. Pred našim se očima umjetna inteligencija sve više integrira u medicinu, i to ne ne samo u dijagnostičku radiologiju i obradu podataka, razvijaju se robotika i medicina na daljinu, kao i napredne terapije za liječenje raka i genetskih bolesti, očekuju se novi važni lijekovi. Sve će ovo, predviđa se, odrediti glavna kretanja u medicini u 2026. i godinama koje slijede.
U fokusu će, očekuje se, globalno biti mentalno zdravlje, posebno mladih te prevencija samoubojstava i poremećaja prehrane. Općenito će se ulagati više u prevenciju, a troškovi zdravstvene zaštite i dalje će rasti. Tražit će se bolji nadzor nad cijenama lijekova, a šire uvođenje umjetne inteligencije moglo bi biti usporeno regulatornim procesima.
U Hrvatskoj će se pokušati skratiti liste čekanja i uvesti red u rad liječnika iz javnog zdravstva kod privatnika. Na 15 eura poskupit će mjesečno dopunsko osiguranje preko HZZO-a kako bi usluga ostala na dosadašnjem standardu. Iz HZZO-a poručuju da će socijalno osjetljive skupine osiguranika i dalje biti zaštićene.
1. Umjetna inteligencija
Upotreba umjetne inteligencije neće zaobići nijedno područje medicine, a jedna od njezinih najperspektivnijih primjena u zdravstvu, piše Forbes, uočavanje je znakova upozorenja za postojanje bolesti u ranijoj fazi, kada se mogu lakše i jeftinije liječiti. Tijekom 2025. godine u SAD-u je odobren veći broj takvih alata za upotrebu u kliničkim uvjetima, uključujući korištenje u probiru raka dojke te u otkrivanju moždanog udara i srčanih problema. U 2026. doći će do šire primjene ove potencijalno životno važne tehnologije koja će nuditi podršku u odlučivanju liječnicima. Umjetna inteligencija neće zamijeniti stručnjake, predviđa Forbes, nego će im omogućiti da provode manje vremena pregledavajući snimke, a više licem u lice s pacijentima.
Na mogućnosti umjetne inteligencije koje imaju chatbotovi i asistenti (poput ChatGPT-a) nadograđivat će se AI agenti, odnosno automatizirani programi koji obavljaju zadatke, omogućujući poduzimanje akcija, obavljanje zadataka u više koraka, pa i interakciju s trećim stranama. To će u 2026. omogućiti pružateljima zdravstvene skrbi da izgrade autonomne kopilote koji prate cijeli pacijentov put kroz sustav i pomažu u njegovom vođenju - od otkrivanja i bilježenja simptoma do zakazivanja testova, analiziranja rezultata, označavanja odstupanja od normale i upravljanja daljnjom skrbi. Moći će se upotrebljavati i u laboratorijskim ispitivanjima i istraživanjima, a od koristi će moći biti i pacijentima kojima će pomagati u praćenju životnih navika, pridržavanju tretmana, ali i u ranijem prepoznavanju znakova upozorenja.
Generativna umjetna inteligencija, ona koja predviđanjem stvara novi sadržaj na temelju svih podataka koje ima, već se široko koristi za stvaranje raznolikih skupova podataka potrebnih za simulirana klinička ispitivanja i za testiranje točnosti dijagnostičkih alata koji se temelje na umjetnoj inteligenciji. Širenje njezine upotrebe može pomoći bržim i sigurnijim inovacijama u medicini, no uz pojačan nadzor, jer postoji rizik od "truljenja" umjetne inteligencije, potencijalne opasnosti do koje može doći kada modeli umjetne inteligencije dobivaju previše sintetičkih podataka. U 2026. će se, dakle, zdravstvene vlasti i praktičari morati pobrinuti za odgovorno korištenje ovih inovacija, skrbeći o dobrobiti pacijenata i etičkim pitanjima.
