Saveznik iz dvorišta

Iako je "nevidljiva" ova biljka jača imunitet i ima miris koji se ne zaboravlja

 Anne/Instagram @andatampa
Ima sitne bijele cvjetove grupirane u štitaste cvatove koji opojno mirišu i tako najavljuju dolazak ljeta

U današnje vrijeme kompjutorizacije i virtualne stvarnosti, koja je već široko dostupna u “džepnom izdanju”, ljudi kao da su izgubili sposobnost primjećivanja okoliša u kojem žive. Zato me i ne čudi što postoje “nevidljive” biljke. Jednu od takvih biljaka, koprivu, opisao sam u ovom članku. Međutim, i bazga spada u tu kategoriju “nevidljivih”.

image
Berislava Picek/CROPIX

Moram priznati da me to pomalo iznenađuje jer, za razliku od koprive, bazga ima velike bijele cvjetove. Doduše, unatoč svojoj veličini, prilično diskretno se ti cvjetovi utapaju u zelenilu samog grma. Međutim, miris nije nimalo diskretan. Vrlo je intenzivan i specifičan. I jednom kada ga upoznate, zauvijek ćete ga prepoznati. Kada prođete pokraj rascvjetanog grma bazge u proljeće, ne možete je ne zamijetiti. Zrake sunca kao da dodatno izvuku njezin opojan miris, koji nagovještava skori dolazak ljeta.

Iako se sve rjeđe može vidjeti u gradu, zamijetio sam ih nekoliko u centru Zagreba, u parku Ribnjak. Ipak, puno je češća kao sastavni dio živica u prigradskim naseljima. Isto tako sam primijetio da je ljudi jednostavno ošišaju i ubace u formu žive ograde, ne obraćajući pažnju na njene cvjetove koji su izvrsna, hranjiva i ljekovita namirnica.

image

Instagram @andrewsmith8888

Andrew Smith

Osim toga, te tamne bobice - plodovi, koji vas “nerviraju” jer “uneređuju” vaša dvorišta, itekako su jestive i zdrave. U ovom članku otkriti ću vam još jednog, nevidljivog, saveznika zdravlja iz vašeg dvorišta. Usput apeliram na proizvođače mobitela i virtualne stvarnosti da porade na prepoznavanju mirisa iz prirode u aplikacijama. Danas je poznato tridesetak vrsta bazgi, a najpoznatije su crna bazga Sambucus nigra i crvena bazga Sambucus racemosa. Spada među najstarije i najljekovitije biljke Europe. Iako kod nas nije toliko upotrebljavana, u nekim dijelovima Njemačke, Austrije i Danske je iznimno cijene i uzgajaju kao voćku. Tako postoje i neke sorte koje su posebno razvijene u tim državama. Doduše, imam neka saznanja da kod nas u Hrvatskoj postoje mali voćnjaci bazge i njihovi vlasnici proizvode sokove i pekmeze, ali u iznimno malim količinama.

image
Anne/Instagram @andatampa

Bazga (Sambucus) - naziv dolazi od grčke riječi “sambyx”, što predstavlja naziv za crvenu boju olovnog spoja “minija” kojem sliči crvena boja koju ostavljaju plodovi. Kod nas se u narodu još naziva: zovina, zova, baza, bazgovina, zovika, aptika, aptovina i dr. Bazga je listopadni grm, malo stablo koje može narasti od 3 do 10 metara u visinu. Ima debelu, svijetlosivu koru. Grane su izuzetno zanimljive jer su šuplje, ispunjene mekom srži. Cvate od travnja do lipnja. Cvatovi su razgranati, sastavljeni od sitnih, diskretnih cvjetića bijele ili žućkaste boje. Jakog su i intenzivnog mirisa, dvospolni. Oprašivanjem iz cvjetova nastanu plodovi, koji su u početku zeleni. Zrenjem plodovi prelaze u ljubičasto-crvenu boju, a na kraju crnu. Zreli (crni) plodovi su veličine 3-5 mm i sadrže sočan crvenkasti sok. Napominjem CRNU boju plodova, jer isključivo su zreli plodovi jestivi! Nezreli plodovi su toksični (otrovni).

image
Pawel Czerwinski/Unsplash

JAČA IMUNITET

• Bazga spada u najstarije i najljekovitije biljke naših krajeva i Europe. Prema predaji, otac medicine, Hipokrat, smatrao je da bazga može zamijeniti sve ostale lijekove.

