O hrani bismo mogli pričati u nedogled, a kako smo mi tim entuzijasta koji obožava hranu i sve što se uz nju veže, uvijek nas zatekne kad netko kaže kako mu je hrana isključivo gorivo koje mu služi za preživljavanje. Stoga nas je zaintrigirao članak jednog američkog portala u kojem nutricionisti govore o onome što bismo željeli da se više spominje i propagira - hrana kao užitak. Još nam je zanimljiviji zbog toga što ističe kako se to može naučiti.
Osim što nam vrijeme jela pričinja ugodu, uživanje u hrani ima i značajne dobrobiti za zdravlje. U nekim je slučajevima unos dovoljne količine "vitamina P" (prema engl. pleasure što znači ugoda) jednako važan kao i sadržaj našeg tanjura. Naime, godinama su istraživači proučavali što stoji iza jedenja iz užitka. Njihova otkrića su intrigantna i uvelike ohrabrujuća. Jednostavno gledano, zadovoljstvo koje "izvlačimo" iz hrane događa se i u našim ustima i u našem mozgu.
"Užitak bilo koje vrste, uključujući užitak koji nam pruža hrana odnosno jedenje, dovodi do oslobađanja dopamina u mozgu", objašnjava dijetetičarka Aleta Storch za healthline.com.
Tjestenina je vaš guilty pleasure? Imamo recepte iz poznatog zagrebačkog restorana!
"Dopamin se često naziva ‘hormon sreće‘ jer aktivira receptore nagrađivanja u mozgu, što nam pomaže da se osjećamo sretno, smireno, motivirano i usredotočeno", objašnjava ističući kako istraživanja još iz 2011. pokazuju da je kod pretilih osoba možda poremećena osjetljivost na dopamin, što ih je odvelo ka ovoj navici kako bi postigli odgovarajuće, odnosno potrebno zadovoljstvo u hrani.
Međutim, kada kemija mozga radi ispravno, naše uživanje u hrani može dovesti i do fizičkih dobrobiti.
"Kada uživamo u hrani koju jedemo i stimuliramo dopamin, zapravo je učinkovitije probavljamo i metabolizam nam isprano radi", kaže Storch te nastavlja: "Kad uživamo u hrani opušteni smo i naš živčani sustav se odmara, što nam omogućuje da u potpunosti razgradimo i iskoristimo hranjive tvari iz hrane koju jedemo."
Nadalje, zanimljivo je dodati kako jedenje iz užitka također može promovirati zdraviju prehranu.
Veliko istraživanje iz 2020. godine objedinilo je 119 studija o povezanosti uživanja u hrani i zdrave prehrane. Od tog broja, njih 57 % pronašlo je povezanost između užitka u jelu i ishoda prehrane.
Voljeli biste naučiti raditi sushi? Donosimo vam video specijal koji ne želite propustiti!
"Postoji mišljenje da ‘zdrava‘ hrana mora biti bljutava ili nema dobar okus, ali to jednostavno nije točno", kaže dijetetičarka i certificirana savjetnica za intuitivnu prehranu Sarah Gold Anzlovar. "Kada jedemo hranu u kojoj uživamo, naše se zadovoljstvo povećava, što zapravo može poboljšati kvalitetu prehrane i smanjiti mogućnost prejedanja ili epizoda prejedanja."
I da se vratimo premisi s početka našeg teksta, vrijeme obroka bilo bi prilično dosadno kada bi nam hrana bila samo gorivo, zaključila je i Gold Anzlovar.
Hrana je, kako i sami znate, često sinonim za lijepe i ugodne trenutke. Zbog nje i s njom se okupljamo s dragim ljudima, slavimo, obilježavamo važne datume i dane... zbog nje gotovo svakodnevno i učimo te tako radimo na sebi. No, hrana nam budi i emocije. Topla pileća juha kad smo bolesni, tjestenina koja nas podsjeća na baku ili omiljeni desert koji nam je majka pekla u djetinjstvu, itekako mogu podići raspoloženje i umiriti tijelo.
“Ponekad hrana čak nudi utjehu na kraju dana punog izazova, što mnogi ljudi povezuju s negativnom emocionalnom ishranom”, kaže Anzlovar. "Ali kada si dopustimo da se povežemo s hranom i uživamo u njoj, uočit ćemo i njezine prednosti".
Jeste li znali da je po mnogima najbolje mjesto za burgere u Zagrebu preselilo na novu adresu?!
Kultura prehrane ima više definicija, ali nekako je postala uvriježena ona da moramo reći ne hrani koju volimo, osobito ako je bogata kalorijama ili mastima. No, je li to zaista tako?
Odabir svjesnog uživanja u onome što jedemo pomoći će da ne razmišljamo tako.
"Kada je sva hrana dopuštena - uključujući i onu najukusniju čak i ako je nezdrava, tijelo uči vjerovati da će dobiti ono što mu treba", kaže Storch i naglašava: "Dopuštajući si uživanje u hrani koja je stekla epitet ‘loše‘ ili ‘zabranjene‘ važan je korak u procesu ozdravljenja". To zapravo znači da bi ograničavanje ili uskraćivanje hrane koja nas usrećuje moglo dovesti do osjećaja usamljenosti što nije dobro za mentalno zdravlje.
Okretanje hrani u trenucima teških emocija poput stresa, ljutnje ili tuge često rezultira bezumnom konzumacijom i stvara opterećujući odnos s hranom. Srećom, emocionalno jedenje i jedenje iz zadovoljstva razlikuju se i po namjeri i po ishodu.
“Emocionalno jedenje je kada ljudi koriste hranu kao način da se nose s pozitivnim ili negativnim emocijama”, kaže Anzlovar. "Jesti iz užitka je odabir hrane za posebno uživanje u njezinom okusu, teksturi i iskustvu, kao kada ljeti odete na sladoled ili pojedete jabuku ravno sa stabla u voćnjaku."
Želite li znati više o najboljim krafnama u gradu i kako ih možete napraviti sami, doznajte ovdje.
Još jedna velika razlika između ova dva obrasca ponašanja je i povezanost koju osjećamo prema hrani.
"Često, iako ne uvijek, postoji nedostatak povezanosti ili odvajanja od hrane kada ljudi emocionalno jedu. S druge strane, kada jedete iz užitka, obično postoji istinska povezanost i užitak koji dobivate od hrane".
Naravno, ne postoji savršeno definirana granica između emocionalnog jedenja i jedenja iz užitka, a ponekad se to dvoje može i preklapati. No, kako biste donijeli više užitka na svoj stol, pokušajte početi s malim pomacima.
"Kada pripremate obrok ili međuobrok, pogledajte možete li nešto učiniti da ga učinite primamljivijim", preporučuje Storch. Jednima je to malo kozjeg sira u salati, drugima više mlijeka u zobenoj kaši, a trećima ipak žličica meda u omiljenom napitku. Bitno je jedino da se na kraju zapitate koliko ste uživali.
Izvorni članak s izorima i poveznicama na istraživanja možete pročitati ovdje.