2. Personalizirana cjepiva protiv raka
Razvijaju se personalizirana cjepiva protiv raka koja koriste mRNA tehnologiju, prvi put uspješno primijenjenu u cjepivima protiv covida-19. Ovakav revolucionarni pristup liječenju priprema imunosni sustav tijela na obranu, štoviše "trenira" ga da specifično cilja tumorske stanice. Ciljani imunološki odgovor može izazivati manje nuspojava u usporedbi s tradicionalnim terapijama, poput kemoterapije. K tome, ova cjepiva sljedeće generacije imaju potencijal smanjiti vjerojatnost povratka raka nakon liječenja.
U tijeku su klinička ispitivanja usmjerena na liječenje melanoma, raka debelog crijeva i rektuma, raka gušterače i pluća. Najdalje su otišla istraživanja cjepiva protiv melanoma, sada su u trećoj fazi, što je posljednja etapa prije nego što lijek može biti odobren za javnu upotrebu. To se ipak neće dogoditi ove godine, personalizirana cjepiva protiv melanoma mogla bi biti dostupna 2028., a slijedit će i ostala.
Paralelno, znanstvenici nastoje razviti univerzalno cjepivo protiv raka koje bi aktiviralo imunosni sustav za borbu protiv različitih vrsta tumora. Nastavljaju se razvijati i mRNA cjepiva protiv bolesti poput HIV-a, malarije i tuberkuloze.
3. Onkologija okrenuta pacijentu
Zahvaljujući revolucionarnim inovacijama u medicini i većoj usredotočenosti na potrebe pojedinca broj osoba koje prežive rak raste. Primjerice, u SAD-u je 2025. bilo gotovo 19 milijuna preživjelih, a očekuje se da će njihov broj do 2035. prijeći 22 milijuna. Ti ljudi moraju dugoročno uzimati lijekove i suočavati se s nuspojavama, a oblik skrbi ovisi o vrsti bolesti i liječenja. Ključnu ulogu u tome trebali bi imati interdisciplinarni timovi čija bi sveobuhvatna podrška trebala nadilaziti medicinsko liječenje te uključivati emocionalnu potporu i praktičnu pomoć. Cilj takvog pristupa nije samo produljiti život nego i podići kvalitetu života pacijenata. U onkologiji bi 2026. nekoliko područja trebalo najviše doći do izražaja.
• Nove terapije mijenjaju ishode
Stalne inovacije u terapijama poboljšavaju ishode liječenja nekih vrsta karcinoma. Imunoterapija, koja potiče imunosni sustav na učinkovito ciljanje i uklanjanje stanica raka, unijela je revoluciju u liječenje metastatskih karcinoma, produžujući preživljavanje s nekoliko mjeseci na godine u nekim slučajevima. Na primjer, pacijenti s metastatskim melanomom uz nju imaju oko 50 posto vjerojatnosti za pet ili više godina života, u usporedbi s manje od godinu dana prije deset godina.
CAR T-stanična terapija predstavlja sličan napredak u liječenju karcinoma krvi, poput multiplog mijeloma, agresivnih limfoma i akutne limfoblastne leukemije. Kod nje se uzimaju pacijentove imunosne stanice T-limfociti koje se genetski modificiraju u laboratoriju kako bi mogle prepoznati i napasti stanice raka te se vraćaju u tijelo pacijenta da unište tumor. Mogući su njeni toksični učinci, pa je važno pažljivo odabrati pacijente - uspješna CAR T-stanična terapija može produljiti život i više od deset godina. Napredovanje u ovim i nekim drugim oblicima terapija, uz njihovu širu dostupnost, značajno mijenja ishode bolesti, pretvarajući neke vrste raka iz terminalnih dijagnoza u stanja kojima se može upravljati, čak i u kronična stanja s duljim preživljenjem i višom kvalitetom života.
