Giardini botanici

Apsolutni hit 2022.: Boravak usred zelenila neovisno o vremenskim prilikama

@reginasotti

 Regina,Blekinge
Sjediti usred zelenila, a istodobno biti zaštićen od nevremena, hladnog vjetra, kiše, snijega? U stanu, kući ili okućnici? Divota!

No, kako to postići? Rješenje slijedi u nastavku ovog članka.

Dok smo u toplim ljetnim mjesecima razmišljali kako dnevni boravak integrirati u eksterijer, stiglo je vrijeme kada moramo početi razmišljati kako eksterijer integrirati u svoj životni prostor. Naime, dolaskom jeseni postupno se iz svojih vrtova i dvorišta povlačimo u kuće i stanove, spremamo vanjski namještaj i promatramo kako se priroda polako "gasi".

No, pritom ne smijemo zaboraviti na bilje posađeno u proljeće ili ljeto, kojemu je - kao i nama - sve hladnije na otvorenom. Stoga, potrebno je zaštititi bilje neotporno na hladnije uvjete, a najjednostavnije je da se unese u unutarnji prostor. A upravo je to idealan povod da u svojem domu osmislite zimski vrt! Kako to postići, pomaže naš suradnik Hrvoje Kovač, vrtlar Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu, koji nam pojašnjava podjelu i povijest zimskih vrtova te u tutorijalima pokazuje kako napraviti plastenik, urediti zimski vrt i posaditi začine kako bi vam i tijekom zime bilo pri ruci.

- U ne tako davnoj prošlosti, uzgoj povrća i voća bazirao se isključivo na godišnjim dobima. Međutim, u novije doba, ljudi su došli do spoznaje i u zimskom periodu počeli povlačiti vrtove u zatvorene prostore, ne bi li zaštitili bilje od nepovoljnih vremenskih prilika. Pa tako nastaju zimski vrtovi - kaže Kovač, koji je iz znatiželje proveo blic istraživanje među svojim prijateljima, ispitujući ih znaju li što je zimski vrt.

- Većina mi je, bez razmišljanja, odgovorila da je to "ostakljeni dio kuće u kojem ljudi drže bilje". Shvatio sam da je sama ta podjela možda pomalo nespretno definirana. U pravilu, zimski vrt predstavlja sve zatvorene prostore u koje možete spremati svoje bilje, pa tako tu spadaju i plastenici i staklenici i ostakljeni dijelovi uklopljeni u arhitekturu kuća, koje poznajemo pod nazivom zimski vrt - ističe naš sugovornik.

Drvo i čelik koriste se za konstrukciju zatvorenog vrta, a staklo, pleksiglas, PVC ploče i folije za njegov pokrov

Englezi, dodaje, na sličan način označavaju sve zatvorene vrtove kao "greenhouse", što znači "zelena kuća", a dijele se prema materijalu od kojeg su izrađene na staklene, ("glass greenhouse") i plastične, ("plastic greenhouse").

Kovač kaže da bi podjela zimskih vrtova bila sljedeća: topli zimski vrt kao produžetak boravka, u kojem je prosječna dnevna temperatura oko 20 °C, što omogućuje uzgoj tropskih bilja; zatim temperirani zimski vrt u kojem je temperatura između 8 °C i 15 °C, koja omogućuje uzgoj egzotičnog bilja, ali nije pogodna za cjelodnevni boravak; i hladni zimski vrt kao omeđen negrijani prostor, koji služi za pohranu bilja. U njemu je temperatura obično do 5 °C.

Prvi zimski vrtovi izrađeni su u 13. stoljeću u Italiji, a pravi su procvat doživjeli u viktorijansko doba u Engleskoj

A kada su uopće osmišljeni zimski vrtovi? Sama ideja zaštite bilja unošenjem u zatvorene prostore datira još iz rimskog doba, kada su rimski vrtlari sadili krastavce u svojevrsna kolica, koja su tijekom dana izlagali sunčevoj svjetlosti na otvorenom, a potom ih noću unosili u zatvorene prostore.

- U 13. stoljeću u Italiji su izgrađeni neki od prvih staklenika, a služili su za skladištenje egzotičnog bilja, koje su talijanski istraživači donosili iz svojih pohoda u tropske zemlje, a zvali su ih "giardini botanici", što znači "botanički vrtovi". U Nizozemskoj i Engleskoj prvi zimski vrtovi pojavili su se u 17. stoljeću, međutim zbog loše kvalitete materijala u tom periodu, vrtlari su se borili sa zadržavanjem topline u tim prostorima. U to vrijeme Europljani su eksperimentirali s dizajnom zimskih vrtova, a razvojem novih tehnologija poboljšana je kvaliteta stakla i konstrukcije. Kao jedan od proizvoda tog doba nastaje i veliki staklenik u francuskom Versaillesu - pojašnjava Kovač.

Za zatvaranje lođe potrebna je građevinska dozvola i suglasnost suvlasnika zgrade, a ponekad i projektanta

Zimski vrtovi pravi su procvat doživjeli u Engleskoj u viktorijansko doba, kada su dizajnirani prvi veliki staklenici. Jedan od pionira u izradi modernih staklenika bio je Joseph Paxton, koji je prvi izradio staklenik na način da je ugradio staklo u željeznu konstrukciju. Na taj način nastao je "The Crystal Palace" u Londonu.

