Rasprava o budućnosti splitskog stadiona Poljud posljednjih se tjedana intenzivirala i prerasla okvire struke i sporta te se pretvorila u jedno od ključnih lokalnih pitanja. U fokusu su oprečne ideje - od potpune obnove postojećeg zdanja, zaštićenog kao kulturno dobro, do njegova rušenja i izgradnje novog stadiona na istoj lokaciji, a postoji i opcija izgradnje novog stadiona za Hajduk na Brodarici. S jedne strane Hajduk jasno zagovara suvremeni stadion koji bi odgovarao današnjim sportskim i komercijalnim zahtjevima, dok s druge stručna i šira javnost upozoravaju na arhitektonsku i kulturnu vrijednost postojećeg Poljuda, djela arhitekta Borisa Magaša.
U tom kontekstu, u kojem se često isprepliću struka, politika i emocije, svoje viđenje situacije s nama je podijelio i Hrvoje Marinović, arhitekt sa splitskom i zagrebačkom adresom, a ujedno i Magašev student.
"Rušenje i izgradnja novog ili obnova postojećeg stadiona nepotrebno postaje političko pitanje dovedeno do apsurda, gdje sada liberalno-lijeve politike stoje na stajalištu konzervativizma pozivajući se na konzervatorsku zaštitu postojećeg stanja, dok suprotna politička opcija, tj. ministrica kulture gospođa Obuljen, također štiti putem konzervatorske zaštite postojeći stadion", kaže Marinović.
Besmislene parole
Parole ‘NE DAMO POLJUD!‘ za njega su besmislene jer, kako dodaje, Poljud je činjenica u prostoru i vremenu, zaštićena kao kulturno dobro Republike Hrvatske, te time kao takav pripada svim njezinim građanima.
"Korisnik stadiona HNK Hajduk jednoglasno kao zajednica inzistira na izgradnji novog stadiona. Provedene studije kažu da je najisplativije srušiti postojeći i izgraditi novi na mjestu uklonjenog, no tome se protivi ‘kulturna zaštita‘, a ne lijeve i desne politike koje samo žele poentirati na polju na kojem nisu kompetentne.
Sada, kako saznajem, Hajduk želi raditi reportažu o dosad srušenim stadionima, kako bi pokazao da je to uobičajena praksa, no to je također nepotrebno trošenje energije i vremena, jer srušeni stadioni nisu uživali status Poljuda", ističe.
Kao primjer navodi Wembley Stadium - izgrađen 1923., a zatvoren 2000. godine, te srušen 2002. godine kako bi se izgradio novi, kakav danas poznajemo.
"Stari stadion, premda je uživao kultni status i smatrao se ikonom te sportskim i kulturnim simbolom Engleske, kao takav pred britanskim zakonodavstvom nije uspio steći status ‘listed building‘, dok je Poljud po hrvatskom zakonodavstvu zaštićen kao kulturno dobro", kaže.
Maksimir i Poljud se ne mogu uspoređivati
Također, u splitskoj javnosti se često čuje i ona upitna, za Marinovića nepotrebna, rečenica: ‘‘Kako oni u Zagrebu ruše Maksimir i grade novi, a nama ne daju?!". Maksimir i Poljud se, ističe, ne mogu uspoređivati.
"Maksimir ima oznaku ‘RUŠITI‘ nakon zagrebačkog potresa, dok Poljud od 23. studenoga 2015. ima oznaku ‘ŠTITITI – SAČUVATI‘. Dakle, s jedne strane imamo HNK Hajduk koji želi sagraditi novi stadion na mjestu uklonjenog, dok s druge strane imamo zaštitu kulturnog dobra, a ne neke takozvane ‘lijeve‘ i ‘desne‘ politike.
Da bi Hajduk uspio u svojoj nakani, potrebno je skinuti zaštitu kulturnog dobra. Za napomenuti je da to neće ići lako, jer takav status se ne stječe slučajno, ni po političkoj direktivi, već takav status može imati samo arhitektonsko remek-djelo kao što je Magašev Poljud. Da bi se moglo razgovarati o ‘‘skidanju‘‘ kulturnog dobra, moralo bi se dokazati da stadion kao takav nije siguran za korištenje te da je sam po sebi ugroza za život ljudi. Jedino time bi put ka izgradnji novog stadiona na istom mjestu bio otvoren.
Daljnja procedura bila bi raspis arhitektonsko-urbanističkog natječaja za odabir idejnog rješenja, pa izrada projektne dokumentacije, ishođenje dozvola i gradnja. To je relativno spor proces, a do tada bi Hajduk igrao na ASK-u, kojeg bi prethodno valjalo urediti", ističe.
Što za grad znači stadion na Poljudu?
"Stadion je jedan od dva najbitnija arhitektonska objekta u gradu. Prvi je antički spomenik, Dioklecijanova palača, jedno od reprezentativnijih ostvarenja rimske antičke arhitekture, a stadion na Poljudu je najreprezentativniji primjer kasnomodernističke arhitekture u Hrvatskoj, na kojem su premijerno viđeni sljedeći arhitektonski elementi: prozirni krov od Lexana, koji omogućava prirodno osunčanje terena, čelična ‘‘MEROS‘‘ rešetkasta konstrukcija raspona 260 m koja nosi čitav krovni pokrov bez ijednog stupa, disperzna rasvjeta integrirana u krovu umjesto klasičnih rasvjetnih tornjeva na obodima igrališta, te u konačnici sam oblik plitice koji omogućava najoptimalniji raspored tribina i zajedno s krovom omogućuje akustiku grčkog amfiteatra.
Zbog svega navedenog, stadion Poljud sagrađen 1979. bio je nagrađen Borbinom nagradom za arhitekturu, nagradom Saveza arhitekata, Nagradom Zagrebačkog salona te Nagradom Nikola Tesla za rasvjetu", podsjeća.
Svjetskoj stručnoj javnosti Poljud je, dodaje Marinović, prezentiran u nizu stručnih i znanstvenih časopisa kao svjetski doseg arhitekture 20. stoljeća, te je izložen u njujorškoj MOMA-i.
Ovo će biti najveći stadion na svijetu: Čak 135.000 ljudi moći će ovdje uživati u nogometu
"Njegova vizura otvorene školjke iz smjera Marijanskog tunela je jedinstvena i neponovljiva u slici grada. Kako kaže kolegica Zrinka Paladino: ‘Tišinom glasan i volumenom neprimjetan‘", navodi.
Koliko bi to koštalo?
"Međutim, korisnik ovog stadiona HNK Hajduk želi drugačiji, ne više olimpijski već isključivo nogometni stadion. S postojećim nisu zadovoljni, jer su navijači udaljeni od samog travnjaka atletskom stazom, koja za nogometnu igru nije bitna. Nadalje, Hajduku smeta stari stadion jer nema dovoljno komercijalnih sadržaja i žele stadion na koji bi posjetitelji mogli doći 3 sata prije utakmice i uživati u raznolikoj ponudi koju sadašnji stadion ne može ponuditi.
Danas sa sigurnošću možemo reći da izgradnja suvremenog nogometnog stadiona košta cca 5000 eura po sjedalici, što znači da bi novi stadion za 40 tisuća posjetitelja koštao 200 milijuna eura. Ukoliko bi se isti gradio na mjestu sadašnjeg Poljuda, troškovima treba dodati i rušenje postojećeg stadiona, koje bi koštalo cca 25 milijuna eura", ističe Marinović i zaključuje kako će iza investicije, bez obzira na to hoće li se raditi novi stadion ili obnavljati postojeći, stajati Vlada Republike Hrvatske i Grad Split.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....