U svijetu u kojem Ferrari godišnje zarađuje više od 1,5 milijardi eura neto, a Porsche vrijedi skoro kao Volkswagen, lako je pomisliti da proizvodnja superautomobila i hiperautomobila znači i sigurnu zaradu. U medijima i na društvenim mrežama snažni i ultraskupi automobili dominiraju, bogataši ih naručuju personalizirane do posljednje šava, a investitori rado ulažu u egzotične startupe u potrazi za novim Paganijem ili Koenigseggom. No stvarnost je mnogo surovija. Iza svakog uspješnog brenda kriju se deseci onih koji su propali, nestali ili jednostavno "izgorjeli" u pokušaju da budu "sljedeća velika stvar". Ovo je priča o pet takvih imena i još ponekom koji još uvijek pokušava preživjeti.
1. Gumpert - kada inženjering nije dovoljan
Roland Gumpert, bivši šef Audijevog sportskog odjela, odlučio je 2004. lansirati vlastiti superautomobil. Rezultat je bio Gumpert Apollo - brutalna, spartanska jurilica koja je briljirala na stazi, ali se ponašala kao testni prototip na cesti. Iako je ostvario impresivna vremena na Nürburgringu i privukao pažnju medija, Apollo nikad nije postao komercijalni hit. Kupaca je bilo premalo, a tvrtka je 2013. bankrotirala. Iako se Gumpert naknadno pojavio kao partner u kineskom projektu Apollo Automobil, originalna ideja više nikad nije oživjela u punom sjaju.
2. Vector - naglo prekinut američki san
Vector Motors bio je jedan od najambicioznijih pokušaja stvaranja "američkog Lamborghinija". Krajem 80-ih predstavili su W8 – futuristički klinasti hiperautomobil inspiriran zrakoplovnima i s motorom od 634 KS, koji je auto tjerao do 351 km/h. Bile su to nevjerojatne brojke za to doba, jer tadašnji pojam za superautomobile Ferrari F40 imao je "samo" 478 KS. No, problemi s proizvodnjom, kvaliteta i skandali oko financija (uključujući optužbe za pronevjeru) zapečatili su sudbinu Vectora. Tvrtka je preživjela nekoliko pokušaja oživljavanja, ali nakon smrti osnivača Geralda Wiegerta 2021., i ova saga je završila.
3. Bizzarrini - legenda s kratkim dahom
Ime Giotta Bizzarrinija povezano je s Ferrarijem, Lamborghinijem i Iso Grifom, no njegov vlastiti brend nije imao sličnu dugovječnost. Bizzarrini 5300 GT bio je elegantan i moćan sportski automobil 60-ih, ali tvrtka nikad nije imala stabilnu financijsku osnovu. Problemi s isporukama i tržištem prisilili su je na zatvaranje već krajem desetljeća. Nedavni pokušaj oživljavanja imena Bizzarrini s replikama i novim modelima i dalje ostaje više povijesni kuriozitet nego pravi povratak.
4. Cizeta - egzotičan koliko i neuspješan
Claudio Zampolli, bivši Lamborghini inženjer, i glazbeni producent Giorgio Moroder udružili su snage kako bi stvorili Cizeta-Moroder V16T, automobil s masivnim V16 motorom i radikalnim dizajnom. Premijerno prikazan 1988., automobil je bio sve što su kolekcionari željeli, osim pristupačan i pouzdan. Proizvedeno je tek nekoliko primjeraka, Moroder je ubrzo napustio projekt, a tvrtka je doživjela bankrot. Danas je Cizeta predmet najskupljih aukcija, no nikad nije dosegnula komercijalni uspjeh.
5. Arash – britanska ambicija bez temelja
Arash Farboud imao je velike snove, izgraditi britanski hiperautomobil koji će parirati Bugattiju. Njegova tvrtka Arash Motor Company predstavila je niz modela, uključujući AF10 s deklariranih 2000 KS. No, automobili su ostali u fazi prototipa, serijska proizvodnja nikad nije zaživjela, a internetska stranica brenda se već godinama nije promijenila. Arash je postao još jedan simbol neostvarenih ambicija, s više rendera nego stvarnih vozila na cesti.
Kronični gubitaši koji još uvijek "voze"
Neki proizvođači superautomobila možda nisu propali, ali svakako nisu profitabilni. Lotus je desetljećima mijenjao vlasnike i preživljavao zahvaljujući nostalgiji i entuzijazmu, tek nedavno pronašavši novu priliku kroz kineski Geely, no i to ne ide po planu et se gubici i dalje gomilaju. Aston Martin, iako kultno ime, redovito bilježi gubitke i preživljava zahvaljujući injekcijama kapitala iz arapskih fondova, F1 povezivanja i stalnim novim modelima bez značajnog komercijalnog uspjeha. Bugatti je do 2021. poslovao s gubitkom, jer VW-ova filozofija "cijena nije bitna" nije bila održiva. Kada je te godine prvi puta ostvaren dobitak, bio je "mizaran", samo oko 8 milijuna eura. Novi vlasnik Rimac Grupa sada pokušava promijeniti taj smjer, ali i dalje se radi o kompleksnoj matematici između brenda, prestiža i realnih tržišnih performansi. Tako je Bugatti-Rimac prošlu godinu završio s ogromnim gubitkom od 158 milijuna eura.
Snovi nisu profitabilni
Stvaranje superautomobila izgleda glamurozno: karbonska vlakna, nevjerojatne brzine, klijenti iz svjetskog jet-seta. No iza kulisa kriju se nemoguće marže, ekstremni troškovi razvoja, nepredvidivi kupci i zakonske prepreke. Uspjeh poput Koenigsegga ili Pagania više je iznimka nego pravilo. A za svakog tko postane globalni fenomen i ostvari uspjeh, deseci zauvijek nestanu u zaboravu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....