Dobro došli u Sisačko-moslavačku županiju, domovinu triju izvornih sorti grožđa od kojih se dobiva vino moslavac, dišeća ranina (belina) i među njima najpoznatiji i najkvalitetniji škrlet, kojega je 50-ih godina prošlog stoljeća opisao i afirmirao agronom Lujo Miklaužić.
Upravo je škrlet najvažnija razlika Moslavine od drugih vinskih područja. Jedino se tu može u potpunosti doživjeti ovo osebujno vino nježne arome i izraženog bouqueta. Škrlet će svakog vinoljupca osvojiti na drugi način. Podjednako muškarce i žene, mlade i starije.
Moslavina je područje s dugom vinskom poviješću koja kaže da su prve vinograde ovdje sadili Tračani, a pouzdano je i to da su vinograde uzgajali Iliri i Kelti. Rimsko doba kada se Moslavina intenzivnije naseljava obilježava novi val sadnje loze, posebno u vrijeme cara Claudija, pa se i danas vjeruje da je Moslavina zapravo inačica rimskog naziva Mons Claudius (Klaudijevo gorje). Vina ovoga kraja poznata su i u Beču i Zagrebu na gospodarskoj izložbi sredinom 19. stoljeća.
Za razvoj suvremenog vinogradarstva značajna Hrvatska vinarska zadruga osnovana je u Voloderu 1913. i pretvara to selo u centar vinogradarstva Moslavine. Danas se vinogradarstvo i vinarstvo Moslavine temelji na privatnoj inicijativi velikog broja malih i nekoliko većih vinara.
Moslavina je domovina škrleta, jedino mjesto na svijetu gdje se uzgaja ova sorta koja daje vrhunska vina. Škrlet (istoznačnica: ovnek žuti, osukač, maslec) je sorta bijeloga grožđa ograničena i zaštićena u skupini kvalitetnih vina pod imenom moslavački škrlet, te mu daje za pravo da u tom smislu napreduje i da se uvrsti među vrhunska.
Ime škrlet potječe od njemačke riječi scharlach (šarlah), to je osip kože crvenim mrljama, a i bobice škrleta u punoj zrelosti na sunčanoj strani dobiju ljubičastocrvenkaste pjegice, pa cijeli grozd izgleda kao da se osuo crvenkastim mrljama. Postoci alkohola uglavnom se kreću između 9 i 12%, a odlikuju ga prilično izražene kiseline u rasponu najčešće od 8 do 11 g/l.
Proizvođači kao i potrošači slažu se da se radi o svježem, aromatičnom vinu koje je savršeno pijuckati za vrućeg ljetnog dana na nekoj terasi iza laganog ručka ili večere. Vino je bistro, svijetle, žućkaste boje s nijansama zelene, dobre kakvoće, ali ponajprije od zdravog i zrelog grožđa s dobrih južnih položaja. Najbolje ga je posluživati i uživati u njemu uz sve vrste ribljih jela, jela od bijelog mesa i tjestenine te uz pikantna jela, a temperatura serviranja je 10-12°C.
Nasadi škrleta prostiru se zasad na oko stotinu hektara, a inicijativa za njegovim brendiranjem kao i projekti postoje već 15 godina. Intenzivno se u tu priču krenulo kada se prije nekoliko godina osam vinara udružilo te povezalo s profesorima i stručnjacima s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i enolozima, da ga pozicioniraju na mjesto koje zaslužuje jer se radi o sorti velikog potencijala.
Škrlet je prva sorta, od više od 120 autohtonih vinskih sorti u Hrvatskoj, na kojoj je provedena klonska selekcija iz koje danas imamo kvalitetan sadni materijal. Na ovom projektu - koji je trajao 15 godina - radili su stručnjaci Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a prvi su cjepovi proizvedeni na vinogradarskom institutu Geisenheim u Njemačkoj. Zanimljivo je da je struka za ovaj pionirski pothvat dala prednost škrletu u jakoj konkurenciji drugih autohtonih sorti poput malvazije, žlahtine, pošipa ili plavca malog!
Moslavačka vinska cesta osnovana je 1995. godine i od tada pa do danas sinonim je za odlična vina, ukusna i bogata domaća jela, ugodno i domaćinsko ozračje te ljubaznost domaćina. U objektima na Vinskoj cesti pružaju se dvije vrste usluga. Jedna je usluživanje domaće hrane i vina, a druga prodaja kvalitetnog vina.
Dođite i otkrijte Moslavinu i škrlet. Jamčimo vam da vina koja nose našu posebnu oznaku pripadaju samome vrhu vinske ponude u Hrvatskoj. U našim podrumima smo ih uzgojili kako bismo prije svega sebi pružili užitak. Budite naši gosti i pružite nam zadovoljstvo da podijelimo taj užitak s vama.