Zagrebački pčelar David Pikutić, koji ima vlastiti OPG i čiji otac med na jarunskoj tržnici prodaje već 15 godina, za Jutarnji list ispričao je svoju stranu priče o prijevari s medom koju je razotrkio kod jednog prodavača na istoj tržnici.
"Nemam nikakav problem s konkurencijom, čak i volim kad se s drugim pčelarima nadmećem tko će imati kvalitetniji proizvod, ali mi smeta konkurencija koja svoje kupce svjesno vara", rekao je za Jutarnji list.
Pikutić, naime, više nije htio svjedočiti tome da se po cijeni bagremova meda kupcima uvaljuje šećerni sirup pa je, naišavši na zanimljivu ponudu petrinjskih pčelara, odlučio ispitati situaciju.
"Zapela mi je za oko ponuda bagremova meda petrinjskih pčelara u godini kada se on smrznuo, što mi je potvrdio i moj prijatelj pčelar koji tamo živi. Kada sam otišao porazgovarati s tim pčelarima, bili su vrlo neugodni, uz grubo objašnjenje da nemam pravo propitkivati njihov način pčelarenja", kaže David koji je odlučio kupiti veliku teglicu njihova bagremova meda, a potom ga ponudio nekoliko pčelara. Isprobali su ga tako i njegov otac te prijatelji te su zaključili kako proizvod koji su kupili nikako nije ono što bi trebao biti.
Potom je podnio prijavu Državnom inspektoratu zbog sumnje da OPG Radošević Marijana iz Petrinje prodaje "lažni" med koje su se pokazale točnima. Kako piše Jutarnji, vlasnici OPG-a to nisu željeli komentirati, a Davidu je vraćen predujam za izlazak inspekcije na teren te analizu meda. Cijena je bila 4843 kune.
Kako neslužbeno doznaje Jutarnji list, u ovom slučaju nije bila riječ o klasičnoj prevari s kojom problema imaju i razvijene zemlje EU, poput mješavina domaćeg s kineskim medom. Sporni med koji je povučen iz prodaje imao je viška šećera koji se dodaje medu u dohranjivanju pčela za problematičnih godina kakva je bila i lanjska, kako je za Dobru hranu svojevremeno ispričao i pčelar Ivan Bošković. To se posebno događa kod skupljanja meda na ispašama bagrema čiji se cvijet lani zbog nekoliko mrazeva smrznuo.
"Tijekom 2021. obavljali su se inspekcijski nadzori kontrole meda, a rezultati analize pokazali su da ih je od 30 uzoraka 10 bilo nesukladno", poručili su iz Državnog inspektorata.
U dva uzorka su laboratorijskom analizom utvrđeni strani šećeri, baš kao i u dva uzorka podrijetlom iz Hrvatske. Ostale nepravilnosti odnosile su se na parametre kvalitete koji nisu bili u skladu s propisanim zahtjevima. Iz DIRH-a poručuju da su tijekom prošle godine dobili dvije prijave građana, a nakon inspekcijskog nadzora utvrdili su da se kod jedne radi o nepravilnom označavanju, a u drugoj o stranim šećerima, piše Jutarnji list.
Zanimljivo je dodati i kako je Europska unija, poslije Kine, najveći proizvođač meda na svijetu, no kako se još uvijek proizvode premale količine u odnosu na potražnju. Oko 40 posto meda tako se uvozi iz Kine, a kako piše Jutarnji, taj je med po svom kemijskom sastavu daleko siromašniji ljekovitim sastojcima. Čak oko 20 posto meda koji se prodaje u Europskoj uniji su razne krivotvorine s glukoznim sirupom.
Dodatnu zabunu u trženju meda u EU uvelo je i dvojbeno deklariranje u kojem nije jasno naglašena zemlja porijekla. Tako se i mješavina od 1 posto europskog i 99 posto kineskog meda mogla deklarirati kao "mješavina EU i non-EU meda".
"Možda ni sam ne bih posumnjao da ne znam kako su cvjetovi bagrema stradali ove godine. Prijevare su zaista pametno odrađene - u medu ima mrvica koje trebaju imitirati vosak, pazi se na boju, ubacuju pčelinji enzimi, cvjetni prah, svašta nešto. Ono što svakako mogu potvrditi jest da pravi med neće imati miris ni okus po biljci od koje je napravljen“, odgovorio je David Pikutić za Jutarnji na pitanje kako prepoznati pravi med.
"Ljudi po med dolaze zbog zdravlja, a netko im prodaje sirup. Sadašnje kazne od nekoliko tisuća kuna nisu dovoljne jer vjerujem da je zarada ljudi koji se 'na veliko' bave prijevarama ipak puno veća od toga. Primjerice, za šećerni sirup potroše kilogram šećera, a naplate ga kao med 60-ak kuna", komentirao je pčelar Pikutić za Jutarnji list.
Cijeli tekst pročitajte ovdje.