• Rano otkrivanje bolesti
Tekuća biopsija, koja se radi iz uzorka krvi umjesto iz uzorka tkiva, još je skupa i ima ograničenja, no smatraju je revolucionarnim dijagnostičkim alatom jer minimalno invazivno može detektirati genetske mutacije, tumorske stanice ili cirkulirajuću tumorsku DNK (ctDNA). Neki testovi već mogu profilirati 146 gena povezanih s rakom kako bi se pratile promjene tumora kroz vrijeme. Metoda nudi brz uvid u genetiku tumora bez potrebe za kirurškim biopsijama, može se ponavljati i povećava udobnost pacijenata.
Osjetljivi testovi koji mogu otkriti više vrsta raka u ranoj fazi analizirajući specifične krvne proteine s visokom točnošću mogli bi uvelike proširiti programe probira raka. Omogućuju raniju dijagnozu, često i dvije-tri godine prije pojave simptoma, a ranija dijagnoza znači i raniji početak liječenja.
Modeli umjetne inteligencije obučeni na različitim kliničkim i slikovnim podacima mogu predvidjeti odgovor pacijenta na imunoterapiju s točnošću od 70 do 80 posto. Napredni multimodalni sustavi umjetne inteligencije predviđaju prognozu raka, odgovor na terapiju i vjerojatnost recidiva čime pomažu liječnicima u prilagođavanju terapije, kao i ranijem i personaliziranijem liječenju.
• Precizna onkologija i ciljane terapije
Sekvenciranje sljedeće generacije (NGS) vrhunska je tehnologija koja analizira sastav DNK i kromosoma tumora, čime pomaže u identificiranju specifičnih genetskih mutacija i aberacija jedinstvenih za svaki rak. Razumijevanjem takvih jedinstvenih genetskih promjena unutar tumora onkolozi mogu prilagoditi terapije koje specifično ciljaju te mutacije. Ovaj pristup omogućuje personalizirane planove liječenja koji učinkovitije napadaju stanice raka i istovremeno štede zdravo tkivo.
Primjerice, kod raka dojke molekularno profiliranje podržava ciljane terapije za podtipove poput HER2-pozitivnih i hormonski pozitivnih karcinoma, značajno poboljšavajući preživljavanje. Drugi primjer ciljane terapije je nova, poštedna fokalna terapija kod raka prostate, koja se radi i u Hrvatskoj. To je inovativni postupak koji električnim impulsima cilja samo kancerogena područja, kako bi se očuvala urinarna i spolna funkcija.
• Novi načini primjene lijekova
Inovacije u primjeni kemoterapije omogućuju preciznije djelovanje i smanjuju sistemske nuspojave u usporedbi s tradicionalnom kemoterapijom. Primjerice, infuzija visokih doza kemoterapije u jetrenu arteriju putem kirurški implantirane pumpe smanjuje rak i čini tumore jetre koji se prethodno nisu mogli operirati pogodnima za operaciju.
Na sedam minuta sa 60 skraćena je injekcijska primjena lijeka atezolizumab za rak pluća i dojke, u čemu je pionirske korake napravila engleska Nacionalna zdravstvena služba (NHS). Brza isporuka lijeka smanjuje vrijeme boravka u bolnici, pomaže boljem korištenju resursa i povećava udobnost pacijenta bez ugrožavanja učinkovitosti. Ove i druge inovacije postavljaju nove standarde u terapiji raka, omogućujući bolje ishode liječenja i veću kvalitetu života pacijenata.
4. Novi lijekovi
Očekuje se dublja integracija umjetne inteligencije u klinička ispitivanja i otkrivanje lijekova, jer će je istraživači koristiti za ubrzanje analize kandidata, kao i za simuliranje interakcija lijeka s ljudskim tijelom. U kojoj je mjeri umjetna inteligencija sudjelovala u stvaranju lijekova koji se očekuju u 2026. godini, ne znamo, no poznato je koja bi lansiranja lijekova mogla biti ključna u mjesecima pred nama.
