StoryEditor
LJUDI KOJI VOLE I ŽIVE VINO

LIJEPA PRIČA IZ MOSLAVINE: Ovih osam entuzijasta udružilo je snage i ozbiljni su u tome da svi čuju za ovu jedinstvenu autohtonu sortu!

 
 Tomislav Kristo / CROPIX

„Daj vidi ovo! Arhiv škrleta iz 2012. kojih ima samo 800 boca!“ ushićeno govori Tomislav Voštinić Klasnić i odlazi do drvene komode gdje je stajala jedna od njih osamsto. Pruža mi ju u ruke i pokazuje etiketu gdje je djedovim rukopisom ispisana povijest najstarijih nasada škrleta koji su u njegovom posjedu. „Dizajneri su mi iskopirali rukopis mog dede i napravili smo etiketu koja se otvara kao knjiga, a zapečaćena je mojim otiskom prsta pa svaka ima neki osobni „touch“! ponovno je oduzima iz mojih ruku i s ponosom gleda jednu od svojih ljepotica. Osim arhive, vinarija Voštinić – Klasnić radi još pet stilski različitih škrleta: bazni (mirni) iz rane berbe, zatim Škrlet oranž, Mecena, Pjenušac i njegov osobni favorit Unikat.

„Radi se o vinu kojim sam pobijedio i sebe i sustav jer su mi govorili kako je od škrleta nemoguće napraviti predikatno vino, ali moguće je. Za Unikat idemo u kasniju berbu i sjećam se jedne scene kad smo bili u vinogradu i mjesec je taman izlazio, a cijela vizura vinograda i neba imala je neku žarku crvenu nijansu i kad smo radili etikete odlučio sam da taj prizor opisuje sadržaj u boci. Isto tako, jako je aromatično. Recimo, kad radim degustacije znam noktima zagrebati vinogradarsku breskvu i pustiti malo soka i dati gostima da pomirišu, a zatim i vino. Reakcije su uglavnom iznenađenje kako se radi o istoj aromi.“ objašnjava nam Tomislav.

Graberje Ivanicko, 040419.
Vinarija Vostinic Klasnic.
Izbor najboljeg proizvodjaca vina sorte skrlet medju osam moslavackih vinara. 
Na fotografiji: Tomislav Vostinic - vinarija Vostinic Klasnic.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Kristo / CROPIX

Tomislav Voštinić - Vinarija Voštinić Klasnić

 Njihova godišnja proizvodnja je oko 23 000 boca godišnje i ne misle povećavati količine. Rijetko ćete ih naći u supermarketima, ali to im nije niti cilj, već ih radije potražite u malim specijaliziranim prodavaonicama ili wine barovima i restoranima. Njegov škrlet iz 2017. baš je prije nekoliko dana bio poslužen i na svečanom ručku u Esplanadi kineskom premijeru i njegovoj delegaciji.

Inače, Tomislav je samo jedan od osam vinara koji su se udružili i odlučili svog „ovneka žutog, ovneka slatkog, škrleta tustiog, škrteca ili najpoznatiji među sinonimima – škrlet, kao autohtonu sortu brendirati i pustiti glas o ovoj sorti velikog potencijala.

Naime, škrlet je doista unikatna sorta koja raste na području Moslavine i Pokuplja, a ima ga sve do Vukomeričkih gorica i nešto u dijelu Prigorja. Radi se o sorti otpornoj sorti na bolesti i vremenske neprilike, ali prilično ćudljivoj. Zbog neredovite rodnosti slabije je oplodnje i sklon osipanju cvata i rehuljanju grozda, pa je zbog toga preporučljivo pinciranje prije cvatnje čime se može povećati prinos 10 do 30% bez značajnog utjecaja na kakvoću. Zato ovdje nema prepisivanja.

Graberje Ivanicko, 040419.
Seosko imanje Kezele.
Izbor najboljeg proizvodjaca vina sorte skrlet medju osam moslavackih vinara. 
Na fotografiji: seosko imanje Kezele.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Kristo / CROPIX

Imanje Kezele

Graberje Ivanicko, 040419.
Seosko imanje Kezele.
Izbor najboljeg proizvodjaca vina sorte skrlet medju osam moslavackih vinara. 
Na fotografiji: Marko Miklauzic.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Kristo / CROPIX

