Dva dana nakon božićnih radosti, ove subote, 27. prosinca, u Šibeniku je u sklopu Adventurina marketa održano i jedno sasvim posebno druženje. Vina Dalmacije je festival kroz koji je, uz dobru hranu i vino, prikazano koliko jedna regija ima za ponuditi, a pritom su se mnogobrojni posjetitelji i baš dobro zabavili.
Vina Dalmacije program krenuo je radionicom za profesionalce, točnije sommeliere, ugostitelje, novinare i vinare, u sklopu koje su predstavljeni dalmatinski vinski stilovi i njihov tržišni potencijal. Radionicu su vodili Branimir Vukušić, inače sommelier u Michelinovom zvjezdicom nagrađenom šibenskom restoranu Pelegrini, koji je 2024. u sklopu dodjele Dobrih restorana nagrađen i priznanjem za Vinsku kartu godine, i Marko Šram te vinari Ivan Miloš i Ante Sladić.
Nakon detaljno razrađene radionice, na glavnom festivalskom dijelu, Dalmacija je predstavljena kroz četiri vinska stila, a cilj takvog načina prezentacije bio je prikazati kako se najvažniji stilovi dalmatinskih vina pojavljuju u pojedinoj županiji. Posjetitelji su kušali vina koja su bila raspoređena u četiri cjeline: Dica sunca zlatnoga – bijela snaga juga, Dalmatinska crna elegancija – laganija crna vina, U kantunu konobe – crni južni klasici, Prošek – povratak dalmatinske legende.
Dica sunca zlatnoga predstavljala su bogata i slojevita bijela vina Mediterana, nastala od sorti kao što su pošip, maraština, grk, vugava i malvasija dubrovačka, odnosno vina koja nose sunce, kamen i more u svakoj čaši i gutljaju. Dalmatinska crna elegancija su, logično, svježija i pitka crvena vina poput lasine, plavine, trnjka i svrdlovine, ali i elegantniji stilovi plavca malog i babića. U Kantunu konobe predstavljaju moćne i strukturirane stilove juga – od plavca malog s vrhunskih položaja, preko tribidraga i babića, do dobričića. To su vina snažnog karaktera, koje oblikuju kamen i sunce. I šećer na kraju, tradicionalno desertno vino od prošenog grožđa autohtonih sorti, predstavljeno je kao blagdanski klasik i simbol vinske baštine dalmatinskog područja.
Sudjelovalo je 26 vinara iz svih dijelova Dalmacije, koji su publici predstavili više od 40 različitih vina, dajući presjek suvremene dalmatinske vinske scene u njezinoj punoj širini i raznolikosti. Među izlagačima bili su: Ante Sladić, Baraka, Birin, Bora, Ego, Grabovac, Gracin, Grgić, Kaštel Sikuli, Kraljevski vinogradi, Livaić, Markus, Matela, Miljas, Miloš, Plančić, Prgin, Prović, Rizman, Sladić, Stina, Testament, Tomić, Vislander, Volarević i Ško. Sva vina mogla su se kušati po cijeni od 3 eura za čašu.
A uz vina, najbolje se slaže dobra hrana, za koju su bili zaduženi Josip i Ivica Badžim, koji su pripremali maništru i fažol s lignjama uz maslinovo ulje OPG-a Ante Vulin, zatim Dino Bebić, koji je radio slanutak i fažol s luganigama, uz ulje Zosija Paić te Krešimir Glavina, koji je kuhao orzo s junetinom i graškom, uz ulje Zlatna Šoltanka. Grgo Bačelić pripremao je, pak, desert, i to biskvit od rogača s kremom od suhih smokava na bazi mascarponea, posut prženim bajamima, uz ulje OPG Kristović. Jela su se nudila po cijeni od 5 eura po porciji, a sva vina i jela osmišljena su kao parovi, naglašavajući kako dalmatinski terroir ne živi samo u vinu, već i u gastronomiji i maslinarstvu.
Na kraju, festival Vina Dalmacije u Šibeniku pokazao je da autohtone sorte, suvremeno vinarstvo i mediteranska gastronomija zajedno čine snažan, prepoznatljiv identitet regije. Od Bulićeve ampelografije do današnjih čaša, dalmatinska vinska priča nastavlja se – življa i relevantnija nego ikad.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....