„Daj vidi ovo! Arhiv škrleta iz 2012. kojih ima samo 800 boca!“ ushićeno govori Tomislav Voštinić Klasnić i odlazi do drvene komode gdje je stajala jedna od njih osamsto. Pruža mi ju u ruke i pokazuje etiketu gdje je djedovim rukopisom ispisana povijest najstarijih nasada škrleta koji su u njegovom posjedu. „Dizajneri su mi iskopirali rukopis mog dede i napravili smo etiketu koja se otvara kao knjiga, a zapečaćena je mojim otiskom prsta pa svaka ima neki osobni „touch“! ponovno je oduzima iz mojih ruku i s ponosom gleda jednu od svojih ljepotica. Osim arhive, vinarija Voštinić – Klasnić radi još pet stilski različitih škrleta: bazni (mirni) iz rane berbe, zatim Škrlet oranž, Mecena, Pjenušac i njegov osobni favorit Unikat.
„Radi se o vinu kojim sam pobijedio i sebe i sustav jer su mi govorili kako je od škrleta nemoguće napraviti predikatno vino, ali moguće je. Za Unikat idemo u kasniju berbu i sjećam se jedne scene kad smo bili u vinogradu i mjesec je taman izlazio, a cijela vizura vinograda i neba imala je neku žarku crvenu nijansu i kad smo radili etikete odlučio sam da taj prizor opisuje sadržaj u boci. Isto tako, jako je aromatično. Recimo, kad radim degustacije znam noktima zagrebati vinogradarsku breskvu i pustiti malo soka i dati gostima da pomirišu, a zatim i vino. Reakcije su uglavnom iznenađenje kako se radi o istoj aromi.“ objašnjava nam Tomislav.
Tomislav Voštinić - Vinarija Voštinić Klasnić
Njihova godišnja proizvodnja je oko 23 000 boca godišnje i ne misle povećavati količine. Rijetko ćete ih naći u supermarketima, ali to im nije niti cilj, već ih radije potražite u malim specijaliziranim prodavaonicama ili wine barovima i restoranima. Njegov škrlet iz 2017. baš je prije nekoliko dana bio poslužen i na svečanom ručku u Esplanadi kineskom premijeru i njegovoj delegaciji.
Inače, Tomislav je samo jedan od osam vinara koji su se udružili i odlučili svog „ovneka žutog, ovneka slatkog, škrleta tustiog, škrteca ili najpoznatiji među sinonimima – škrlet, kao autohtonu sortu brendirati i pustiti glas o ovoj sorti velikog potencijala.
Naime, škrlet je doista unikatna sorta koja raste na području Moslavine i Pokuplja, a ima ga sve do Vukomeričkih gorica i nešto u dijelu Prigorja. Radi se o sorti otpornoj sorti na bolesti i vremenske neprilike, ali prilično ćudljivoj. Zbog neredovite rodnosti slabije je oplodnje i sklon osipanju cvata i rehuljanju grozda, pa je zbog toga preporučljivo pinciranje prije cvatnje čime se može povećati prinos 10 do 30% bez značajnog utjecaja na kakvoću. Zato ovdje nema prepisivanja.
Imanje Kezele
Marko Miklaužić - Vinarija Miklaužić Na pitomim obroncima Moslavačke gore s kojih puca pogled na Lonjsko polje, već četvrta generacija obitelji Miklaužić obrađuje vinograde - 25 hektara vinograda za koje je specifična zatravljenost nasada i ekološki pristup zaštiti i obradi loze. Glavninu ponude vina čine male serije rijetke autohtone sorte škrlet te klasični francuski repertoar (chardonnay, bijeli pinot, crni pinot i muškati). Bijela vina nove berbe su lakša, voćnija, dok crnjake odlaganjem berbe i fermentacijom u drvu i barriqueu pripravljamo za zahtijevnije kupce. Većinu proizvodnje uspijevamo prodati vlastitim snagama poznatim kupcima, a samo desetak posto prepuštamo veleprodaji.
Postoci alkohola uglavnom se kreću između 9 i 12%, a odlikuju ga prilično izražene kiseline u rasponu najčešće od 8 do 11 g/l. Proizvođači kao i potrošači slažu se kako se radi o svježem, aromatičnom vinu koje je savršeno pijuckati za vrućeg ljetnog dana na nekoj terasi iza laganog ručka ili večere. Ime potječe od njemačke riječi scharlach (šarlah) jer bobice u svojoj punoj zrelosti dobiju crvenkaste mrljice koje podsjećaju na simptom šarlaha.
