Nakon što je početkom rujna Državni inspektorat objavio da je Hrvatska 2019. godine uvezla oko 3 milijuna litara graševine s Kosova, koje uzgaja ovu vinsku sortu na oko 200 hektara i nemoguće je imati tolike prinose, nedavno je stigao novi nalaz DIRH-a o 14 uzoraka uvoznih i domaćih vina koje je provjerila Poljoprivredna inspekcija.
Inspekcija je utvrdila da je čak sedam uzoraka graševine, rizlinga i vranca patvoreno i da je riječ o mješavini šećera, vode i kiselina, a od sedam falsificiranih vina, dva se proizvode u Hrvatskoj, jedno u BiH, a četiri na Kosovu.
Inspektorat: Ne možemo vam ustupiti podatke o proizvođaču/uvozniku kontroliranih vina jer su inspekcijska tajna
Kako inspekcija nije objavila o kojim je proizvođačima i trgovcima riječ, dio domaćih vinara, a osobito proizvođača graševine, na stručnim se portalima požalio da zbog "nepotpune informacije inspekcije svi trpe štete" jer javno nisu navedene vinarije koje su graševinu patvorile.
- Prema podacima Eurostata, s Kosova je u tržnoj godini 2021./2022. u EU uvezeno ukupno 4,08 milijuna litara. Od toga je čak 3,97 milijuna litara (97,3 posto) uvezeno u Hrvatsku. Tome treba dodati i podatak da je prosječna cijena vina uvezenih s Kosova 0,59 eura po litri, što je 4,66 puta manje od prosječne cijene uvoza svih vina u EU iz trećih zemalja. Već ovih nekoliko podataka totalne disproporcije ukazuje na to da realno postoji mogućnost da nešto nije u redu - rekao nam je je Josip Pavić, predsjednik Graševine Croatice.
Dodaje kako smatraju da tako velik broj različitih vrsta patvorenih vina pokazuje organiziranu namjeru određenih skupina da radi ostvarenja svojih profita nanesu nemjerljivu štetu cijelom sektoru vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskoj, a ujedno varaju hrvatske potrošače.
- Tražimo žurnu reakciju Vlade i nadležnih institucija te strožu primjenu kontrola, javno objavljivanje imena subjekata kao i kažnjavanje onih za koje se utvrdi da proizvode, uvoze i distribuiraju patvorena vina. Graševina Croatica odlučna je u namjeri da ustraje i trajno pomaže u otkrivanju svih koji sudjeluju u prevarama na tržištu vina, a na tom putu pozivamo sve hrvatske vinare te organizacije i institucije koje djeluju u sektoru vina da nam se pridruže u raščišćavanju situacije jer patvorenje različitih sorti vina pokazuje da je na udaru nelojalne konkurencije cijeli vinski sektor - zaključuje Pavić.
Dodavanje aditiva
Iz udruge se pozivaju i na članak 10. Zakona o hrani, u kojem je navedeno da je za zdravlje štetna hrana koja sadrži prehrambene aditive i arome koji su nedozvoljeni u određenoj kategoriji hrane ili su dozvoljeni, ali prelaze maksimalno dopuštene količine propisane posebnim propisima, poput alargena.
"Aditivi koji su ovdje korišteni nikako ne mogu biti u skladu s propisima o proizvodnji vina! Budući da ne znamo porijeklo alkohola i kiselina te ostalih tvari kojima su dobiveni okusi slični vinu, ovakav se proizvod ni u kojem slučaju ne može smatrati zdravstveno ispravnim i nužno je što prije obavijestiti potrošače koji takvo vino imaju kod kuće da ga vrate trgovcu kod kojeg su ga kupili", ističu u udruzi.
No, iz DIRH-a nam odgovaraju da je Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF) uspostavljen u zaštiti potrošača od rizika koji mogu štetno utjecati na njihovo zdravlje uslijed konzumacije nesigurne hrane.
"Kako dodatak vode i šećera u vinu nije u sferi štetnih supstanci za zdravlje ljudi, to se ne objavljuje u sustavu RASFF. S obzirom na odredbe iz članka 57. Zakona o Državnom inspektoratu, nismo vam u mogućnosti ustupiti podatke o proizvođaču/uvozniku kontroliranih vina jer su ti podaci, koji su utvrđeni odnosno nastali u vezi s inspekcijskim postupkom, inspekcijska tajna", navode.