Europska kamenica iz šibenskog akvatorija predstavljena je zagrebačkoj publici

U VIP salonu Bojler restorana Rougemarin održana je večer posvećena jednoj od najprofinjenijih delicija Mediterana – europskoj kamenici (Ostrea edulis), i to u organizaciji Platforme22, u sklopu projekta "More koje nas hrani".

Večer je otvorio domaćin i jedan od najprepoznatljivijih zagrebačkih ugostitelja, Marin Medak, koji je srdačno pozdravio šibenske uzgajivače i zaželio im uspjeh u daljnjem razvoju i osvajanju tržišta.

"Drago mi je vidjeti ljude koji rade nešto stvarno i iskreno. Ovakvi proizvodi ne nastaju slučajno – iza njih stoje godine rada, pogrešaka i učenja. Želim vam svu sreću, jer tržište će prepoznati ono što ima karakter."

U svom prepoznatljivom, neposrednom tonu, Medak je dodatno istaknuo važnost podrške domaćim proizvođačima:

"Mi kao ugostitelji možemo kuhati koliko hoćemo, ali bez ljudi koji uzgajaju ovakve namirnice – nema ni prave gastronomije. Lokalni proizvođači nisu trend, oni su temelj."

Ustupljena Fotografija/

Njegove riječi prirodno su otvorile večer u kojoj se jasno osjetilo da se ne radi samo o hrani, nego o zajedničkoj priči – onoj u kojoj lokalni proizvod, znanje i tržište konačno govore istim jezikom.

Europska kamenica (Ostrea edulis) autohtona je vrsta Mediterana i istočnog Atlantika, znatno rjeđa i osjetljivija od danas dominantne pacifičke kamenice (Crassostrea gigas). Upravo zbog te osjetljivosti njezin uzgoj zahtijeva iznimno čisto more, stabilne uvjete i dugogodišnje iskustvo.

Za razliku od brže rastućih vrsta, europska kamenica raste sporije i razvija kompleksniji okus – često opisan kao mineralan, orašast i duboko "morski", s dugim završetkom. Ta razlika nije samo gastronomska, nego i biološka.

Zanimljivo je da su kamenice kroz povijest smatrane hranom i aristokracije i naroda – u starom Rimu bile su luksuz, dok su u 19. stoljeću u Europi postale toliko dostupne da su se smatrale "hranom radničke klase". Danas, zbog prelova, bolesti i klimatskih promjena, europska kamenica ponovno postaje rijetka i visoko cijenjena.

Ustupljena Fotografija/

Poseban dojam ostavio je Krešimir Kovač, uzgajivač iz šibenskog akvatorija, koji je uz Matiju Bumbaka vlasnik Platforme22 i jedan od nositelja projekta "More koje nas hrani".

"Ljudi često misle – baciš školjku u more i čekaš. A istina je da more svaki dan odlučuje umjesto tebe. Kod europske kamenice, ako si dobar, možda ti svaka deseta preživi i razvije se kako treba. Sve ostalo more uzme nazad. I to ti je najbolja škola strpljenja. Ona je osjetljiva kao… ajmo reći – kao dobra vina ili još bolje, kao ljudi. Ne trpi stres, ne trpi nečisto more i ne trpi brzinu. Ali kad uspije – vrati ti okus koji ne možeš dobiti ni iz jedne druge školjke. Mi u Dalmaciji kažemo – more ti sve da, ali prvo vidi jesi li to zaslužio. Kamenica je tu najpošteniji sudac."

Ustupljena Fotografija/

Uzgoj školjaka danas se sve više prepoznaje kao jedan od najodrživijih oblika proizvodnje hrane. Kamenice su prirodni filtratori – jedna odrasla kamenica može filtrirati i do 50 litara mora dnevno, čime aktivno poboljšava kvalitetu morskog ekosustava.

Zbog toga ih znanstvenici često nazivaju "inženjerima ekosustava", jer stvaraju uvjete zarazvoj drugih morskih organizama i povećavaju bioraznolikost.

Suradnja s Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita dodatno potvrđuje ozbiljnost pristupa – kroz kontinuirano praćenje kvalitete mora, mikrobioloških parametara i klimatskih utjecaja.

Ustupljena Fotografija/

Dodatno, uzgajivači su svoje znanje usavršavali i kroz međunarodna iskustva, uključujući Japan – zemlju koja se smatra jednim od svjetskih lidera u uzgoju školjaka, posebno kamenica.

Događanje je održao i župan Šibensko-kninske županije, koji je naglasio širu sliku:

"Proizvodnja hrane iz mora nije samo tradicija, nego i budućnost. Svjetska istraživanja sve jasnije pokazuju da će upravo održiva marikultura imati ključnu ulogu u prehrani rastuće populacije. Zato sam posebno ponosan što u našoj županiji imamo uzgajivače koji prate suvremene znanstvene smjernice i istovremeno čuvaju tradiciju. To je spoj koji daje stvarnu vrijednost – i lokalno i globalno."

Ustupljena Fotografija/

U tom je kontekstu dodatno istaknuo i važnost europskih fondova: "Europski fondovi u ovakvim projektima predstavljaju iznimno važnu logističku i razvojnu potporu. Upravo zahvaljujući takvim mehanizmima, lokalna zajednica i županija lakše osiguravaju sredstva za poticanje i unapređenje marikulture, ali i za jačanje vidljivosti domaćih proizvođača na tržištu."