PIŠE SAŠA ŠPIRANEC

Od internacionalnih crnih sorti u Hrvatskoj, merlot pokazuje ponajbolje, ali različite rezultate

Marko Krstačić na položaju Punta Greca
 Privatna arhiva
U Istri ga je više i od terana, u Dalmaciji je najbolji na sjeveru, u Slavoniji i Podunavlju najsličniji je onima iz Bordeauxa

Merlot je sveprisutna i važna vinska sorta čija vina pronalazimo u gotovo svakoj vinskoj regiji na svijetu. U matičnoj Francuskoj najzastupljenija je domaća sorta koja pokriva čak 112.000 hektara vinograda i ima udio od 14% u ukupnim vinogradarskim površinama te zemlje. Udio francuskog merlota u odnosu na ostatak svijeta još je značajniji, jer je prema zadnjim podacima OIV-a merlotom ukupno zasađeno 266.000 hektara u cijelom svijetu, što znači da Francuzi posjeduju oko 42% globalnih nasada te sorte. U Hrvatskoj je merlot također vrlo značajna sorta, a pod njom je zasađeno ukupno oko 840 hektara i po zastupljenosti je na četvrtom mjestu, iza graševine, malvazije i plavca malog, a ispred cabernet sauvignona, plavine i chardonnaya.

image
Položaj Punta Greca
Privatna arhiva


Popularnost merlot duguje svojoj pouzdanoj i prilagodljivoj prirodi i svojstvima kad su okus i miris u pitanju. To je sorta koja je u stanju dati neka od najcjenjenijih vina svijeta, poput Petrusa iz bordoškog Pomerola, a istovremeno i jeftina supermarket vina iz masovne proizvodnje. U blendovima hladnijih regija merlot je taj koji donosi voćnost i mekoću, dok u blendovima toplijih regija daje također voćnost, ali i sočnost pa ublažava potencijalnu prezrelost, recimo, plavca. Zbog toga je kod vinara toliko omiljen, uvijek može poslužiti postizanju ravnoteže u vinu. Recimo, cabernet sauvignon i cabernet franc gotovo su nezamislivi bez miješanja s merlotom jer je priroda te dvije sorte više herbalna, zelenija, a tanini su im naglašeniji, stoga mekši i voćniji merlot popunjava onaj dio koji im nedostaje. S druge strane, kad je merlot dominantan, dvije navedene sorte daju mu kičmu i podižu aromatičnost. Posljedica tog skladnog braka najpopularniji je blend na svijetu, takozvani bordoški blend koji se obično sastoji od nekih od sljedeće četiri sorte; cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot i petit verdot. Ostale tri sorte nekad jesu, a nekad nisu prisutne u blendu, ali merlot je gotovo svaki put njegov dio.

Od svih internacionalnih crnih sorti koje pronalazimo u Hrvatskoj, merlot pokazuje možda i najbolje rezultate. Prisutan je u sve četiri regije i u svakoj od njih možemo naći vino najviše klase od te sorte. U Istri je merlot ujedno i najzastupljenija crna sorta, ima ga više čak i od matičnog terana. Tamo je merlot redovno živ, s blago naglašenom kiselošću, što je općenita karakteristika istarskih crvenih vina. Na položajima kao što je najjužniji istarski vinograd na rtu Punta Greca, daje bogata vina visoke koncentracije, dok na standardnim crljenicama u okolici Višnjana i Vižinade daje nešto elegantnija i življa. Najviše pokazuje u blendovima, kao što su naprimjer, Meneghetti red, Kozlović Santa Lucia, Matošević Grimalda i drugi. S druge strane, ima i nekoliko impresivnih monosortnih primjeraka od kojih se najviše ističu Punta Greca vodnjanske vinarije Medea, Merlot Superior Franca Armana i Merlot Festigia porečke Agrolagune.

U Dalmaciji merlot najviše pokazuje u njezinim sjevernim dijelovima. Vinogradi u okolici Nadinskog blata, zatim položaji poput Korlata i drugi slični položaji mjesta su u kojima je pokazao najviše. Dalmatinske merlote karakterizira visoka zrelost i visoka koncentracija, ali i neobično visoke kiseline, što im daje neku vrstu živosti i oštrine. Dakle, prilično su netipični za toplu regiju. Iz novosvjetovnih regija, poput središnjeg Čilea ili iz južne Francuske, dolaze džemasti i prezreli primjerci merlota, a dalmatinski posjeduju kičmu i živost te zapravo bolju ravnotežu.

U Slavoniji i Podunavlju merlot pronalazi uvjete najsličnije onima iz matičnog Bordeauxa. Iako tu ima manje padalina i više sunca nego kod kuće, s klimatološke strane i glede sastava tla to je nekako najbliže. Stoga su ovdje uravnoteženija vina kad govorimo o snazi alkohola i općenito elegantnija, osim kad je riječ o toplijim godištima. Iz Iloka, Kutjeva i Baranje pristižu najbolji primjerci iz vinarija kao što su Krauthaker, Buhač i Belje.

Bregovita Hrvatska ima najmanje te sorte, jer ovdje jedna druga internacionalna sorta daje puno impresivnije rezultate, a to je pinot noir koji voli prohladne klime. Međutim, na nekoliko položaja s poroznijim tlima i na strmijim kosinama izloženim suncu merlot može briljirati. Najbolji primjer je Hršak breg, gdje vinarija Petrač proizvodi jedan od najljepših merlota Hrvatske, koji je ujedno stilski gledano, od svih hrvatskih, najsličniji nečemu što bi bio Pomerol ili Saint Emilion.

Medea, Punta Greca 2017

Kvaliteta: 93/100

Izvrsnog mirisa, intenzivnog i atraktivnog, iznimno slojevitog. Cedrovina, pečene višnje, suhe šljive, eukaliptus, list duhana, džem od crnog ribiza. Okus je prilično koncentriran, bogat i topao, a s druge strane je uspješno sačuvao čvrstu kičmu oslonjenu na taninsku strukturu, dobre kiseline i mineralnost. Tako da je harmonija potpuna. Traje jako dugo, živ je na finišu, istovremeno topao.

image
Privatna arhiva

Korlat, Merlot 2017

Kvaliteta: 90/100

Vino se aromatski više nalazi na začinskoj strani, dakle vladaju arome koje su potekle iz drva. Dim prije svega pa kokos, vanilija, klinčić. Iza začinskih slijede note voća, kao što su višnja i kupina. Tanini su čvrsti i blago stežu. Solidnog trajanja, dugačkog finiša. Uz hranu kao što je osso buco, odresci s roštilja i pirjana govedina.

image
Privatna arhiva

Petrač, 999 merlot 2017

Kvaliteta: 93/100

Merlot ima neodoljivi šarm kad zadrži eleganciju i bude istovremeno potpuno zreo, kao što je slučaj s ovim vinom. Miriše intenzivno, nenapadno, s finesom, s puno svježeg merlotovskog voća i začinima tek u tragovima. Vino je školovano u drvu, a drvo se ne vidi uopće, tek povremeno bocne pikantno. Okus je intenzivan, traje vrlo dugo, savršene ravnoteže između svježine i slasti, s velikim potencijalom za čuvanje. Tanina vidljivih tek koliko treba da mu daju kičmu. Izvrsno je, prava gastronomska delicija. Najbolje od njega tek dolazi jer je još u adolescentskoj fazi. Dobra investicija za kolekcionare.

image
Privatna arhiva
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 10:48