“Ministarstvo poljoprivrede obavještava potrošače da je tijekom provođenja Plana monitoringa hrane životinjskog porijekla u maloprodajnom objektu Mesnica Županja, Tržnica b.b., Županja, subjekta u poslovanju s hranom životinjskog porijekla PERUTNINA Ptuj-PIPO d.o.o. Čakovec, uzorkovano Svježe meso peradi - pileća prsa, gdje je nakon provedene laboratorijske pretrage utvrđeno da sadrži bakteriju Salmonella infantis”.
Ovo je jedna u nizu obavijesti Ministarstva poljoprivrede o salmoneli pronađenoj u piletini. Na nju su jučer reagirali iz Perutnine Ptuj-PIPO d.o.o. Čakovec.
- U našem mesu je pronađena i izolirana S. infantis, koja prema europskom i hrvatskom zakonu nije definirana kao kriterij sigurnosti hrane. Prema Uredbi o mikrobiološkim kriterijima za hranu br. 2073/2005 i dopuna 1086/2011, stavka 1.28, za svježe meso peradi je deklarirano ograničenje samo dva soja salmonele - Salmonelle typhimurium i Salmonelle enteritidis kao kriterij sigurnosti hrane, što podrazumijeva fokus na značaju mikrobiološke dijagnostike, koje izvodimo u vanjskim akreditiranim laboratorijima - navode iz Perutnine.
Oslobođeni u splitu
Svoje tvrdnje potkrjepljuju i oslobađajućom presudom s Prekršajnog suda u Splitu iz svibnja ove godine, kada je također njihova piletina povučena zbog sumnje na S. infantis. Sud je tada utvrdio da se na listi EK ne spominje ta salmonela nego samo sva soja S. typhimurium i S. enteritidis kao kriterij sigurnosti hrane. Odvjetnici Perutnine pozvali su se na relevantno istraživanje o sigurnosti pilećeg mesa. Naime, Ministarstvo zdravlja tražilo je u svibnju 2015. od Hrvatske agencije za hranu procjenu rizika za zdravlje ljudi upravo o S. infantis koja je tada u europskim zemljama bila u porastu.
Pitanje rizika
U znanstvenom izvješću o riziku Salmonelle infantis u pilećem mesu za zdravlje ljudi, Hrvatska agencija za hranu iz lipnja 2016. navodi kako ta salmonela nije navedena u Uredbi Komisije iz 2005. Monitoring je obuhvatio uzorke iz domaće proizvodnje i uvoza u kojem je utvrđena učestalija pojava ove salmonele u domaćoj piletini.
- Meso peradi u kojem je utvrđena S. infantis, predstavlja rizik za zdravlje ljudi, posebice u djece, starijih i imunokompromitiranih osoba - navode iz HAH-a. Taj rizik za djecu, starce i bolesne iz Ministarstva su obavezno navodili kod izvješća o pronalasku salmonele, a prekjučer su nam poslali i demantij dopisa iz Perutnine. U priopćenju se također pozivaju na izvješće HAH-a.
- Prema podacima iz sustava prijavljivanja salmoneloze u Hrvatskoj, a i prema europskim podacima, u ljudi je najčešće prijavljeni serotip S. enteritidis i S. typhimurium. Iako je Salmonella enteritidis najčešći uzročnik epidemija u ljudi, sve su češći pokazatelji da bolest u ljudi uzrokuju i drugi serotipovi kao npr. S. infantis, S. agona, S. hadar, S. heidelberg i S. virchow. Prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA), najznačajniji s javnozdravstvenog stajališta su serotipovi S. enteritidis, S. typhimurium, S. infantis, S. hadar i S. virchow. Znanstveno izvješće o riziku od S. infantis u pilećem mesu za zdravlje ljudi Hrvatske agencije za hranu, od 30. lipnja 2015. godine, navodi kako meso peradi u kojem je utvrđena S. infantis, predstavlja rizik za zdravlje ljudi, posebice u djece, starijih i osoba slabijeg imuniteta. S. infantis sposobna je izazvati bolest u ljudi, (potvrđeni su i slučajevi u Hrvatskoj) te njezina prisutnost u svježem mesu peradi predstavlja potencijalni rizik za ljudsko zdravlje.
“Ostali patogeni”
Slijedom navedenog, iako se u Uredbi Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu S. infantis ne navodi kao kriterij sigurnosti hrane, meso peradi u kojima je pronađena S. infantis smatra se štetnim po zdravlje ljudi sukladno stavku 4. članka 14. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane - navode iz Ministarstva.
Zaključuju kako je s obzirom da je Zakonom o hrani propisano da je hrana zdravstveno neispravna ako “sadrži ostale patogene mikroorganizme, mikroorganizme koji nisu patogeni i parazite za koje je procjenom rizika utvrđen rizik za zdravlje ljudi”; člankom 14., st. 7. i 8. Uredbe 178/2002 je propisano:” 7. Hrana koja je u skladu s posebnim odredbama Zajednice kojima se uređuje sigurnost hrane, smatra se sigurnom s obzirom na aspekte koji su pokriveni tim odredbama Zajednice. 8. Usklađenost hrane s određenim odredbama koje se na nju primjenjuju ne sprječava nadležna tijela u poduzimanju odgovarajućih mjera kako bi ograničila stavljanje te hrane na tržište ili zatražila njezino povlačenje s tržišta u slučaju kada postoje razlozi za sumnju u sigurnost te hrane, bez obzira na tu njezinu usklađenost”