Vježbanje na otvorenom zimi dobro je za imunitet i raspoloženje, ali ne zanemarite ove zdravstvene rizike

Kad se temperature spuste, većina nas nekako radije provodi vrijeme u zagrijanom prostoru pa sportske aktivnosti na otvorenom odgađamo za toplije godišnje doba ili odabiremo rekreaciju u fitness centrima i teretanama. No, trening na otvorenom po hladnom zimskom vremenu donosi mnoge dobrobiti, i za tijelo i za um. Iako mnogi strahuju da bi se mogli prehladiti vježbajući na hladnom zraku, upravo je suprotno. To će osnažiti tijelo i povećati njegovu otpornost te mu pomoći u zaštiti od prehlada i gripe. Imunosni sustav tada radi još intenzivnije i spremnije reagira na viruse i bakterije. Osim toga, na svježem zraku, bio on i hladan, manja je vjerojatnost da ćete se uopće zaraziti i pokupiti neku od sezonskih bolesti nego u krcatim sportskim dvoranama. Vježbanje na hladnom zraku odličan je kardiovaskularni trening. Hladno vrijeme tjera tijelo da napornije radi, a to se odnosi i na kardiovaskularni sustav. Srce napornije radi da bi pumpalo krv po tijelu tijekom aktivnosti na hladnom zraku, a takva intenzivna tjelovježba ujedno pomaže srcu da ostane u dobroj formi. Aktivnosti na otvorenom u zimskim mjesecima korisne su i za raspoloženje. Takozvani zimski blues najlakše je otjerati upravo tjelovježbom na svježem zimskom zraku. Tjelovježba popravlja raspoloženje u bilo koje doba godine, no ima naročito izražen pozitivan utjecaj tijekom zime zahvaljujući obilnom lučenju hormona dobrog raspoloženja - endorfina. Studije sugeriraju i da izloženost niskim temperaturama može povećati pažnju i poboljšati kognitivne funkcije poput pamćenja i koncentracije. Još jedna dobrobit je i to da nam vježbanje na otvorenom za hladnih, ali sunčanih zimskih dana može pomoći da povećamo razinu vitamina D u koži.

Troši više kalorija

Mnoge će razveseliti i činjenica da trening na otvorenom kad je hladno troši više kalorija nego isti trening po toplijem vremenu. Upravo niske temperature povećavaju potrošnju kalorija. Razlog je to što tijelo mora mnogo napornije raditi da bi održalo baznu temperaturu pod kontrolom. A kako tijelo naporno radi da bi ostalo zagrijano, metabolizam je ubrzan na maksimum, a tijelo pritom troši više kalorija i masti. Naposljetku, zima donosi priliku da isprobate aktivnosti koje možda prije niste imali priliku probati. Zima je idealno vrijeme da isprobate nešto novo, poput skijanja ili bordanja, ako to dosad niste prakticirali, a čak je i sanjkanje s djecom zapravo vrlo intenzivan i zabavan zimski trening koji može učiniti mnogo dobroga za kardiovaskularni sustav i raspoloženje.

Rizici za zdravlje

Vježbanje na hladnom zimskom zraku ima i nedostatke, a među njima je i to što može biti manje učinkovito nego inače. To znači da vaš učinak u istoj aktivnosti vjerojatno neće biti isti kakav bi bio ili kakav je bio kad ste je provodili na ugodnim proljetnim temperaturama. Niža temperatura mišića ne samo da smanjuje vrijeme koje možemo izdržati u provođenju aktivnosti već smanjuje i njihovu snagu. Vježbanje na niskim temperaturama ujedno povećava količinu laktata u krvi u usporedbi s vježbanjem na višim temperaturama. No, postoje i ozbiljniji problemi vježbanja na hladnom, a to su razni rizici za zdravlje. Jedna od mogućih nuspojava su ozebline. Naime, sitni kristalići leda koji se stvaraju u tkivu fizički oštećuju stanice i utiru put ozljedama i upali. Ozebline mogu nastati ako su niske temperature praćene i jakim, ledenim vjetrom, ali i ako se koža smoči, jer isparavanje vode dovodi do vrlo brzog hlađenja. I dodirivanje ledenih predmeta, poput metalnih šipki na vježbalištima na otvorenom, može dovesti do nastanka ozeblina. Tome su podložnija djeca i starije osobe, kao i osobe s dijabetesom i multiplom sklerozom pa moraju posebno biti na oprezu. Također, vježbanje na niskim temperaturama može izazvati probleme dišnog sustava. Hladan i suh zrak može izazvati suženje dišnih puteva, što dovodi do otežanog disanja, zviždanja ili osjećaja pritiska u prsima. Osim toga niske temperature mogu povećati krvni tlak i dovesti do prenaprezanja srca zbog sužavanja krvnih žila, što je naročito opasno za osobe sa srčanim bolestima. Zbog hladnoće mišići i zglobovi mogu biti ukočeniji i manje fleksibilni, što povećava rizik za ozljeda, istegnuća i padove.

I na hladnom moguća dehidracija

Isto tako, hladno vrijeme može oslabiti sposobnost koordinacije i skratiti vrijeme reakcije, što povećava rizik za padove, naročito na zaleđenim ili vlažnim površinama. Tome treba dodati i rizik od dehidracije. Naime, tijelo gubi mnogo više tekućine po hladnom vremenu kako bi ovlažilo i zagrijalo zrak koji udišemo. To može dovesti do većeg umora i iscrpljenosti, što opet povećava rizik od ozljeda. Ako se spremate na bilo kakvu aktivnost na otvorenom, svakako trebate imati na umu i moguću smanjenu vidljivost uslijed magle ili snijega, što zahtijeva dodatni oprez kako biste smanjili rizik od padova i ozljeda. I svakako, upozoravaju stručnjaci, spremate li se na trening po hladnom vremenu, uvijek uza se imajte mobitel kako biste mogli zatražiti pomoć ili obavijestiti bliske osobe gdje ćete biti i kad se planirate vratiti.