„Le Bon Mariage“ ili u slobodnom prijevodu „dobar brak“.
Ovako Francuzi, vrsni poznavatelji vina, zovu savršen spoj hrane i dobre kapljice. Da bi ovaj, ali i životni brak bio skladan, potrebno je prije svega razumijevanje. Vino, baš kao i hrana, može evocirati emocije koje utječu na percipirani okus i gastronomsko iskustvo.
Uostalom, to dokazuje i istraživanje o sparivanju hrane i vina te naglašava da je vino snažno povezano s emocionalnim konceptima izazvanim osjetilnim atributima, društvenim asocijacijama i sjećanjima.
Ove senzacije najbolje dolaze do izražaja tijekom blagdana, kada se s obitelji okupljamo za stolom, veselimo se i uživamo u raznim okusima. Ako je ovih blagdana upravo na vama da pripremite odličan ručak ili večeru, naš vodič za spajanje hrane i vina pomoći će vam učiniti predstojeće dane nezaboravnima!
Riblja jela
Na Badnjak se tradicionalno jedu riblja jela, od kojih je najpopularniji bakalar. Njegovo aromatično, ali nježno meso traži laganija bijela vina, posebice ako je pripremljen „na žlicu“ u kombinaciji s krumpirom i peršinom. Najbolji izbor su žlahtina, istarska malvazija, sauvignon blanc i slično.
U slučaju da bakalar volite više kao predjelo „na bijelo“ s maslinovim uljem, zbog veće masnoće trebat će vam i nešto jače vino koje će je izbalansirati, primjerice pošip ili macerirana malvazija. Ako pak više volite bijelu ribu pečenu u pećnici, okus će savršeno nadopuniti istarska malvazija, graševina ili chardonnay. Plava riba, kao što je skuša ili tuna, je mesnatija, što znači da se neće slagati s vrlo laganim vinima, već sa snažnijim bijelim ili laganijim crvenim sortama. To su odležani chardonnay, odležana malvazija ili pinot noir.
Dagnje ili vongole na buzaru ili pak Jakobove kapice s limunom i maslinovim uljem također su dobar izbor za badnji ručak. Školjke dobro podnose polusuha bijela vina poput graševine, traminca, sauvignona, pošipa.
Prijedlog za kombinaciju ribe i vina: Malvazija Istarska Festigia s kojom je tvrtka Agrolaguna ove godine osvojila čak pet medalja, među kojima se ističu zlatne medalje na prestižnim natjecanjima London Wine Competition, Città del Vino i Vinistra.
Riječ je o suhom istarskom bijelom vinu, kristalno čiste, zelenkasto-žute boje. U njemu su prisutne karakteristične cvjetno-voćne arome, na citruse, tropsko i koštunjavo voće, karakteristične cvjetne arome na bagrem, dok je u ustima čisto, suho, srednje izraženih kiselina, srednjeg tijela i ugodno svježe. Osim uz ribu i morske plodove, ovo vino pije se uz predjela od tjestenine ili rižote, predjela s tartufima te uz jela od bijelog mesa.
Suživot s prirodom
Agrolaguna iz Poreča, najveća istarska proizvodna kompanija, ove je godine proslavila 60 godina poslovanja. Njihova uspješna priča počela je još 1963. ujedinjenjem poljoprivrednih zadruga s područja općine Poreč u Poljoprivredni kombinat. Sada je fokusirana na proizvodnju autohtonih istarskih proizvoda – vina, maslinovih ulja i sireva pod brendovima Vina Laguna, Festigia, Ol Istria i Istarski Sir Špin.
Kako je otkrila Nerina Zec, predsjednica Uprave Agrolagune, ulaganja u modernizaciju i razvoj su bili srž nove strategije tvrtke, čiji je glavni element uspjeha duga tradicija i neupitna kvaliteta proizvoda.
- Integracija u Fortenova grupu donijela je novu razinu sigurnosti u poslovanju i očuvanju radnih mjesta, što je izuzetno važno za našu lokalnu zajednicu. Uz to, kao dio ove veće grupe, imamo priliku iskoristiti brojne sinergijske učinke, što nam omogućava bolje iskorištavanje resursa i pristup širim tržištima – istaknula je Zec.
Neke od najznačajnijih promjena, dodala je Zec, bile su projekt navodnjavanja Agrolaguninih maslinika Ol Istria te otvaranje nove, moderne kušaonice i trgovine Festigia u Poreču. Dok je prvi ključan za održavanje visoke kvalitete proizvoda čak i u izazovnim klimatskim uvjetima, navodi Zec, drugi omogućuje promociju istarske eno-gastro kulture posjetiteljima iz cijelog svijeta.
Kontinuiran rast kvalitete Agrolaguna održava i kroz uvođenje principa održivosti u svim svojim aktivnostima i zaštitu izvornosti.