Sven Đozo - Vinarija Ilovčak
Peta generacija vinograda na parcelama koje datiraju od sredine 19. stoljeća. Vinogradi su pozicionirani na obroncima Moslavačke gore uz rijeku Ilovu, na samoj granici Moslavine i Slavonije gdje se vinogradi uzgajaju na 240 metara nadmorske visine na isključivo južnim padinama, pokrivajući površinu od 6 hektara. Najzastupljenija sorta je autohtona moslavačka sorta škrlet, zatim graševina, pinot Bijeli i cabernet sauvignon. Prvi vinogradi su posađeni 1992. godine dok je početak komercijalne prodaje počeo 2006.
Ivica Florijanović - Vinarija Florijanović
Vinogradi su smješteni na nekoliko lokaliteta na relaciji grad Popovača – naselje Voloder, poznato po domicilnosti autohtone sorte Moslavine – škrlet te kao lokalitet s najvećim nasadima Škrleta u Moslavini. Okosnicu proizvodnje vinarije čini škrlet s površine od 3,50 hektara. Ostala vina u ponudi vinarije i kušaonice su još 2 autohtone sorte Moslavac i Dišeća ranina te vina kontinentalne Hrvatske – graševina, muškat žuti, chardonnay, rizling rajnski, pinot sivi, frankovka, frankovka rose , cabernet sauvignon i pinot crni. Godišnja proizvodnja je do 40.000 litara, a u ukupni kapacitet podruma je 80.000 litara.
Nasadi škrleta prostiru se zasad na oko stotinu hektara, a inicijativa za njegovim brendiranjem kao i projekti postoje već 15 godina, ai intenzivno su u tu priču krenuli prije dvije-tri godine kad se osam vinara udružilo te povezalo s profesorima i stručnjacima s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i enolozima da ga pozicioniraju na mjesto koje zaslužuje budući da se radi o sorti velikog potencijala.
Krešmir Trdenić - Vinarija Trdenić
Vinarija Trdenić je nastala prije dvadesetak godina kao nastavak tradicije stare više od jednog stoljeća u vinogradarstvu i vinarstvu. I danas kao i nekad, svi članovi obitelji od najstarijeg do najmlađeg člana uključeni su u procese rada, stvarajući poticajnu i ugodnu radnu sredinu u kojoj se njeguje vinarski i vinogradarski duh. Jedna od vinarija moslavačkog vinogorja koja njeguje dugu tradiciju uzgoja vinove loze na tim prostorima, posebno pridajući pažnju autohtonoj sorti šklet. Osim toga uzgajaju se i druge sorte kao što su graševina, pinot bijeli, pinot sivi, cabernet sauvignon, traminac. Konstantno ulaganje u nove tehnologije proizvodnje, sticanje novih znanja, te spajajući ih sa specifičnostima i tradicijom ovog vinogorja garancija je uspjeha ove obiteljske vinarije.
Izrada brend strategije podrazumijeva uvođenje oznake kvalitete vina Škrlet koje se provodi kroz ispitivanje tržišta i anketiranje proizvođača Škrleta. Cilj je utvrditi preferencije potrošača i viziju proizvođača te definirati poželjnu stilistiku vina Škrlet za koje bi se dodjeljivala oznaka kvalitete Škrlet. Projekt je novčanom potporom pripomogla Zagrebačka županija.
Projekt „Standardizacija vina Škrlet i izrada brend strategije oznake kvalitete vina Škrlet” koji su predstavili početkom travnja se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu izrađuje se brend strategija sorte Škrlet za tržište, pod stručnim vodstvom prof. Damira Kovačića sa Zavoda za marketing Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a u drugom se dijelu ispituje tehnološki aspekt kojim bi se ova sorta mogla unaprijediti, kojeg vodi enolog Krešimir Hren, diplomirani inženjer agronomije.
Vladimir Mikša - Vinarija Mikša
Priča o vinima obitelji Mikša započinje još 1936. godine sađenjem prvog vinograda autohtone moslavačke sorte škrlet.Preko osam desetljeća iskustva, tradicije i mukotrpnog rada uloženo je u njihova vina. Zanimljivo je kako su svojevremno ugostili i poznatog pjesnika Dragutina Tadijanovića koji je izjavio nakon svog posjeta: "Drago mi je što sam ovdje bio. I ne samo bio – nego i Škrleta pio!”
