KAKO PREPOZNATI LAŽNI MED?

‘Prevare su odrađene pametno... A znate li kako deklariraju miks 1% europskog i 99% kineskog?‘

Inspektori su 2021. proveli veliki nadzor, a rezultati kažu da svaki treći med nije bio po propisima!

David Pikutić

 Privatna arhiva

Nemam nikakav problem s konkurencijom, čak i volim kad se s drugim pčelarima nadmećem tko će imati kvalitetniji proizvod, ali mi smeta konkurencija koja svoje kupce svjesno vara - govori nam David Pikutić, zagrebački pčelar koji više nije želio svjedočiti tomu da se nekada po cijeni bagremova meda podvaljuje šećerni sirup. David se od 2013. profesionalno bavi pčelarstvom, ima svoj OPG u kojem pčelari s oko 150 košnica, a ljubav prema pčelama naslijedio je od oca Anđelka koji na jarunsku tržnicu dolazi više od 15 godina. Priznaje da su nešto skuplji od konkurencije, ali se zadovoljni kupci vraćaju.

- Zapela mi je za oko ponuda bagremova meda petrinjskih pčelara u godini kada se on smrznuo, što mi je potvrdio i moj prijatelj pčelar koji tamo živi. Kada sam otišao porazgovarati s tim pčelarima, bili su vrlo neugodni, uz grubo objašnjenje da nemam pravo propitkivati njihov način pčelarenja - kaže David koji je tom prilikom odlučio kupiti veliku teglicu njihova bagremova meda. Isprobalo ga je nekoliko pčelara - David, njegov otac i prijatelji.

- Ne znamo što je ovo, ali smo sigurni da nije ono što bi trebalo biti - glasio je zaključak.

Sumnje

David je stoga u prosincu podnio prijavu Državnom inspektoratu zbog sumnje da OPG Radošević Marijana iz Petrinje prodaje "lažni" med koje su se pokazale točnima. Vlasnici OPG-a to nisu željeli komentirati.

Davidu je vraćen predujam za izlazak inspekcije na teren i analizu uzoraka meda od 4843 kuna.

- U slučaju analize meda podnositelj prijave Državnom inspektoratu uplaćuje predujam troškova za analizu meda, koja iznosi oko 5000 kuna. Ako se nakon provedene analize utvrdi da je uzorak nesukladan, odnosno da je prijava utemeljena, Državni inspektorat vraća podnositelju prijave uplaćeni predujam - pojašnjavaju iz DIRH-a.

Kako neslužbeno doznajemo, u ovom slučaju nije bila riječ o klasičnoj prevari s kojom problema imaju i razvijene zemlje EU, poput mješavina domaćeg s kineskim medom. Sporni med koji je povučen iz prodaje imao je viška šećera koji se dodaje medu u dohranjivanju pčela za problematičnih godina kakva je bila i lanjska, osobito kod skupljanja meda na ispašama bagrema čiji se cvijet lani zbog nekoliko mrazeva smrznuo.

Nepravilnosti

Iako je sama metoda došećeravanja ekonomski neisplativa, popularnost ovog meda među kupcima očito je bila prevelik izazov za pčelare koji su to pokušali napraviti.

Iz Državnog inspektorata poručuju kako Poljoprivredna inspekcija svake godine sukladno Programu rada i zaprimljenim predstavkama građana zbog utvrđivanja kvalitete i označavanja hrane provod inspekcijske nadzore kontrole meda uz uzimanje uzoraka.

- Tijekom 2021. obavljali su se inspekcijski nadzori kontrole meda, a rezultati analize pokazali su da ih je od 30 uzoraka 10 bilo nesukladno - poručili su.

U dva uzorka su laboratorijskom analizom utvrđeni strani šećeri, baš kao i u dva uzorka podrijetlom iz Hrvatske. Ostale nepravilnosti odnosile su se na parametre kvalitete koji nisu bili u skladu s propisanim zahtjevima. Iz DIRH-a poručuju da su tijekom prošle godine dobili dvije prijave građana, a nakon inspekcijskog nadzora utvrdili su da se kod jedne radi o nepravilnom označavanju, a u drugoj o stranim šećerima.

