Nekada je razvoj automobila bio ponajprije stvar mehanike. Novi motor, poboljšani ovjes, učinkovitije kočnice ili kvalitetniji materijali - to su bile vijesti koje su definirale generacije vozila. Danas, međutim, sve je više očito da je automobil postao računalo na kotačima. A softver, koji ga pokreće i povezuje, ključna je, ali i najproblematičnija karika moderne autoindustrije.
U prosječnom automobilu danas se nalazi više od 100 elektroničkih upravljačkih jedinica (ECU-a), od kojih svaka kontrolira neki aspekt vožnje, od motora i mjenjača, preko sustava pomoći vozaču, do klime i sjedala. Sve to povezuju milijuni linija softverskog koda. Tesla, koja je bila pionir u tome da softver stavi u središte, često se navodi kao primjer.
Više od polovice njihove inovacije ne leži u baterijama ili dizajnu, već u digitalnom operativnom sustavu vozila.
No upravo ta digitalizacija otvara probleme bez presedana. Softverski bugovi danas mogu doslovno zaustaviti automobil, blokirati vožnju ili učiniti da sustavi pomoći vozaču polude usred vožnje. U servis na popravak više se ne ide samo zbog zamjene dijelova, nego i zbog ažuriranja softvera, nečega što smo do nedavno poznavali samo iz svijeta digitalnih uređaja kao što su računala i mobiteli.
U svijetu vozila u kojem je tako nešto do nedavno bilo nezamislivo, ovo sigurno može biti frustrirajuće.
Proizvođači su pod pritiskom jer razvoj softvera traži potpuno drukčije kompetencije od klasičnog inženjeringa kojim su se do sada bavili. Volkswagen je primjerice uložio milijarde u vlastitu softversku tvrtku Cariad, a rezultat je bio fijasko - problemi s kašnjenjima i greškama u kodu odgodili su lansiranje cijele generacije modela. Ford i General Motors također su morali priznati da bez pomoći specijaliziranih IT kompanija teško mogu pratiti tempo digitalne tranzicije.
Jedan od najvećih izazova je integracija sustava. Dok su donedavno različite funkcije imale vlastite čipove i zaseban softver, današnji trend je centralizacija, stvaranje jedinstvene računalne platforme koja upravlja svime. To donosi fleksibilnost i mogućnost bežičnih nadogradnji, ali i golemu složenost. Kada jedna komponenta zakaže, može za sobom povući cijeli sustav, pa se automobil vrijedan 50 tisuća eura ponekad ne može ni otključati.
Kupci su podijeljeni. S jedne strane, softver donosi čarobne mogućnosti za ljubitelje digitalne tehnologije: bežična ažuriranja koja uvode nove funkcije, personalizirani infotainment, pa čak i povećanje snage motora jednim klikom. S druge strane, pretjerana digitalizacija, primjerice skrivene kontrole u zaslonima osjetljivim na dodir, izaziva frustraciju i osjećaj nesigurnosti kod većine vlasnika automobila.
Bilo kako bilo, bez naprednog softwarea u modernim automobilima se više ne može i automobili će u budućnosti sve više biti digitalni. Zbog toga sposobnost proizvođača da razvije i održava pouzdan softver postaje jednako važna kao i kvaliteta čelika ili dizajn karoserije. No za industriju koja je stoljećima gradila identitet na motorima i mjenjačima, to je radikalna promjena i izvor mnogih velikih problema. Možda nekima automobil kao "smartphone na kotačima" zvuči privlačno, ali svaki bug ili pad sustava podsjetnik je da digitalna revolucija nosi ogromne rizike. Softver je danas najveća slabost automobilske industrije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....