Svake godine u svijetu se razboli više od stotinu milijuna ljudi zbog toga što ne znaju osnovne pri pripremi pojedinih namirnica. Amerikanci su svojevremeno čak napravili i istraživanje koje je pokazalo kako se u SAD-u razboli oko 48 milijuna ljudi, njih 128 tisuća završi na bolničkom liječenju, a oko tri tisuće ih izgubi život zbog bolesti koje se prenose hranom. Iako ne bi bilo fer sve svaliti na one koji pripremaju hranu, jer se kontaminacija može dogoditi u bilo kojem trenutku dugog lanca proizvodnje, transporta, skladištenja, pa onda i pripreme hrane, opreza nikad dosta.
Svjesni važnosti osvješćivanja ljudi o hrani te pripremi namirnica, podjedanako, i kuhari i nutricionisti koriste svaku prigodu kako bi istaknuli osnove koje mnogi zaobilaze ili za koje možda nisu znali. Ističemo najčešće pogreške koje se mnogima "zalome" dok pripremaju hranu u svom domu.
Ne perete ruke prije jela i kuhanja
Kako vam dovoljno jasno reći da je ovo pravilo koje se ne preskače nikad i ni zbog čega?! Međutim, puno ljudi zaboravi oprati ruke prije pripreme hrane i na taj način mogu kontaminirati hranu. Ovo pravilo vrijedi i prije sjedanja za stol da bismo jeli, a pogotovo ako smo prije toga bili na toaletu, brisali nos, kihnuli u ruku, otvorili ulazna vrata kad smo dočekivali goste ili mijenjali djetetu pelene.
Također, jednako važno je prati ruke tijekom i nakon pripreme hrane, posebno sirovog mesa i ribe.
Perete sirovu perad u sudoperu prije kuhanja
Ideja da meso peradi treba prati je, slažu se i kuhari i nutricionisti, načisto suluda. Većina sirove peradi, osobito iz intenzivnog uzgoja, kako ste vjerojatno već čuli, sadrži različite bakterije, pa i salmonelu. U trenutku kad ispirete perad činite dvostruko loše - širite spore navedenih bakterija po mesu koje nije bilo njima prekriveno, ali ih proširujete i na sudoper, slavine, radne površine, posuđe... Puno važnije korak od pranja ove namirnice je pobrinuti se da je dobro termički obrađena.
Ne ispirete proizvode i koristite deterdžent
Ispiranje vodom i sušenje papirnatim ručnikom je preporučeni postupak za pranje svježeg voća i povrća. Za proizvode s grubom površinom, poput primjerice dinje, preporučuje se korištenje četkice za čišćenje. To pomaže u uklanjanju prljavštine, zemlje ili pijeska i smanjuje količinu bakterija na površini namirnice. Dakle, prije guljenja, takvu namirnicu svakako isperite, ali samo čistom, tekućom vodom. I nemojte koristiti sapun ili deterdžent jer pojesti ostatke sapuna također nije zdravo. Alternativna metoda svakako su soda bikarbona i zeolit u kojima se voće i povrće može ostaviti 15-ak minuta prije nego se dobro ispere i posuši prije konzumacije ili pripreme.
Koristite isto (neoprano) posuđe od početka do kraja pripreme sirovog mesa ili ribe
Nažalost, mnogi ljudi čine pogrešku koristeći isti pribor koji je dotaknuo sirovo meso kako bi njime rukovali i nakon što je kuhano ili pečeno. Isto vrijedi i za posuđe. Primjerice, dogodi li se i vama da kad radite bolonjez, meso usitnjavate istim priborom kojim kasnijete u tanjure servirate gotov umak? Ili, koristite li istu spatulu za okretanje sirovog burgera dok se peče i kad ga poslužite na pecivo ili tanjur? Ove se navike, kažu stručnjaci, treba čim prije riješiti jer tako samo prenosimo bakterije sa sirove namirnice na svježe pripremljenu i spremnu za konzumaciju.
Uzimate začine dok rukujete sirovim mesom
Kada pripremate sirovu hranu, često ćete posegnuti za začinima kako biste je začinili. Međutim, više istraživanja je pokazalo kako se bočice sa začinima zbog toga mogu kontaminirati sirovim mesom koje ste upravo dotaknuli. Ako bočice sa začinima vratimo u ormarić neoprane ili ih ponovno dodirnemo dok začinjamo kuhanu hranu, to povećava rizik od prenošenja bakterija i kontaminacije hrane. Dakle, kad rukujete sirovim mesom ili ribom, stavite potrebne izmjerene količine začina u malu posudu prije nego što zaprljate ruke, umjesto da ih koristite direktno iz originalnih pakiranja.
Čekate dulje od dva sata da kuhanu hranu pospremite u hladnjak
Mnogi imaju tendenciju pričekati da se hrana dovoljno ohladi prije nego što je spreme u hladnjak. No, to nerijetko može biti predugo, jer su pojedine namirnice i priprema hrane vrlo osjetljivi na vanjsku temperaturu te je manja šteta staviti ih u hladnjak još tople ili mlačne nego staviti ih prekasno. Kad se kuhana hrana predugo ostavi na nesigurnim temperaturama, bakterije zbog kojih se možete otrovati hranom mogu narasti do opasnih razina. A kad kažemo nesigurna temperatura, računajte da je to sve već iznad 4 stupnja Celzijusa. Također, kad podgrijavate hranu iz hladnjaka, nemojte to činiti na temperaturama iznad 80 stupnjeva, dakle zagrijavajte je polako, malo duže traje, ali je sigurnije.
Jedete ostatke kuhane hrane iz hladnjaka starije od četiri dana
Iako smo skloni suditi o hrani na osnovu onoga što vidimo ili pomirišemo, to nije dovoljno relevantno da bismo ocijenili i je li i zdravstveno ispravno za konzumaciju. Stoga, iako vam se na prvi pogled ili miris čini kako je s obrokom iz vašeg hladnjaka koji tamo stoji već četvrti dan sve u redu, vjerojatnije je da je taj rok prošao trećeg dana otkako ste hranu spremili na hladno. Druga je stvar sa zamrzivačem, u njemu kuhanu hranu bez problema možete čuvati tri do četiri mjeseca. Ako ste zaboravni, posegnite za starim trikom - na spremnike ili vrećice u kojima čuvate obroke, zapišite datume kada ste hranu spremili.