Iako je Europska unija poslije Kine najveći proizvođač meda u svijetu, na tržištu nema dovoljno europskog meda za zadovoljenje potreba. Oko 40 posto meda uvozi se iz Kine, ali taj je med po svom kemijskom sastavu daleko siromašniji ljekovitim sastojcima. Čak oko 20 posto meda koji se prodaje u Europskoj uniji su razne krivotvorine s glukoz­nim sirupom.

Dodatnu zabunu u trženju meda u EU uvelo je i dvojbeno deklariranje u kojem nije jasno naglažena zemlja porijekla. Tako se i mješavina od 1 posto europskog i 99 posto kineskog meda mogla deklarirati kao "mješavina EU i non-EU meda".

Niže cijene lažnjaka

I sami pčelari godinama sudjeluju u edukaciji potrošača oko prepoznavanja patvorenog meda, poput najjednostavnije metode oko kristalizacije pravog meda.

No, svjedoci smo da se na brojnim tržnicama, uz domaći med, prodaje i onaj na kojem je spomenuta mješavina s važećom EU oznakom. Takvog meda ima i u brojnim trgovačkim centrima po znatno nižim cijenama, poput raznih jeftinih ekstradjevičanskih maslinovih ulja. Dakle, litra maslinova ulja ili teglica meda mogu se kupiti na akcijama već od 40-ak kuna, a domaće je u prosjeku oko 100 kuna. Kao i uvijek, odabir kupnje će ovisiti o dubini potrošačeva sve plićeg džepa.

Trenutno se bagremov med može pronaći i na internetskim oglasnicima, a cijene se kreću od 40 do 60 kuna za veliku teglicu. Davida stoga pitamo kako laici mogu prepoznati patvoreni med.

- Zapravo je to vrlo teško prepoznati. Možda ni sam ne bih posumnjao da ne znam kako su cvjetovi bagrema stradali ove godine. Prijevare su zaista pametno odrađene - u medu ima mrvica koje trebaju imitirati vosak, pazi se na boju, ubacuju pčelinji enzimi, cvjetni prah, svašta nešto.

Ono što svakako mogu potvrditi jest da pravi med neće imati miris ni okus po biljci od koje je napravljen - objašnjava ovaj pčelar koji se od 2013. godine bavi pčelarstvom i ima svoj OPG. Mit je da mravi ne idu na pravi med jer ih, kaže nam, redovito privuče svaka kapljica koja mu prilikom punjenja teglica padne na tlo. Jednom kada se za nekoga otkrije da je prodavao patvoreni med, smatra da bi kazne trebale biti puno strože.

- Velikim novčanim kaznama, zatvaranjem OPG-a i zabranom dolaska na tržnicu, jer je ovo ozbiljna stvar. Ljudi po med dolaze zbog zdravlja, a netko im prodaje sirup. Sadašnje kazne od nekoliko tisuća kuna nisu dovoljne jer vjerujem da je zarada ljudi koji se "na veliko" bave prijevarama ipak puno veća od toga. Primjerice, za šećerni sirup potroše kilogram šećera, a naplate ga kao med 60-ak kuna - upozorava David.

Prof. Lušić: Zašto proizvođači moraju poticati inspektorat na kontrolu meda?

Uime Hrvatskog pčelarskog saveza o problematici analize meda na tržištu iscrpnu analizu poslao nam je prof.dr.sc. Dražen Lušić, koji je član Povjerenstva za zaštitu proizvođača pčelinjih proizvoda. Njegovu analizu prenosimo u cijelosti.

Treba jasno naglasiti kako Hrvatski pčelarski savez (HPS), jasno i bez ikakve ograde, osuđuje pojavnost patvorenja meda na tržištu Republike Hrvatske. I upravo je HPS taj, koji godinama ukazuje na postojanje ovog, za hrvatske pčelare potpuno neprihvatljivog oblika ponašanja. Recentni primjer o kojem se sada govori u medijima, pokazatelj je kako, uz sve probleme koji ga muče, proizvođački sektor došao u poziciju da mora od države preuzimati inicijativu, kako bi zaštitio svojeg potrošača.