- Korištenje organskih gnojiva umjesto mineralnih te mehaničke operacije za uklanjanje korova su konkretni koraci koje smo poduzeli kako bismo smanjili naš ekološki otisak. Intenzivno radimo na čuvanju i iskorištavanju nusproizvoda naših proizvodnih procesa, što smanjuje otpad i povećava efikasnost. Fokusiramo se i na smanjenje utroška energije i prelazak na nove, čišće izvore energije pa već dugi niz godina koristimo solarnu energiju, a pripremamo se i za implementaciju nove generacije solarnih tehnologija – rekla je Zec.
Što se tiče zaštite izvornosti, Agrolaguna radi na projektu s Istarskom županijom za očuvanje istarskih ovaca, što doprinosi biološkoj raznolikosti i očuvanju lokalnih vrsta. Kao predvodnik u uvođenju novih tehnologija i trendova, napomenula je Zec, Agrolaguna je u posljednjih pet godina postepeno uklonila upotrebu herbicida iz svoje proizvodnje, kao i mineralnih gnojiva te prešla na organska gnojiva i mehaničko uklanjanje korova.
- Uvođenje novih tehnologija koje troše manje energije, digitalna poljoprivreda i precizno navodnjavanje su primjeri kako se prilagođavamo i postavljamo nove standarde u industriji. Naš suživot s prirodom nije samo izbor, već i nužnost – zaključila je Zec.
Mesna jela
Iako svatko ima svoje preferencije za božićni ručak, na blagdanskim stolovima obično glavnu riječ vode jela od peradi. Dok neki obožavaju puricu, drugi maste brk piletinom koja spada pod najneutralnija mesa te odlično ide uz većinu priloga. Ipak, izbor vina ovisi kako je meso spremljeno – je li kuhano, pečeno, na grilu i slično. Lagano spremljena piletina traži vina poput pinota bijelog ili chardonnaya, dok će se pečena purica s mlincima najbolje sljubiti s punim, crnim vinima srednje jakih aroma kao što je cabernet sauvignon, merlot ili syrah.
Novogodišnji meni najčešće obuhvaća jela od težih vrsta mesa kao što su svinjetina, teletina ili janjetina. Jednostavno spremljenu svinjetinu najbolje će istaknuti crna vina bez tanina poput portugisca i mladog terana, a odojak zbog više masnoće traži vina s više kiseline kao što su rajnski rizling ili graševina. Pašticada s njokima ide uz jaka crna vina, a sarmi zbog kiselosti najbolje će odgovarati aromatična bijela vina.
Prijedlog za kombinaciju mesa i vina: Castello Festigia 2021 crno suho vino karakteristične duboke rubinsko-crvene boje, slojevite voćno-začinske arome, koje se otvaraju u čaši, na crni ribiz, borovnice, kavu, vaniliju i karamelu.
Podatni fini tanini i toplina Merlota, čvrsta taninska struktura Cabernet Sauvignona, svježa voćnost i elegancija tanina Cabernet Franca, savršeno su objedinjeni u ovoj kupaži koja je ove godine osvojila zlatne medalje na natjecanjima Emozioni dal Mondo u Italiji i Catad‘Or u Čileu. Ima srednje jako tijelo te slojevit i trajan voćni, začinski okus.
Deserti
Spajanje deserata i vina savršen je način da zaokružite divnu Badnju, božićnu ili novogodišnju večer. Uz suhe kolačiće, voćne salate i pite od bobičastog voća najbolje idu prošek ili slatki muškat jer dodatno naglašavaju slatkoću slatkih delicija. Ako više volite deserte prepune čokolade, njihovu aromu istaknut će tamna vina poput porta. Deserti s kiselim notama, kao što je tart od limuna, kombinirajte s kiselijim vinima kao što je rizling.
Nećete pogriješiti ako kremaste deserte kao što su panna cotta ili cheesecake spojite s desertnim vinom sherry, a lagane, osvježavajuće deserte, poput voćnih kolača ili sorbeta s pjenušavim vinima. Kod spajanja deserata i vina važno je pripaziti da niti vino niti jelo ne dominira.
Prijedlog za kombinaciju deserta i vina: Blanc de Moi 2017 pjenušavo vino limunasto žute boje s prepoznatljivim aromama Malvazije Istarske i Pinota Bijelog. Okus mu je elegantan i suh, nije jako intenzivno, a okus je kombinacija nezrele bijele breskve, jabuke, limuna te svježeg tijesta i korice brioša zbog odležavanja na kvascima. Blanc de Moi Festigia dobitnik je zlatne medalje na Vinistri i srebrne medalje na ovogodišnjem natjecanju Decanter.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Agrolagune.