Svjetski trendovi koji su naklonjeni kvalitetnim voćnim, svježim vinima idu u prilog škrletu budući da odgovara spomenutim karakteristikama. Ono što su u raznim studijama naišli kao negativne strane jest kako je „škrlet teško nabaviti“, 30% ispitanika nikad nije čulo za škrlet dok je 54% njih kušalo. Na testu podsjećanja i traženje ispitanika na „vizualizaciju toplog ljetnog dana i koje bi vino rado uživali nakon objeda; samo 2,8% ispitanika odabralo je škrlet. Ipak, situacija je bitno povoljnija kad se ponude određene sorte poput graševine, malvazije, škrleta pušipela i drugih, ispitanici u tom slučaju u znatno većem postotku se odlučuju upravo na škrlet. Iz čega slijedi kako ovu autohtonu sortu krasi pozitivan imidž, ali jednostavno nije dovoljno vidljiv na tržištu i u svijesti potrošača. Kao razlog tome, osim slabije poznatosti, ne ide u prilog da na tržištu uz i zaista dobre škrlete postoje i oni izuzetno loši, ali Udruga Škrlet Moslavina i tome je našla rješenje. Znak kvalitete bit će istaknut na svakoj boci koja zadovolji kriterije interne komisije te prođe slijepo kušanje u vidu markice „Škrlet Quality“, a više o tome rekao nam je mladi vinar Janko Kezele koji je ujedno i predsjednik Udruge.
Janko Kezele -Vinarija Kezele
„Znak kvalitete aplicirat ćemo na sva vina koja prođu komisiju što je i kruna cijelog projekta koji smo izradili s profesorima I enolozima. Vino će morati zadovoljiti određene kemijske kvalitete, nakon čega ide na našu internu komisiju i slijepo kušanje. Ocjenjivanjem i potvrdom ili odbijanjem odlučit ćemo da li određeno vino može nositi tu markicu. Nadamo se kako da će se kroz mjesec dana „verificirani“ škrleti naći u prodaji.“
Drago Kezele - Vinarija Kezele
"Vinarija i vinograd su ponos našeg imanja i duša našeg seoskog turizma. Sa samog ulaza na imanje pruža se prekrasan pogled na vinograd u kojem uzgajamo škrlet, graševinu, chardonnay, žuti muškat, rajnski rizling, merlot, shiraz i cabernet sauvignon. Vinograd je okružen šumom i pašnjacima. U proizvodnji vina stavljamo naglasak na kvalitetu umjesto kvantitete, što ostvarujemo prvenstveno niskim prinosima i gnojidbom stajskim gnojem. "
Što se tiče samog simbola odlučili su se na postojeći koji simbolizira ujedno i viticu vinove loze, ali i rogove ovna budući da su se vinari već povezali s njim kroz desetak godina postojanja.
Krste Jaram - Vinarija Jaram
Vinarija se nalazi u Repušnici pokraj Kutine. Trudom i upornošču obitelji Jaram, vinske sorte chardonnay, rajnski rizling, graševina, sivi pinot i neizostavni škrlet, odlikovane su brojnim nagradama u kategoriji kvalitetnih i vrhunskih vina. Šampion izložbe Vina Moslavine, bronca na International Wine Challange natjecanju u Londonu i prvi ikad ocijenjen kao vrhunski. Ponukano odličnim uspjesima, ono što je započelo kao hobi, pretvorilo se u modernu vinariju u prepoznatljivom moslavačkom okruženju. Na više od 3 hektara zemlje, od 22.000 trsa, s velikom se ljubavlju proizvodi i do 25 000 litara vina godišnje, od čega 10 000 litara škrleta.
Njih osam moslavačkih vinara koji su redom: Florijanović, Ilovčak, Jaram, Kezele, Miklaužić, Mikša, Trdenić i Voštinić-Klasnić udružilo se da svoju posebnost istaknu i približe vinoljupcima koji vole kušati nešto autohtono, jedinstveno, a opet pitko i ugodno. Prilična je rijetkost u Hrvatskoj da se glave udruže, godinama rade na zajedničkoj misiji tražeći savjetodavne usluge i sa znanstvenih institucija. Promislili su i o vizualu koji je urban, zanimljiv i svjež. Baš kao i njihovo vino. Upoznali smo ih sve i doista se radi o jednom zdravom okruženju i lijepoj priči koja zaslužuje biti ispričana. Stilske nijanse postoje među njima i to ih čini različitim jednim od drugih, a opet su jedinstveni u zajedničkom cilju – da se čuje i pije škrlet.
Ako ste u ovih 30% ljudi koje još nije čulo za ovu autohtonu sortu ili 46% onih koji ga nisu kušali (ili ste već poklonici spomenute sorte i vinara), sutra organiziraju party gdje ćete ih moći upoznati sve. Održat će se u Ivanić-Gradu na Malom trgu 13. travnja s početkom u 16h. Ulaznica je 80 kn, a podrazumijeva neograničenu degustaciju Škrleta gore spomenutih vinara iz Udruge Škrlet Moslavina. Za dobru atmosferu se brine DJ Pepi Jogarde, mladi ivanićki chef Dino Pavanić će pripremati zanimljivi finger food, a za najmlađe tu je i igraonica kako bi roditelji mogli uživati u Škrletu. Tom prilikom je sav željeznički promet prema i iz Ivanić-Grada po 40% nižim cijenama.