Marko Miklaužić - Vinarija Miklaužić

Na pitomim obroncima Moslavačke gore s kojih puca pogled na Lonjsko polje, već četvrta generacija obitelji Miklaužić obrađuje vinograde -  25 hektara vinograda za koje je specifična zatravljenost nasada i ekološki pristup zaštiti i obradi loze. Glavninu ponude vina čine male serije rijetke autohtone sorte škrlet te klasični francuski repertoar (chardonnay, bijeli pinot, crni pinot i muškati). Bijela vina nove berbe su lakša, voćnija, dok crnjake odlaganjem berbe i fermentacijom u drvu i barriqueu pripravljamo za zahtijevnije kupce. Većinu proizvodnje uspijevamo prodati vlastitim snagama poznatim kupcima, a samo desetak posto prepuštamo veleprodaji.

 

Postoci alkohola uglavnom se kreću između 9 i 12%, a odlikuju ga prilično izražene kiseline u rasponu najčešće od 8 do 11 g/l. Proizvođači kao i potrošači slažu se kako se radi o svježem, aromatičnom vinu koje je savršeno pijuckati za vrućeg ljetnog dana na nekoj terasi iza laganog ručka ili večere. Ime potječe od njemačke riječi scharlach (šarlah) jer bobice u svojoj punoj zrelosti dobiju crvenkaste mrljice koje podsjećaju na simptom šarlaha.

Graberje Ivanicko, 040419.
Vinarija Vostinic Klasnic.
Izbor najboljeg proizvodjaca vina sorte skrlet medju osam moslavackih vinara. 
Na fotografiji: Sven Djozo.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Kristo / CROPIX

Sven Đozo - Vinarija Ilovčak

Peta generacija vinograda na parcelama koje datiraju od sredine 19. stoljeća. Vinogradi su pozicionirani na obroncima Moslavačke gore uz rijeku Ilovu, na samoj granici Moslavine i Slavonije gdje se vinogradi uzgajaju na 240 metara nadmorske visine na isključivo južnim padinama, pokrivajući površinu od 6 hektara. Najzastupljenija sorta je autohtona moslavačka sorta škrlet, zatim graševina, pinot Bijeli i cabernet sauvignon. Prvi vinogradi su posađeni 1992. godine dok je početak komercijalne prodaje počeo 2006.

 

Graberje Ivanicko, 040419.
Seosko imanje Kezele.
Izbor najboljeg proizvodjaca vina sorte skrlet medju osam moslavackih vinara. 
Na fotografiji: Ivica Florijanovic.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Kristo / CROPIX

Ivica Florijanović - Vinarija Florijanović

Vinogradi su smješteni na nekoliko lokaliteta na relaciji grad Popovača – naselje Voloder, poznato po domicilnosti autohtone sorte Moslavine – škrlet te kao lokalitet s najvećim nasadima Škrleta u Moslavini. Okosnicu proizvodnje vinarije čini škrlet s površine od 3,50 hektara. Ostala vina u ponudi vinarije i kušaonice su još 2 autohtone sorte Moslavac i Dišeća ranina te vina kontinentalne Hrvatske – graševina, muškat žuti, chardonnay, rizling rajnski, pinot sivi, frankovka, frankovka rose , cabernet sauvignon i pinot crni. Godišnja proizvodnja je do 40.000 litara, a u ukupni kapacitet podruma je 80.000 litara.

 

Nasadi škrleta prostiru se zasad na oko stotinu hektara, a inicijativa za njegovim brendiranjem kao i projekti postoje već 15 godina, ai intenzivno su u tu priču krenuli prije dvije-tri godine kad se osam vinara udružilo te povezalo s profesorima i stručnjacima s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i enolozima da ga pozicioniraju na mjesto koje zaslužuje budući da se radi o sorti velikog potencijala.

Graberje Ivanicko, 040419.
Seosko imanje Kezele.
Izbor najboljeg proizvodjaca vina sorte skrlet medju osam moslavackih vinara. 
Na fotografiji: Kresimir Trdenic.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Kristo / CROPIX

Krešmir Trdenić - Vinarija Trdenić

Vinarija Trdenić je nastala prije dvadesetak godina kao nastavak tradicije stare više od jednog stoljeća u vinogradarstvu i vinarstvu. I danas kao i nekad, svi članovi obitelji od najstarijeg do najmlađeg člana uključeni su u procese rada, stvarajući poticajnu i ugodnu radnu sredinu u kojoj se njeguje vinarski i vinogradarski duh. Jedna od vinarija moslavačkog vinogorja koja njeguje dugu tradiciju uzgoja vinove loze na tim prostorima, posebno pridajući pažnju autohtonoj sorti šklet. Osim toga uzgajaju se i druge sorte kao što su graševina, pinot bijeli, pinot sivi, cabernet sauvignon, traminac. Konstantno ulaganje u nove tehnologije proizvodnje, sticanje novih znanja, te spajajući ih sa specifičnostima i tradicijom ovog vinogorja garancija je uspjeha ove obiteljske vinarije.