Ali to samo ako prethodno, Državnom inspektoratu uplati troškove analize, zapravo kauciju, od nešto malo manje od 5.000 kuna po uzorku. 5.000 kuna za analizu patvorenosti koja svoju konačnu ocjenu, prema službenoj Odluci o određivanju laboratorija za utvrđivanje patvorenosti meda Ministarstva poljoprivrede RH od srpnja 2014. godine, može dobiti samo u njemačkom laboratoriju Intertek Food Services GmbH iz Bremena. Koliki je obim patvorenja meda na našem tržištu? Med je zbog svoje relativno visoke jedinične cijene, pored maslinovog ulja i vina, jedna od najizloženijih namirnica.

I to ukazuje da taj problem nije mali. Pri tome nitko ne pita, koliko je potrebno pčelarskog truda i muke te brige oko pčelinjih zajednica, kako bi nam one donijele nešto kvalitetnog meda? Tu leži razlika između pčelara i "medara". Cijena onoga što se prodaje kao med, ne može i ne smije biti isključivi čimbenik. Kvaliteta, podrijetlo, povjerenje prema pčelaru proizvođaču, to je ono za što se zalažemo da budu kriteriji za odabir od strane kupca. HPS godinama traži od Državnog inspektorata RH da, kada nešto samostalno i poduzima, da se ne bavi samo registriranim pčelarskim subjektima.

Do njih mu je lako i jednostavno doći, naprosto zato što su ispunili svoju zakonsku obvezu i nalaze se u propisanoj evidenciji. Ukazujemo godinama na to da je važno da se inspekcija treba početi baviti i s raširenom ambulantnom prodajom, npr. uz famozne "ceste patvorenog meda". I to s prodajom nečega što se na tržište stavlja bez ikakvih deklaracija, bez dokaza o podrijetlu, i za što su mediji višekratno dokazali da se uopće ne radi – niti o medu, niti o pčelarskim subjektima. Koliko je i što je na tom polju poduzeto? To najbolje pokazuju opetovana medijska izvješća kako je svake godine, na istim lokacijama, ponovno ista situacija.

Ovakav sustav zaštite potrošača meda nas jako žalosti i s njim nismo zadovoljni. Naravno, razumljiva je potreba (i obveza) pčelara, da se o svojim potrošačima brinu i da im osiguraju maksimalnu kvalitetu meda. Ali, provjera zakonitosti je u domeni onoga tko te zakone donosi kao i onoga tko je nadležan za njihovu provedbu. Ako se provjera nezakonitosti prepušta inicijativi onih koji to nisu, onda stvarno valja razmisliti o nekim promjenama.

Nemojmo zaboraviti da je upravo HPS bio inicijator donošenja zakonskog okvira kojim je uspostavljena obaveza označavanja svih zemalja podrijetla svih medova na hrvatskom tržištu. Na tom zakonskom uspjehu nam sada zavide svi naši pčelarski susjedi. Oni tek sada zagovaraju sveobuhvatnu europsku inicijativu da se to zakonski nametne na cijelom teritoriju EU. Naravno da to podržavamo, ali zašto ne reći da je baš taj potez imao za rezultat da je došlo do povlačenja određenih količina nepravilno označenih medova, a koje je na hrvatsko tržište stavio jedan veliki trgovački lanac.

No opet, i tek na inicijativu pčelarskog sektora. Tada je, baš kao u ovom primjeru sa zagrebačke tržnice, inspekcijski sustav stavljen u pogon tek kad je "poticaj" došao od pčelara i koji je bio "podebljan" medijskim pritiskom. Zapravo, još je u listopadu 2020. godine, od strane jedne pčelarske organizacije, članice HPS-a, postavljeno i službeno pitanje Glavnom Državnom inspektoru RH – postupa li Državni inspektorat RH samo prema nečijoj prijavi? Odgovor još uvijek nije stigao!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. listopad 2022 21:37