• CagriSema: Terapija za pretilost sljedeće generacije iz danskog Novo Nordiska koja kombinira GLP-1 (hormon koji sudjeluje u kontroli glikemije) i amilinske puteve, pa bi učinci trebali biti jači od učinaka prethodnika, Ozempica i Wegovyja, koji su agonisti GLP-1. Novi lijek za injekcije koji bi se primjenjivao jednom tjedno kombinira analog amilina (cagrilintid) i GLP-1 agonist (semaglutid) za gubitak težine i poboljšanu kontrolu šećera u krvi kod odraslih s pretilošću i dijabetesom tipa 2. Do sada je pokazao snažne rezultate u ispitivanjima faze III. Očekuje se da će Novo Nordisk zatražiti odobrenje početkom 2026. godine.
• Orforglipron: Američki Eli Lilly mogao bi do kraja godine dobiti odobrenje za svoj novi lijek u tableti protiv debljine koji prolazi klinička ispitivanja faze III. To je nepeptidni agonist GLP-1 receptora male molekule, što je novija generacija lijekova usmjerena i na regulaciju tjelesne težine i na metaboličke bolesti.
• mRNA-1083: Modernino kombinirano cjepivo za gripu i covid-19 utemeljeno na mRNA tehnologiji. Očekuje se da bi moglo osjetno pojednostaviti proces sezonskog cijepljenja.
• Oveporexton: Prvi je agonist oreksina-2 u klasi koji se razvija za liječenje narkolepsije. Posebno je dizajniran za narkolepsiju tipa 1, koju karakterizira nedostatak moždane kemikalije oreksina zbog uništavanja neurona koji ga proizvode. Proizvođač je Takeda iz Japana koja zahtjev za novi lijek planira podnijeti do kraja ožujka. U kliničkim su istraživanjima pacijenti iskusili poboljšanu budnost, značajno smanjenje tjednih epizoda katapleksije, ublažavanje bolesti i poboljšanu kvalitetu života.
5. Telemedicina i virtualne bolnice
Koncept telemedicine - zdravstvene skrbi koja se pruža na daljinu putem tehnologije - evoluira u virtualne bolnice. One koriste umjetnu inteligenciju za daljinsko povezivanje zdravstvenih ustanova, kao i pacijenata i zdravstvenih ustanova. Takav pristup podržava daljinsko praćenje pacijenata, omogućujući kontinuirano pružanje skrbi izvan tradicionalnih bolničkih okruženja. Daljinsko praćenje vođeno umjetnom inteligencijom smanjuje troškove, kao i prepreke u pristupu zdravstvenoj skrbi, posebno u zajednicama u kojima ona nije dovoljno razvijena.
Virtualne bolnice postaju središta za pružanje cijelog spektra zdravstvenih usluga, bilo izravno pacijentima koji su u svojim domovima ili lokalnim i regionalnim zdravstvenim ustanovama koje na taj način mogu komunicirati s vrhunskim specijalistima bilo gdje u svijetu. Primjerice, saudijska virtualna bolnica SEHA, prva u tom dijelu svijeta i globalno najveća, povezuje 130 zdravstvenih ustanova koje mogu liječiti 400.000 pacijenata svake godine. Pacijenti se iz svoje lokalne bolnice mogu putem videopoziva uživo konzultirati sa specijalistima s različitih područja, a tu je i opcija daljinskog 24-satnog praćenja. I spomenuti NHS planira utemeljiti online bolnicu. Takve će inicijative biti sve važnije, jer raste broj starijih, a u svijetu već sad nedostaje zdravstvenih stručnjaka.
U 2026. godini, kažu prognostičari, telemedicina više neće biti dodatna, nego osnovna usluga. No, da bi sve dobro funkcioniralo, ključno je svima kojima je to potrebno osigurati uređaje za kućnu zdravstvenu njegu, kao i redovno održavanje tih uređaja i opreme za daljinsko praćenje kako do kvarova ne bi ni dolazilo.
