Pad na ledu neki će pripisati vlastitoj šlampavosti ili nepažnji i sve vidjeti kao nesretan događaj za koji sami snose odgovornost. Čak i u slučajevima kada nakon pada na parkiralištu ili obližnjem nogostupu završe s ozbiljnijim povredama i na bolničkom liječenju. No, ispada da nije tako.
Nema sumnje da svatko od nas uvijek može biti pažljiviji, nositi primjereniju obuću, pa i ne izlaziti iz kuće dok vani prijete temperaturni minusi i moguća je poledica, ali odgovornost za pad na javnoj površini zapravo je na pravnoj osobi kojoj je ta javna površina dana na upravljanje.
Primjerice, ako padnete u Zagrebu na zaleđenom parkiralištu kojim upravlja Zagrebparking, imate svako pravo na toj adresi potražiti odštetu. I to ne malu. Iznosi koje po tužbi plaćaju tvrtke ili komunalna društva koja imaju “pravnu legitimaciju održavati javnu površinu na način da je ona sigurna za nesmetano kretanje pješaka”, saznali smo proučavajući pravomoćne presude, sežu i do 8000 eura.
Dobra vijest je i što ispada da je za uspjeh u parničnom postupku dovoljno imati odgovarajuću potvrdu o liječničkoj obradi nakon pada, te moći dokazati da je do pada došlo tijekom vremenskih prilika koje su uzrokovale poledicu.
Naravno, uvijek je dobro imati i svjedoka koji će potvrditi vašu priču, nekoga tko vam je priskočio u pomoć dok ste u bolovima ležali na tlu, no nije neophodno. U slučajevima koji su završili pred županijskim sudovima, u pravilu nakon žalbe tvrtke odgovorne za čišćenje snijega i leda, redovito se pokazuje da ozlijeđenima nakon pada na javnoj površini pripada novčana odšteta.
I to ne samo zbog same ozljede, nego i po osnovi pretrpljenog straha i duševnih boli zbog smanjenja fizičke aktivnosti, pa i smanjene radne sposobnosti. U slučaju težih ozljeda, poput prijeloma potkoljenice ili puknuća trtice, presude kojima sud dosuđuje naknadu zbog svega navedenog nisu rijetkost, no naišli smo na niz presuda u kojima je fina odšteta isplaćena i onima koji nisu tako teško stradali nakon pada na ledu i snijegu.
U prilog onima koji se odluče za odštetni zahtjev, primijetili smo iščitavajući presude, idu i gradske Odluke o komunalnom redu. Ona zagrebačka, primjerice, jasno navodi da se led s javne površine mora ukloniti čim nastane, čime si gradska uprava ne ostavlja niti milimetra manevarskog prostora u žalbenom procesu. Ako se, dakle, nogostup zaledio i sekundu prije vašeg pada, odgovorni su jer ga nisu očistili.
S druge strane, u slučaju snijega ipak postoji začkoljica – u Odluci piše da su ga dužni ukloniti kad napadne do visine 5 centimetara.
Oštećene, pokazalo se, ne trebaju obeshrabriti niti višekratne žalbe tvrtki ili komunalnih poduzeća, koja ponekad svim silama pokušavaju izbjeći plaćanje odštete. Jedini način na koji bi to bilo moguće jest da dokažu da ste namjerno pali na ledu i nanijeli si ozljedu. Takvu presudu nismo uspjeli pronaći.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....