Čileanski arhitekt s hrvatskim korijenima Smiljan Radić, čiji su često eksperimentalni projekti – od paviljona u obliku krafne u Londonu do restorana oslonjenog na golemo kamenje u Santiagu – početkom mjeseca proglašen je dobitnikom ovogodišnje Pritzkerove nagrade, najprestižnijeg priznanja u arhitekturi koje se često naziva njezinim “Nobelom”.
No, iza međunarodno priznatog imena krije se i jedna za domaću publiku posebno važna priča – ona o podrijetlu s otoka Brača.
Radić, koji danas ima 60 godina, jedan je od najzanimljivijih autora suvremene arhitektonske scene. Njegovi projekti često djeluju krhko, gotovo nedovršeno, no upravo u toj suzdržanosti leži njihova snaga. Žiri Pritzkerove nagrade njegov je rad opisao kao „optimističan i tiho radostan“, naglašavajući sposobnost da prostorima daje emotivnu dubinu i iskustvenu vrijednost.
Radić postaje peti latinoamerički arhitekt koji je osvojio ovu nagradu u njezinoj 47-godišnjoj povijesti. Od njezina osnutka 1979. godine, kada je prvi laureat bio Philip Johnson, priznanje je dodijeljeno nekim od najutjecajnijih imena arhitekture, uključujući Zahu Hadid, Normana Fostera i Rema Koolhaasa. Posljednjih godina žiri sve više prepoznaje autore čiji rad nadilazi spektakl i fokusira se na suptilnije, društveno osviještene pristupe prostoru – upravo onakve kakve njeguje i Radić.
Svoj ured osnovao je 1995. godine, a od tada je realizirao više od 60 projekata – od obiteljskih kuća i kulturnih institucija do vinskih podruma i infrastrukturnih intervencija poput autobusnih nadstrešnica u Austriji. Iako je radio diljem Europe i Amerike, većina njegovih projekata smještena je u rodnom Čileu.
Među najpoznatijima je Teatro del Bíobío u Concepciónu, čija poluprozirna fasada noću svijetli poput papirnatog lampiona, kao i suptilno, ali suvremeno proširenje Muzeja predkolumbovske umjetnosti u Santiagu. Njegova arhitektura često briše granicu između prirodnog i umjetnog – strukture se ukopavaju u teren ili iz njega izranjaju, dok materijali poput kamena, betona i stakla stvaraju osjećaj istodobne težine i krhkosti.
Posebno se ističe restoran Mestizo, čiji je krov oslonjen na golemo kamenje iz lokalnog kamenoloma, kao i kuća u Papudu, smještena na litici koja je štiti od snažnih vjetrova.
Međunarodni proboj dogodio se 2014. godine kada je, kao jedan od najmlađih arhitekata, pozvan da projektira Serpentine paviljon u londonskim Kensington Gardensima. Njegov neobičan, gotovo nadrealan projekt – bijela struktura nalik čahuri postavljena na nepravilno raspoređeno kamenje – izazvao je veliko zanimanje i dodatno učvrstio njegov status na globalnoj sceni.
U godinama koje su uslijedile realizirao je projekte u Hrvatskoj, Italiji i SAD-u, uključujući vodeću trgovinu modne kuće Alexander McQueen u Miamiju, dok trenutno radi na projektima u Velikoj Britaniji, Španjolskoj, Švicarskoj i Albaniji.
No, ono što ga čini posebno bliskim domaćoj publici jest njegova obiteljska priča.
„Moj djed je s Brača otišao još 1919. godine i u Hrvatsku se vratio samo jednom. Zbog toga naša obitelj dugo nije imala jaču vezu s tim krajevima“, ispričao je Radić u razgovoru za Dom i dizajn. „Ipak, prije otprilike 25 godina stvari su se promijenile kada sam počeo dolaziti u Hrvatsku – i privatno i poslovno.“
Tu vezu opisuje s dozom humora, ali i topline.
„Ne znam imam li rodbinu u Hrvatskoj, ali jednom mi je na konferenciji u Dubrovniku prišla žena i rekla da mi je rodica. To mi je bilo jako simpatično“, prisjeća se.
Iako je rođen u Santiagu, gdje je proveo veći dio života – uz razdoblje studija u Veneciji i nekoliko godina putovanja – Radić rado ističe svoje hrvatsko podrijetlo i redovito se odaziva pozivima za gostovanja u Hrvatskoj.
Unatoč tome, hrvatski jezik nikada nije naučio.
„Djed s nama nije govorio hrvatski, osim kada bi igrao šah sa svojim bratom. Sjećam se da mi je taj jezik zvučao gotovo mitski – uvijek mi je bio izuzetno privlačan“, kaže. „Danas mi je, nažalost, teže učiti, pa zaboravljam i ono malo što sam uspio savladati.“
Dobitnik Pritzkerove nagrade primit će novčanu nagradu od 100.000 dolara, dok će mu brončana medalja biti uručena na svečanosti kasnije ove godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....