 

Izrada brend strategije podrazumijeva uvođenje oznake kvalitete vina Škrlet koje se provodi kroz ispitivanje tržišta i anketiranje proizvođača Škrleta. Cilj je utvrditi preferencije potrošača i viziju proizvođača te definirati poželjnu stilistiku vina Škrlet za koje bi se dodjeljivala oznaka kvalitete Škrlet. Projekt je novčanom potporom pripomogla Zagrebačka županija.

Projekt „Standardizacija vina Škrlet i izrada brend strategije oznake kvalitete vina Škrlet” koji su predstavili početkom travnja se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu izrađuje se brend strategija sorte Škrlet za tržište, pod stručnim vodstvom prof. Damira Kovačića sa Zavoda za marketing Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a u drugom se dijelu ispituje tehnološki aspekt kojim bi se ova sorta mogla unaprijediti, kojeg vodi enolog Krešimir Hren, diplomirani inženjer agronomije.

Graberje Ivanicko, 040419.
Seosko imanje Kezele.
Izbor najboljeg proizvodjaca vina sorte skrlet medju osam moslavackih vinara. 
Na fotografiji: Vladimir Miksa.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Kristo / CROPIX

 

Vladimir Mikša - Vinarija Mikša

Priča o vinima obitelji Mikša započinje još 1936. godine sađenjem prvog vinograda autohtone moslavačke sorte škrlet.Preko osam desetljeća iskustva, tradicije i mukotrpnog rada uloženo je u njihova vina. Zanimljivo je kako su svojevremno ugostili i poznatog pjesnika Dragutina Tadijanovića koji je izjavio nakon svog posjeta: "Drago mi je što sam ovdje bio. I ne samo bio – nego i Škrleta pio!”

Svjetski trendovi koji su naklonjeni kvalitetnim voćnim, svježim vinima idu u prilog škrletu budući da odgovara spomenutim karakteristikama. Ono što su u raznim studijama naišli kao negativne strane jest kako je „škrlet teško nabaviti“, 30% ispitanika nikad nije čulo za škrlet dok je 54% njih kušalo. Na testu podsjećanja i traženje ispitanika na „vizualizaciju toplog ljetnog dana i koje bi vino rado uživali nakon objeda; samo 2,8% ispitanika odabralo je škrlet. Ipak, situacija je bitno povoljnija kad se ponude određene sorte poput graševine, malvazije, škrleta pušipela i drugih, ispitanici u tom slučaju u znatno većem postotku se odlučuju upravo na škrlet. Iz čega slijedi kako ovu autohtonu sortu krasi pozitivan imidž, ali jednostavno nije dovoljno vidljiv na tržištu i u svijesti potrošača. Kao razlog tome, osim slabije poznatosti, ne ide u prilog da na tržištu uz i zaista dobre škrlete postoje i oni izuzetno loši, ali Udruga Škrlet Moslavina i tome je našla rješenje. Znak kvalitete bit će istaknut na svakoj boci koja zadovolji kriterije interne komisije te prođe slijepo kušanje u vidu markice „Škrlet Quality“, a više o tome rekao nam je mladi vinar Janko Kezele koji je ujedno i predsjednik Udruge.

Graberje Ivanicko, 040419.
Seosko imanje Kezele.
Izbor najboljeg proizvodjaca vina sorte skrlet medju osam moslavackih vinara. 
Na fotografiji: Janko Kezele.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Kristo / CROPIX

Janko Kezele -Vinarija Kezele

„Znak kvalitete aplicirat ćemo na sva vina koja prođu komisiju što je i kruna cijelog projekta koji smo izradili s profesorima I enolozima. Vino će morati zadovoljiti određene kemijske kvalitete, nakon čega ide na našu internu komisiju i slijepo kušanje. Ocjenjivanjem i potvrdom ili odbijanjem odlučit ćemo da li određeno vino može nositi tu markicu. Nadamo se kako da će se kroz mjesec dana „verificirani“ škrleti naći u prodaji.“

