Plug-in hibridi godinama su predstavljani kao savršena prijelazna tehnologija između klasičnih motora i potpuno električnih automobila. Iskoristiv električni doseg, niska deklarirana potrošnja i niže emisije CO2 trebali su biti recept za ekološki i financijski prihvatljiviju mobilnost. No nova studija njemačkog Fraunhofer instituta za sustave i inovacijska istraživanja baca novo svjetlo na stvarne brojke i dovodi u pitanje cijeli koncept.
Istraživači iz Njemačke analizirali su stvarne podatke gotovo milijun vozila proizvedenih između 2021. i 2023. godine. Rezultati su iznenadili čak i same autore studije. Umjesto službenih prosječnih 1,4 do 1,6 litara goriva na sto kilometara, plug-in hibridi u svakodnevnoj uporabi troše prosječno između 5,8 i 6,1 litru. Drugim riječima, stvarna potrošnja gotovo je četiri puta viša od deklarirane i vrlo blizu potrošnji klasičnih benzinskih modela.
Voditelj studije Patrick Plötz priznao je da su rezultati bili šokantni. Iako je odavno poznato da WLTP vrijednosti rijetko odgovaraju realnim uvjetima, ovako velika razlika izazvala je novu raspravu o smislu plug-in tehnologije. Čak i u scenarijima gdje se vozila često voze na struju, ukupna energetska potrošnja odgovara približno tri litre goriva na sto kilometara.
Jedan od razloga leži u samoj tehnologiji. Čak i kada je baterija puna, benzinski motor u plug-in hibridima često se uključuje automatski, primjerice pri niskim temperaturama, na autocesti ili kada je potrebno grijanje kabine. U takvim situacijama automobil prelazi na klasični pogon čak i kad bi vozač želio voziti isključivo na struju.
Kao još veći problem pokazalo se ponašanje korisnika. Prema studiji, prosječni električni udio vožnje iznosi tek oko 25 posto. To znači da vlasnici jako malo pune i da se tri četvrtine kilometraže i dalje vozi uz pomoć benzinskog ili dizelskog motora. Razlike među proizvođačima postoje, no opći trend je jasan, mnogi vlasnici plug-in hibrida rijetko pune bateriju, čime se gubi ključna prednost takvih vozila.
Posljedice su očekivane: veće emisije CO2 i viši troškovi goriva nego što su kupci očekivali. Time se ozbiljno narušava imidž plug-in hibrida kao rješenja koje štedi novac i čuva okoliš. Studija je već potaknula političke reakcije. Njemački ekološki savez VCD traži ukidanje državnih poticaja za plug-in hibride i usmjeravanje subvencija isključivo na potpuno električna vozila. Pojedini političari otišli su još dalje, nazivajući plug-in hibride obmanjujućim proizvodom koji ne ispunjava obećanja.
Iako su pravila mjerenja potrošnje za plug-in hibride u međuvremenu postrožena pa bi budući modeli mogli imati realnije WLTP deklaracije, autori studije procjenjuju da će stvarna potrošnja i dalje ostati gotovo dvostruko viša od službenih brojki. Rasprava o ulozi plug-in hibrida kao prijelazne tehnologije time se ponovno zahuktava, a pitanje njihove stvarne ekološke koristi postaje sve važnije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....