• Iako je već Hipokrat poznavao ljekovitost bazge i ona se već stoljećima koristi u narodnoj medicini, znanstvena zajednica počela je istraživanja njene ljekovitosti tek u posljednjih dvadesetak godina.

• Prema dostupnim podacima, većina znanstvenih istraživanja ide u smjeru liječenja kašlja, prehlade, gripe i sličnog ekstraktima iz bazge. Moram napomenuti da su naše bake bazgom liječile groznicu, virozu, upalu sinusa i slično. Poznavale su njeno svojstvo izazivanja pojačanog znojenja, koje pomaže uklanjanju toksina iz organizma, pa na taj način pomaže čovjeku da se brže oporavi od bolesti.

• Ustanovljeno je da već sama konzumacija soka ili čaja od bazge utječe na poboljšanje imuniteta.

• A pojedina znanstvena istraživanja ukazala su da utječe na simptome gripe, poput nekih poznatih lijekova, ali bez nuspojava.

• Istraživanja su ukazala i na to da je utjecaj antioksidansa antocijana iz bazge snažniji od vitamina C i E. Zbog toga smanjuje oksidaciju LDL kolesterola, a time i vjerojatnost pojave kardiovaskularnih bolesti. Ima blago laksativno djelovanje pa se preporučuje i kod probavnih poremećaja.

• Osim utjecaja na kardiovaskularne i infekciozne bolesti, istraživanja se još rade na ispitivanju ljekovitog utjecaja sastojaka bazge na pacijente koji su oboljeli od raka i AIDS-a.

image
Ilona MesterUnsplash

OPREZ: OBAVEZNO OBRADITI CVJETOVE I PLODOVE!

Za većinu bazgi ćete pročitati da su otrovne biljke. Svježa biljka je otrovna i ne smije se konzumirati bez kuhanja. Otrovni su i nezreli plodovi Sambucus nigra, a toksini se nalaze i u kori, listovima i mladicama. Sadrži tri toksina - sambunigrin, prunasin i holokalin, koji mogu izazvati mučninu, povraćanje, bolove i grčeve u trbuhu te proljev. Sirove bobice su jestive, ali mogu izazvati mučninu i povraćanje. Zabranjena je trudnicama i dojiljama.

image

Unsplash

Corina Rainer

RASPROSTRANJENOST

Iako bazga većinom raste u suptropskim područjima sjeverne hemisfere, raširena je diljem svijeta. Vezana je uz rubne dijelove šume, šumske čistine, ali i uz naselja. Voli vlažno i propusno tlo te dosta svjetlosti. U Hrvatskoj se može naći gotovo svugdje, a dopire do 1400 metara nadmorske visine. Crna bazga otporna je na zimsku hladnoću, a u razdoblju mirovanja može podnijeti do -29 °C. Kod nas cvate od svibnja do kolovoza, tako da rijetko strada od proljetnih mrazova.

image
Berislava Picek/CROPIX

JESTE LI ZNALI?

Nekad su u starom Rimu žene bojile kosu sokom od tamnoljubičastih bobica bazge.

image
Berislava Picek/CROPIX

POVIJEST

Budući da se radi o staroj, dobro poznatoj i upotrebljavanoj biljci, tijekom povijesti se nakupilo dosta predaja. Naime, za stare narode bazga je bila simbol smrti i rođenja. Smatrali su da ih štiti od zlih sila i bolesti, pa su grančicu bazge nerijetko nosili u džepovima jer su smatrali da ih na taj način štiti od reume. Međutim, narodnim predajama vezali su je i uz vještice i vile. Tako se vino koje su izrađivali od bazgovih bobica smatralo “vilinskim pićem” jer bi onaj tko bi ga popio, prema predaji stjecao moć da vidi vile i komunicira s njima. Mislim da se prava istina skrivala u tome što je to piće bilo prilično “jako”. Uglavnom, prema dostupnim izvorima, vino od bazginih bobica bilo je vrlo prisutno do kraja 19. stoljeća na ulicama Londona. Posebice zimi, kada su se njime zagrijavali i krijepili londonski radnici i putnici.

image

Za ljude koji nemaju vrt, a žele imati ovu višestruko korisnu biljku u svom domu, moguć je uzgoj u tegli

Berislava Picek/CROPIX

UZGOJ, RAZMNOŽAVANJE i NJEGA

Bazga se može razmnožavati generativno (sjemenom) i vegetativno (reznicama). U šumama se najčešće usijava sjemenom.

