Grad Zagreb u novu je godinu ušao s ukupno 26.895 sudskih postupaka u tijeku, u kojima se pojavljuje kao jedna od stranaka. Gotovo dvije trećine sporova Grad vodi kao tužitelj, dok se u preostalih 30 posto nalazi u svojstvu tuženika.
U 7.898 postupaka Grad je na pasivnoj strani, odnosno u ulozi tuženika. U tim predmetima od Grada se potražuje novac ili određeno pravo. Među njima su 2.098 sporova radi isplate, a zbirna vrijednost tih postupaka iznosi 153.961.169,97 eura. Riječ je o iznosu koji predstavlja potencijalnu financijsku obvezu ako sudovi odluče na štetu Grada.
Na tisuću Zagrepčana dolazi i 35 sporova
I dok se gradska uprava nalazi u nešto manje od 8 tisuća sporova kao tuženik, broj sporova u kojima Grad potražuje novac ili ostvarenje nekog prava dvostruko je veći. Naime, u čak 18.997 predmeta Grad je na aktivnoj strani, odnosno sam je pokrenuo postupke protiv drugih pravnih ili fizičkih osoba. Zbirna vrijednost tih sporova iznosi 257.857.982,05 eura.
Zbroj vrijednosti sporova u kojima Grad može imati obvezu plaćanja i onih u kojima potražuje sredstva iznosi 411.819.152,02 eura. U odnosu na gradski proračun za prošlu godinu u iznosu od 2.947.580.540 eura, riječ je o sporovima koji odgovaraju približno 14 posto godišnjeg proračuna.
Tko tuži, dobiva: Pad na ledu može se dobro naplatiti, sudovi težu ozljedu cijene i 8000 eura
Svi podaci proizlaze iz službenog odgovora gradske uprave na zastupničko pitanje koje je sredinom listopada prošle godine postavio gradski zastupnik Tomislav Jelić (NL Tomislava Jonjića - Jedino Hrvatska!). Zastupnika je također zanimalo kolika je vjerojatnost gubitka, kako tvrdi, nekih većih sporova i tko je prouzročio eventualnu štetu za Grad Zagreb. Međutim, Stručna služba Gradske uprave na čelu s pročelnikom Željkom Matijašecom u odgovoru navodi kako se vjerojatnost gubitka većih sporova ne može procijeniti jer ishod ovisi o sudskim odlukama, odnosno sporovi su još u tijeku.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....