Francuzi u strahu za svoj najpoznatiji kruh: Hoće li baguette zbog novog trenda nestati iz pekarnica i sa stolova?

Kada je francuski hrskavi kruh baguette 2022. godine u Parizu dobio službeni status UNESCO-ve baštine, francuska je delegacija trijumfalno slavila to postignuće, a čak je i predsjednik Macron rekao da je baguette ‘250 grama magije i savršenstva‘.

Ipak, u posljednje se vrijeme u francuskim medijima pojavljuju naslovi o padu potrošnje kruha u Francuskoj te bojazan da će on nestati s francuskih stolova, prenosi CNN.

Francuski baguette dobio je UNESCO status kulturne baštine: "To je 250 grama savršenstva"

Povijesno gledano, Francuzi su u godinama nakon Drugog svjetskog rata jeli prosječno 750 grama kruha po osobi dnevno. Do 2015. godine je taj broj pao na 110 grama, a danas na samo 95 grama, što je manje od pola bageta na dan, objavila je Federacija pekarskih poduzetnika. U posljednjim je anketama više od trećine od 1000 ispitanika također izjavilo da je smanjilo potrošnju kruha u posljednjih pet godina.

Taj je trend, kažu stručnjaci, potaknut promjenom prehrambenih navika pa mladi ljudi gube naviku kupnje kruha svakog dana. Stručnjaci kažu da su nekad čak i studenti kuhali, nije bilo dostupno toliko grickalica i brze hrane, kojoj se danas sve više mladih okreće.

Pexels/

Tradicionalno su se bageti jeli za doručak, s pekmezom ili čokoladnim namazom, dok su se za ručak punili šunkom, tunom, piletinom ili sirom. Za večeru je baget bio neizostavan dodatak tradicionalnom obroku kao što je teleći gulaš ili goveđi bourguignon. Komadi kruha su imali ulogu upijanja preostalog umaka na tanjuru.

Još je jedna značajna promjena koja se dogodila posljednjih godina, a koja je promijenila odnos Francuske prema kruhu, porast "neoboulangeries" ili pekarnica u kojima se peku dugo fermentirani kruhovi od kiselog tijesta, pa proizvode manje bageta, ili ih uopće ne proizvode. Primjerice, slastičarka i vlasnica pekare Seize Heures Trente Pâtisserie-Boulangerie, Marion Juhel, smatra da baget ima malu nutritivnu vrijednost i kratak rok trajanja, što dovodi do prekomjernog bacanja hrane.

S druge strane, veliki kruhovi od kiselog tijesta i cjelovitih žitarica dulje ostaju svježi, hrane više osoba i bolji su za probavu.

Ipak, nekima je ideja francuske pekare bez bageta bila teško prihvatljiva.

- Francuzi jednostavno očekuju da pekara ima bagete, a činjenica da smo mi pekara, a ne proizvodimo bagete, bila im je nezamisliva, rekla je Juhel za CNN.

Naime, bageti su se pojavili tek u 20. stoljeću kao alternativa tradicionalnim kruhovima koji su se pekli jednom tjedno. Bageti su tako, zbog kraćeg vremena pečenja, postali popularni među pariškom buržoazijom koja je htjela svježe pečeni bijeli kruh svakog dana.

Cijeli svijet slavi omiljeni hrskavi kruh! Francuzi ga obožavaju svaki dan, a mi ga danas radimo kod kuće

Zagovornici kruha od kiselog tijesta kažu da, iako Francuzi sada možda jedu manje kruha, jedu kvalitetniji kruh.

S druge pak strane, takvi kruhovi su znatno skuplji pa nisu svima pristupačni. Primjerice, jedan baget, koji se može peći smrznut, košta oko euro. Nasuprot tome, komad sourdough kruha od 500 grama, koji se često prodaje na vagu, može koštati i do 7 eura.

Unatoč padu potrošnje kruha, velik broj Francuza ipak i dalje jede industrijski bijeli kruh iz supermarketa. Mnogi pekari zaista ne smatraju da je baget u bilo kakvoj opasnosti jer ga ljudi i dalje vole.

- Pekarnice su uvijek prolazile kroz krize, ali mi smo se uvijek iznova izmišljali nešto novo i prilagođavali se, ističu.