Iako se radi o samonikloj biljci, uzgoj bazge počeo je u SAD-u i proširio se na Europu. U komercijalne svrhe razmnožava se vegetativno, pri čemu se koriste zrele, zelene i poluzelene reznice.

image
Berislava Picek/CROPIX

Najjednostavnije ćete ih napraviti ako odaberete jednogodišnje grane bazge (svjetlije zelene boje), koje izrežete na dužinu od 20-ak centimetara.

image
Berislava Picek/CROPIX

Reznice popikate u teglu sa supstratom, stavite na toplo i svjetlo mjesto te obilno zalijevate. Nakon 2-3 mjeseca grančice će pustiti korijenje. Mlade biljke su tada spremne za sadnju.

image
Berislava Picek/CROPIX

Sadi se u proljeće ili jesen. No, uglavnom se preporučuje jesenska sadnja, osim u brdsko-planinskim dijelovima gdje je uputnije saditi u proljeće zbog opasnosti od smrzavanja.

image

Unsplash

Corina Rainer

Stablo rodi već druge godine, a daje prosječno 20 do 30 kg plodova. Međutim, treba napomenuti da se količinom smanjuje kvaliteta ploda. Berba se obično obavlja višekratno jer ne dozrijevaju svi plodovi istodobno.

image
Berislava Picek/CROPIX

Bazgu u pravilu ne napadaju značajni štetnici, tako da je pogodna za ekološki uzgoj. Međutim, neki od problema koji su primijećeni u uzgoju su trulež cvjetne osi i plodova te crvena koprivina grinja i napad lisnim ušima.

image
Berislava Picek/CROPIX

BERBA i ČUVANJE

Cvjetovi se beru u proljeće, po suhom i toplom vremenu. Nikako je nemojte brati poslije kiše jer su cvjetići sitni i krhki pa ih voda dodatno ovlaži, zbog čega lako istrunu.

Cvjetove možete koristiti za prehranu odmah nakon berbe (za pohanje) ili ih možete osušiti na suhom i prozračnom mjestu. Najbolje ih je objesiti na propuh kako bi se dobro osušili i zadržali bijelo žućkastu boju. Ako cvjetovi potamne, bacite ih. Osušene čuvajte na tamnom i suhom mjestu u staklenim posudama ili celofanskim vrećicama do godinu dana. Bobice se beru krajem ljeta i u jesen kada u potpunosti sazriju (postanu crne). Pazite da među zrelim bobicama ne završe i nezrele (zelene boje)!

UPOTREBA CVJETOVA BAZGE

Po sastavu, cvjetovi bazge su bogati taninima, glikozidima, karotenima, flavonoidima i vitaminom C. Isprobajte ove sjajne recepte (isprobane iz prve ruke) za sok, čaj, aperitiv, pitu, pekmez, pjenušac...

image
Hanne Hoogendam/Unsplash

ČAJ

• 2 čajne žličice osušenih cvjetova bazge • 250 ml vode

Prelijte cvjetove bazge jednom šalicom vrele vode. Ostavite 10-ak minuta pa procijedite.

Zasladite po želji šećerom ili medom. Odlično se slaže sa sirupom od višnje ili jabuka.

Prema receptu iz narodnog ljekopisa, ovaj čaj potiče znojenje i učinkovit je kod liječenja prehlade, viroze i gripe.

image
Berislava Picek/CROPIX

POHANI CVJETOVI BAZGE

• 12 zatvorenih cvjetova bazge • 2 jaja • 2 vanilin šećera • 100 ml mlijeka • 120 ml bijelog vina • 200 g pšeničnog oštrog brašna • 1 žličica naribane limunove korice • prstohvat soli • ulje za prženje

Cvjetove dobro operite i osušite na ubrusu. Razdvojite bjelanjke od žumanjaka, pa od bjelanjaka izradite čvrsti snijeg.