6. Uređivanje gena
Tehnologija uređivanja gena CRISPR koja, najjednostavnije rečeno, precizno reže DNK, a zatim iskorištava njezine prirodne procesa popravka kako bi modificirala gen na željeni način, spoj je bioznanosti i računalne tehnologije. Umjetna inteligencija omogućuje brže i sigurnije eksperimente koji uključuju rezanje i spajanje genetskog materijala, pa bi mogla ubrzati nova postignuća. Predviđa se razvijanje snažnih novih terapija za rak, cističnu fibrozu, mišićnu distrofiju, Huntingtonovu bolest i druga genetska stanja, možda već u 2026. godini.
7. Roboti u stvarnom svijetu
Od bolničkih nosača do robotskih kirurga, roboti će biti sve vidljiviji u zdravstvenim ustanovama ove godine. Robotski potpomognuti kirurški sustavi poboljšavaju preciznost uklanjanja tumora, smanjujući komplikacije i čuvajući zdravo tkivo te pridonose boljim ishodima liječenja, manjoj traumi i bržem oporavku. U Japanu i Južnoj Koreji roboti su već uključeni u njegu starijih osoba.
Dostupnija i modernija zdravstvena skrb
Doc. dr. sc. Irena Hrstić, ministrica zdravstva
Za Hrvatsku, ali i šire, jedan od ključnih prioriteta u 2026. bit će digitalizacija zdravstvenog sustava. To uključuje i povezivanje privatnih zdravstvenih ustanova u CEZIH, čime se nalazi i medicinski podaci iz privatnog sektora integriraju u nacionalni sustav. Time se unapređuju kontinuitet i koordinacija skrbi za pacijente, kao i povezanost javnog i privatnog zdravstva.
U 2026. planiramo dodatno jačati sestrinstvo donošenjem novog Zakona o sestrinstvu kojim će se jasno definirati obrazovanje, specijalizacije i profesionalne ovlasti medicinskih sestara i tehničara. Planirana je i modernizacija ljekarništva, kao i unapređenje preventivnih mjera i epidemiološkog nadzora kroz izmjene ključnih zakona. U planu je donošenje novog Zakona o fizioterapijskoj djelatnosti te Zakona o provedbi Uredbe o europskom prostoru zdravstvenih podataka (EHDS), čime će se osigurati sigurna i učinkovita digitalna razmjena zdravstvenih podataka na razini EU. Na temelju ovih iskoraka razvijaju se konkretne mjere koje pacijentima olakšavaju svakodnevni pristup skrbi - poput mobilnih ambulanti i ljekarni koje dolaze na kućni prag.
• Svjesna sam činjenice da se zdravstveni sustav najčešće promatra kroz liste čekanja, jer je pravovremena zdravstvena usluga prioritet korisnicima. Za učinkovito rješavanje problema potrebne su aktivnosti svih dionika: jasne kliničke smjernice, odgovorno ponašanje pacijenata - to znači i dolazak na zakazani termin - te optimalno iskorištavanje bolničkih resursa. Jedna od ključnih mjera u tom kontekstu je uputa za dvojni rad liječnika, koja će ravnateljima bolnica olakšati upravljanje dopunskim radom djelatnika kroz jasne kriterije, s ciljem postizanja transparentnog odnosa javnog i privatnog zdravstvenog sustava. Radimo i s timovima bolnica kako bismo detektirali specifične izazove i poticali ih na pronalaženje održivih rješenja.
Nadalje, kako bismo dugoročno osigurali dostupnost skrbi deficitarnih kadrova, radimo na privlačenju i zadržavanju liječnika kroz Nacionalni petogodišnji plan za više od 3000 specijalizacija, s fokusom na obiteljsku medicinu i pedijatriju. Pritom ključnu ulogu imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave, koje mogu osigurati dodatne poticaje traženim kadrovima.