Graberje Ivanicko, 040419.
Seosko imanje Kezele.
Izbor najboljeg proizvodjaca vina sorte skrlet medju osam moslavackih vinara. 
Na fotografiji: Drago Kezele.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Kristo / CROPIX

Drago Kezele - Vinarija Kezele

"Vinarija i vinograd su ponos našeg imanja i duša našeg seoskog turizma. Sa samog ulaza na imanje pruža se prekrasan pogled na vinograd u kojem uzgajamo škrlet, graševinu, chardonnay, žuti muškat, rajnski rizling, merlot, shiraz i cabernet sauvignon. Vinograd je okružen šumom i pašnjacima. U proizvodnji vina stavljamo naglasak na kvalitetu umjesto kvantitete, što ostvarujemo prvenstveno niskim prinosima i gnojidbom stajskim gnojem. "

 

Što se tiče samog simbola odlučili su se na postojeći koji simbolizira ujedno i viticu vinove loze, ali i rogove ovna budući da su se vinari već povezali s njim kroz desetak godina postojanja.

Graberje Ivanicko, 040419.
Vinarija Vostinic Klasnic.
Izbor najboljeg proizvodjaca vina sorte skrlet medju osam moslavackih vinara. 
Na fotografiji: Krste Jaram.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Kristo / CROPIX

Krste Jaram - Vinarija Jaram

Vinarija se nalazi u Repušnici pokraj Kutine. Trudom i upornošču obitelji Jaram, vinske sorte chardonnay, rajnski rizling, graševina, sivi pinot i neizostavni škrlet, odlikovane su brojnim nagradama u kategoriji kvalitetnih i vrhunskih vina. Šampion izložbe Vina Moslavine, bronca na International Wine Challange natjecanju u Londonu i prvi ikad ocijenjen kao vrhunski. Ponukano odličnim uspjesima, ono što je započelo kao hobi, pretvorilo se u modernu vinariju u prepoznatljivom moslavačkom okruženju. Na više od 3 hektara zemlje, od 22.000 trsa, s velikom se ljubavlju proizvodi i do 25 000 litara vina godišnje, od čega 10 000 litara škrleta.

 

Njih osam moslavačkih vinara koji su redom: Florijanović, Ilovčak, Jaram, Kezele, Miklaužić, Mikša, Trdenić i Voštinić-Klasnić udružilo se da svoju posebnost istaknu i približe vinoljupcima koji vole kušati nešto autohtono, jedinstveno, a opet pitko i ugodno. Prilična je rijetkost u Hrvatskoj da se glave udruže, godinama rade na zajedničkoj misiji tražeći savjetodavne usluge i sa znanstvenih institucija. Promislili su i o vizualu koji je urban, zanimljiv i svjež. Baš kao i njihovo vino. Upoznali smo ih sve i doista se radi o jednom zdravom okruženju i lijepoj priči koja zaslužuje biti ispričana. Stilske nijanse postoje među njima i to ih čini različitim jednim od drugih, a opet su jedinstveni u zajedničkom cilju – da se čuje i pije škrlet.

Graberje Ivanicko, 040419.
Seosko imanje Kezele.
Izbor najboljeg proizvodjaca vina sorte skrlet medju osam moslavackih vinara. 
Na fotografiji: Sven Djozo - vinarija Ilovcak, Tomislav Vostinic - vinarija Vostinic Klasnic, Vladimir Miksa - vinarija Miksa, Drago Kezele, Ivica Florijanovic, Marko Miklauzic, Janko Kezele, Krste Jaram.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Kristo / CROPIX
 

Ako ste u ovih 30% ljudi koje još nije čulo za ovu autohtonu sortu ili 46% onih koji ga nisu kušali (ili ste već poklonici spomenute sorte i vinara), sutra organiziraju party gdje ćete ih moći upoznati sve. Održat će se u Ivanić-Gradu na Malom trgu 13. travnja s početkom u 16h. Ulaznica je 80 kn, a podrazumijeva neograničenu degustaciju Škrleta gore spomenutih vinara iz Udruge Škrlet Moslavina. Za dobru atmosferu se brine DJ Pepi Jogarde, mladi ivanićki chef Dino Pavanić će pripremati zanimljivi finger food, a za najmlađe tu je i igraonica kako bi roditelji mogli uživati u Škrletu. Tom prilikom je sav željeznički promet prema i iz Ivanić-Grada po 40% nižim cijenama.

 

 

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 02:14