Žumanjcima dodajte vanilin šećer, pa pjenasto izradite miješalicom, a zatim dodajte mlijeko, vino, brašno, limunovu koricu i sol, pa ponovo dobro izmiješajte. Snijeg od bjelanjaka lagano, žlicom, umiješajte u smjesu. Osušene cvjetove bazge umočite u pripremljenu smjesu i pržite u vrućem dubokom ulju do zlatnožute boje.

Prije serviranja posipajte šećerom u prahu.

image
Priscilla Du Preez/Unsplash

PITA S CVJETOVIMA BAZGE

Za prhko tijesto:

• 1 jaje • 30 g šećera • 40 g maslaca • 130 g pšeničnog oštrog brašna Podravka • prstohvat soli • 1 žličica praška za pecivo • 1 žlica kiselog vrhnja ili svježeg kravljeg sira

1. Jaja, šećer, sol, maslac, brašno pomiješano s praškom za pecivo izmiješajte, pa dodajte kiselo vrhnje i zamijesite glatko tijesto.

2. Tijesto tanko razvaljajte pa stavite u okrugli kalup (Ø 24 cm) tako da prekrijete rub kalupa.

3. Tijesto izbodite vilicom i stavite peći u pećnicu zagrijanu na 180 °C 10-ak minuta.

Za nadjev:

• 4 jaja • 80 g šećera u prahu • 250 g mascarpone sira • 200 ml slatkog vrhnja • 1 žlica naribane limunove korice • 1 žlica limunova soka • 30 g krušnih mrvica • 4 cvijeta bazge (20 g cvjetića)

1. Žumanjke i šećer pjenasto izmiješajte.

2. Zatim dodajte mascarpone, slatko vrhnje, koricu i sok limuna i krušne mrvice. Na kraju umiješajte pojedinačne cvjetiće bazge i čvrsti snijeg bjelanjaka.

Nadjev izlijte preko polupečenog tijesta i stavite peći 30-35 minuta u pećnicu zagrijanu na 180 °C.

image
Berislava Picek/CROPIX

PJENUŠAC OD BAZGE

• 20-ak cvjetova bazge • 800 g šećera • 700 g cvjetnog meda • 200 ml jabučnog octa • 4 - 5 limuna (narežite na ploške) • 15 l vode

Sve sastojke dobro pomiješajte, stavite u staklenu ili plastičnu posudu (NE METALNU!), pa ostavite nekoliko dana na suncu. Kada provrije, procijedite pa ulijte u staklene boce.

Tako pripremljen pjenušac upotrebljiv je 5 - 6 tjedana. Obavezno povremeno ispuštajte zrak iz boce u kojoj ga čuvate! Dobro rashladite i uživajte.

image
Berislava Picek/CROPIX

PEKMEZ OD BOBICA

• 2000 g zrelih bobica bazge • 600 g šećera • sok jednog limuna • 50 g vanilin šećera • 100 - 150 ml vode

Dobro očistite zrele bobice bazge od ostataka grančica i lišća pa operite i propasirajte. Zajedno sa šećerom, limunovim sokom, vanilin šećerom i vodom stavite u veću posudu pa kuhajte na laganoj vatri sve dok dio tekućine ne ispari, a smjesa se ne zgusne.

Pustite da se malo rashladi pa stavite u pripremljene staklenke i dobro zatvorite.

image
Berislava Picek/CROPIX

SAMOSTANSKI APERITIV

• 1200 g zrelih bobica bazge • 1 štapić vanilije • 1/2 štapića cimeta • 1 žlica limunova soka • 3 žlice smeđeg šećera • 1 dl vode • 5 dl votke ili gina

Zrele bobice bazge očistite od lišća, grančica i nezrelih bobica pa dobro operite i ocijedite. Vaniliju prerežite uzdužno. U lonac stavite vodu, bobice, limunov sok, šećer, prerezane polovice vanilije i cimet pa prokuhajte 10-ak minuta.

Nakon toga maknite s vatre i pustite da se ohladi pa gnječilicom za krumpir dobro izgnječite smjesu. U širu staklenku ulijte smjesu, prelijte votkom ili ginom.

Dobro promiješajte, zatvorite i ostavite na tamnom mjestu 6 - 8 tjedana. Povremeno protresite bocu.

Liker procijedite pa ulijte u čiste posude. Prije uporabe ostavite još nekoliko dana nakon procjeđivanja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. studeni 2022 15:39