• Za projekt "Ulaganje u kapacitete za pružanje primarne i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite" osigurali smo gotovo 59 milijuna eura kako bismo dodatno osnažili domove zdravlja i ordinacije obiteljske medicine nabavom suvremene medicinske opreme i naprednih digitalnih rješenja. Ustanove se mogu uključiti do 1. travnja 2026. U sklopu projekta liječnici će imati na raspolaganju ultrazvučne uređaje, EKG holtere, point-of-care laboratorije, telemedicinu i druge dijagnostičke uređaje, što omogućuje bržu i precizniju dijagnostiku u ordinaciji obiteljskog liječnika i jača povjerenje pacijenata u sustav. Projekt je osobito važan za ruralna i deprivirana područja.
Do kraja godine cijepljenje u ljekarnama
Ana Soldo, mag. pharm., predsjednica Hrvatske ljekarničke komore
U 2026. trebao bi se donijeti novi Zakon o ljekarništvu koji bi jačao ulogu ljekarnika u zdravstvenom sustavu. To znači da ljekarnici ne bi više bili samo "izdavači lijekova", nego bi imali jasniju zakonsku ulogu u praćenju terapije, edukaciji pacijenata i koordinaciji s liječnicima, osobito za pacijente s kroničnim bolestima. Očekujemo da ćemo do kraja 2026. početi i cijepiti u ljekarnama, kao i da sve nove usluge ljekarnika budu prepoznate i od HZZO-a te da postojeća usluga u radu ljekarnika bude bolje plaćena. Sve to vodi stabilnom i kontinuiranom razvoju ljekarništva u Hrvatskoj.
I u ovoj godini nastavit će se nestašice lijekova. One imaju kompleksnu etiologiju i mogu nastati zbog problema u bilo kojoj fazi - proizvodnji, provjeri kakvoće, distribuciji ili na tržištu. No, Ministarstvo zdravstva početkom 2026. uvodi sustav za praćenje i preveniranje nestašica u Hrvatskoj čime ćemo dobiti snažan mehanizam za pravovremene reakcije u slučaju najave nestašice lijeka. Uz pravovremenu informaciju moći ćemo brzo reagirati i na vrijeme pokrenuti postupak unosa lijeka s drugog tržišta ili nekim drugim postupkom osigurati da pacijenti što manje osjete nestašice.
Prvi put se istražuje izloženost fetusa ftalatima
Prim. dr. sc. Jelena Macan, predstojnica Zavoda za medicinu rada Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada provodi i projekte u području javnog zdravstva financirane iz EU i nacionalnih izvora, bazirane na biologiji, kemiji i fizici te usmjerene na unapređenje zdravlja osjetljivih populacijskih skupina, kao i radnih populacija u riziku od razvoja bolesti povezanih s radom. Ovo su neki od projekata u 2026. godini.
Očekuju se rezultati nedavno dovršenog nacionalnog projekta koji istražuje izloženost insekticidima (piretroidnim i organofosfornim) dječaka petog razreda osnovne škole i moguće učinke izloženosti na njihov hormonski i neuropsihološki razvoj. Rezultati će biti korisni za širu javnost jer će pokazati koje su namirnice opterećene ostacima insekticida, a proširit će se i znanstvene spoznaje o djelovanju tih široko upotrebljavanih kemikalija kao hormonskih ometača u adolescentnoj populaciji.
U 2026. počinje nacionalni projekt koji istražuje koliko su trudnice i novorođenčad svakodnevno izloženi štetnim spojevima iz okoliša - toksičnim metal(oid)ima, ftalatima i mikroplastici - te kakve posljedice takva izloženost može imati na trudnoću i zdravlje djeteta. Projekt prvi put u Hrvatskoj procjenjuje razinu fetalne izloženosti ftalatima i prisutnost mikroplastike u posteljici. Rezultati će omogućiti bolje razumijevanje rizika za rani razvoj, hormonsku ravnotežu i dugoročno zdravlje djece, čime projekt izravno pridonosi jačanju javnozdravstvene zaštite trudnica i smanjenju okolišnih rizika za najranjivije skupine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....