- Sama ideja zimskog vrta kao dijela stambenog prostora razvila se nešto kasnije. Naime, u Engleskoj, koja je poznata po često nepovoljnom vremenu, razvijan je među engleskim plemstvom. To je bio dobro osvijetljen prostor, prepun bilja, u kojem su se održavala društvena okupljanja, posebice tijekom ružnog vremena. Predstavljao je svojevrstan statusni simbol među engleskim plemstvom.

Prvi zimski vrtovi izrađeni su u 13. stoljeću u Italiji, a pravi su procvat doživjeli u viktorijansko doba u Engleskoj

Ta tradicija zadržana je u Engleskoj do danas - kaže Kovač i ističe kako Englezi i dalje nerijetko organiziraju zabave, vjenčanja i druge svečanosti upravo u zimskim vrtovima, okruženi biljem. Također, postoje i klubovi u kojima se dame druže na čajankama, na kojima ponosno pokazuju svoje, ručno oslikano, viktorijansko posuđe.

Međutim, s obzirom na današnji način života i kulturu druženja, uglavnom vezanu uz kafiće, zimski vrt je kao mjesto druženja zaboravljen na našim prostorima, pa ga se rijetko može pronaći u domovima naših sugrađana. No, ističe Kovač, još uvijek ih se može vidjeti na onim starinskim kućama, koje datiraju iz prošlog stoljeća, a pripadale su višem sloju građanstva, koje je nerijetko slijedilo trend stranog plemstva.

image
SIMON SCARBORO/LIVING4MEDIA

- Pogledate li malo bolje način na koji su izvedeni caffe barovi kod nas, uočit ćete neku povezanost s arhitekturom zimskih vrtova. Ljudi se očito vole družiti na otvorenim, svijetlim mjestima, zaštićeni od vanjskih uvjeta, pogotovo zimi. Boravak u zimskom vrtu neovisan je o vremenskim prilikama, jer staklene površine štite od kiše, snijega i sunca. Pokušava se steći dojam povezivanja vanjskog i unutarnjeg prostora, koji je odvojen nepropusnom staklenom plohom - kaže.

Uostalom, sveopći trend u suvremenoj arhitekturi upravo je vizualno povezivanje unutarnjeg i vanjskog prostora te osmišljavanje zelenih zona u sklopu objekata, koje mogu biti u funkciji zimskog vrta. Primjerice, mnogi arhitekti uz obiteljske kuće projektiraju zelene atrije, no oni su otvorenog tipa, dok zimski vrtovi mogu biti integrirani i u sami interijer. To mogu biti posebno projektirane zelene zone u često nedovoljno iskorištenim dijelovima, kao što je prostor ispod stepeništa, a češća je opcija, naravno, uz staklene stijene. No, i bez obzira na arhitektonski projekt, praktički se u bilo kojem interijeru može urediti zimski vrt. Takve zelene zone, odnosno zimske vrtove, preporučuje se orijentirati na jugozapad, kako bi se postigla ugodna temperatura tijekom cijele godine.

Za razliku od kuća, neka varijanta zimskog vrta dosta često može se pronaći i u zgradama. Jeste li primijetili koliko je naših sugrađana dalo zatvoriti svoje balkone i lođe ugradivši prozore? Idealan zimski vrt, zar ne? Međutim, to je bilo prije stupanja na snagu paketa zakona o gradnji. Valja naglasiti kako je sve lođe i balkone koji su zatvoreni ranijih godina trebalo legalizirati, a danas je za njihovo zatvaranje, ukoliko se radi o zgradi koja ima više od tri stana i bruto površinu veću od 600 kvadrata potrebna građevinska dozvola. Također, u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja navode da je potrebna i suglasnost svih suvlasnika zgrade jer se radi o radovima na zajedničkom dijelu zgrade. Za zatvaranje lođe ponekad je potrebna i suglasnost projektanta zgrade.

Vanjski zatvoreni vrtovi, odnosno staklenici i plastenici mogu se naslanjati na postojeći stambeni objekt ili biti zasebna konstrukcija

Nadalje, zimski vrtovi mogu biti samostojeće konstrukcije ili one koje se nadovezuju na objekt. U svakom slučaju, prije izgradnje takvog vrta poželjno je konzultirati se sa stručnjacima. Ono što unaprijed morate znati je da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi poljoprivredni tunel s pokrovom koji nije krut, najveće visine 2,5 m i širine 6 m. Za veće staklenike i plastenike potreban je glavni projekt. No, tu su i pitanja koji su profili najbolji, koju vrstu pokrovnog materijala odabrati...

JESTE LI ZNALI?

Prema literaturi, "pionirom" modernog staklenika se smatra Joseph Paxton (1803.-1868.), britanski arhitekt i botaničar, koji je izradio jedan od prvih staklenika za britansku kraljevsku obitelj, koristeći željeznu konstrukciju i staklo. S obzirom na to da u početku materijali za izradu nisu bili sofisticirani, a staklenici nisu bili grijani, bilo je teško u zimskim uvjetima održati temperaturu iznad ništice. Dosjetili su se ukopati stranice staklenika u zemlju, pri čemu bi ostakljeni krov ostavili nadzemno. Na taj način su postigli da se pri temperaturi od -4°C u okolišu, u stakleniku održala temperatura od +3°C.​

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. studeni 2021 00:07