Start-stop sustav danas se može naći u gotovo svakom novom automobilu. Nastao je kao odgovor na pooštravanje standarda emisija. Automatski isključuje motor kada se vozilo zaustavi i ponovno ga pokreće kada se želite pokrenuti. U idealnim uvjetima to znači uštedu goriva i manje emisija, posebno u gradskom prometu. Ali praksa pokazuje da to nije uvijek situacija u kojoj svi dobivaju. Postoje automobili gdje Start-stop radi savršeno. Gasi se tek kad potpuno zaustavite automobil i ponovno pali motor kada pustite kočnicu.
No, postoje i modeli gdje Start-stop zna iritirati. Prerano gasi motor, a zatim ga prekasno pali, taman kada ste se mislili ubaciti u promet na kružnom toku. Zatim, zna trzati, prazni bateriju i smanjuje udobnost. Isplati li se uopće koristiti ga ili je bolje odmah ga isključiti? U gradu sustav može uštedjeti otprilike 0,2 do 0,4 litre goriva na 100 km. Međutim, mnogi se vozači žale na odgođeno ili trzavo kretanje. Pogotovo s ručnim mjenjačem, odziv motora može biti nesiguran, što se ne čini sigurnim pri brzom kretanju na raskrižju.
Osim toga, klima-uređaj ili grijanje prestaju raditi nakon što se motor isključi. Ljeti se kabina brzo zagrijava, a zimi hladi. Vozači često opisuju sustav kao nametljiv i ograničavajući, pa se ne radi samo o udobnosti, već i o percipiranom osjećaju kontrole nad vozilom. Iako su automobili sa Start-stop tehnologijom opremljeni snažnijim, ali i skupljim akumulatorom i ojačanim starterom, trošenje je i dalje veće nego kod klasičnih vozila. Često pokretanje motora tijekom dana može značiti stotine ciklusa dnevno, posebno ako se vozilo koristi u gradskom prometu ili na kratkim rutama. Takvo opterećenje logično skraćuje vijek trajanja baterije i startera.
Akumulatori za vozila sa Start-stop sustavima znatno su skuplji od konvencionalnih olovnih baterija, a njihova zamjena je kompliciranija, a time i skuplja. Osim toga, češće su situacije u kojima akumulator ne može ponovno pokrenuti motor, što dovodi do frustracije ili čak potrebe za hitnim pokretanjem. Nekoliko radionica sada otvoreno priznaje da su kvarovi povezani s trošenjem akumulatora ili startera češći u tim vozilima nego u automobilima bez ove značajke. Ušteda goriva stoga se može brzo izgubiti u troškovima popravka. Praktična iskustva i rasprave na forumima pokazuju da Start-stop neki štuju, dok se drugi na njega nikako ne mogu naviknuti.
Jedna skupina ga prihvaća i tvrdi da se na njegov rad može lako naviknuti. Druga ga doživljava kao nepotrebnu prepreku. Tehnologija koja zadovoljava standarde emisija, ali smanjuje udobnost i opterećuje opremu. Mnogi vozači stoga odmah isključuju sustav nakon svakog pokretanja, bilo ručno ili s pomoću memorijskih modula koji pamte posljednju postavku. Pa se nakon svega postavlja pitanje: kada Start-stop ima smisla, a kada nema? Ne nose se svi automobili jednako dobro s implementacijom sustava.
Neki moderni modeli, posebno s blagim hibridnim pogonima i integriranim starter-generatorom, mogu pokrenuti motor tako glatko i bestrzajno da vozač to ni ne primijeti. U tom slučaju sustav ne ometa i zapravo može donijeti uštede, posebno ako puno vozite po gradu. Naprotiv, ako imate automobil sa starijim rješenjem, vozite uglavnom kratke relacije ili vas Start-stop sustav smeta svaki put kada vozite, njegovo isključivanje je sasvim razumljivo. Udobnost i sigurnost imaju prednost nad teoretskom uštedom od nekoliko decilitara goriva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....