Stručnjak za onkologiju upozorio je na nekoliko svakodnevnih stvari koje, prema njegovim riječima, nikada ne bi držao u svom domu zbog mogućih zdravstvenih rizika.

Dr. Amit Garg, certificirani hematolog i onkolog iz Kalifornije, redovito dijeli savjete o zdravlju sa svojih više od 225 tisuća pratitelja na društvenim mrežama. Njegovi savjeti često se odnose na jednostavne promjene u svakodnevnom životu koje mogu pomoći u smanjenju zdravstvenih rizika.

U jednom od svojih nedavnih videa govorio je o skrivenim opasnostima koje se mogu nalaziti u gotovo svakom kućanstvu – od hrane koja se priprema na roštilju do kemikalija koje mnogi drže ispod kuhinjskog sudopera.

Posebno je upozorio na naviku konzumiranja jako zapečenog mesa. Prema njegovim riječima, meso koje je pretjerano karamelizirano ili zagoreno može biti povezano s većim rizikom od razvoja raka želuca i debelog crijeva.

Šest stvari koje profesionalni čistači nikad ne bi imali u svom domu: ‘Ovo je užas, smrdi po urinu‘

Problem nastaje kada se meso priprema na vrlo visokim temperaturama, osobito na otvorenom plamenu. U takvim uvjetima mogu se stvarati spojevi poznati kao heterociklički amini (HCA) i policiklički aromatski ugljikovodici (PAH).

Istraživanja Američkog nacionalnog instituta za rak pokazala su da te tvari u laboratorijskim uvjetima mogu uzrokovati promjene u DNK, što potencijalno povećava rizik od razvoja raka.

Stručnjaci zato preporučuju nekoliko jednostavnih mjera opreza: izbjegavati zagorene ili crne dijelove mesa, često ga okretati tijekom pečenja te, kad god je moguće, pripremati ga na nižim temperaturama.

POGLEDAJTE VIDEO!

Iako mnogi zdravstvene rizike najčešće povezuju s hranom, stručnjaci upozoravaju da se potencijalne opasnosti mogu skrivati i u samom domu. Prema riječima onkologa dr. Amita Garga, određene tvari i proizvodi kojima smo svakodnevno okruženi mogu povećati rizik od ozbiljnih bolesti.

Jedan od najvećih problema, ističe, predstavlja radon – prirodni radioaktivni plin koji je bez boje i mirisa, zbog čega ga je gotovo nemoguće primijetiti bez posebnog testiranja. Ovaj plin može ući u kuću kroz sitne pukotine u podovima, temeljima ili zidovima.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi radon kao drugi najčešći uzrok raka pluća na svijetu, odmah nakon pušenja. Upravo zato stručnjaci preporučuju testiranje razine radona, osobito u područjima gdje postoji veći rizik njegove prisutnosti.

Kemikalije u kući također mogu predstavljati problem

Dr. Garg upozorava i na određene kemikalije koje se često koriste u kućanstvima, posebice pesticide. Među njima se posebno spominje glifosat, sastojak nekih sredstava za uništavanje korova.

Prema velikim opservacijskim studijama, visoka profesionalna izloženost glifosatu mogla bi biti povezana s povećanim rizikom od razvoja ne-Hodgkinovog limfoma, vrste raka krvi.

Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) klasificirala je glifosat kao tvar koja je “vjerojatno kancerogena za ljude”. Ipak, pojedine regulatorne institucije smatraju da uobičajena izloženost u svakodnevnom životu vjerojatno ne predstavlja značajan rizik. Rasprava među znanstvenicima i dalje traje.

Kuća vam je u kaosu i ništa ne stižete? Stručnjaci savjetuju: Treba vam samo 10 minuta, ovo mogu i najzaposleniji!

Skriveni kemijski spojevi u namještaju

Potencijalni izvor štetnih tvari može biti i namještaj izrađen od prešanog drva, kao i određeni tekstilni proizvodi. Razlog je prisutnost formaldehida, kemijskog spoja koji se koristi u proizvodnji iverice, šperploče i nekih tkanina.

Dugotrajna izloženost formaldehidu povezuje se s određenim vrstama raka, uključujući tumore nosne šupljine te pojedine oblike leukemije. Stručnjaci zato savjetuju odabir proizvoda s niskom emisijom štetnih tvari i redovito provjetravanje prostora.

Oprez i s proizvodima za čišćenje

Čak i sredstva koja koristimo za održavanje čistoće doma mogu imati određene rizike. Kako navodi dr. Garg, pojedini agresivni proizvodi za čišćenje oslobađaju hlapive organske spojeve (VOC).

Ti spojevi mogu pridonijeti zagađenju zraka u zatvorenim prostorima, a dugotrajna izloženost u nekim je istraživanjima povezana s povećanim rizikom od određenih bolesti, uključujući leukemiju i rak mokraćnog mjehura.

Iako se većina studija odnosi na profesionalnu izloženost u industrijskim uvjetima, stručnjaci ipak savjetuju korištenje blažih sredstava za čišćenje i dobro provjetravanje prostorija tijekom čišćenja.

Uravnotežen pristup prehrani

Unatoč upozorenjima na moguće okolišne rizike, dr. Garg naglašava da prehrana ne mora biti pretjerano restriktivna. U jednom od svojih videa podijelio je i popis omiljenih zdravih međuobroka.

Među njima su jogurt s borovnicama, kokice, jabuke s maslacem od kikirikija, paprike s humusom, edamame, orašasti plodovi, banane i smrznuto grožđe. Na popisu su se našla i neka pića bez šećera, poput dijetalne Coca-Cole.

Upravo je ta stavka izazvala raspravu među njegovim pratiteljima.

“Hvala što si spomenuo dijetalnu Coca-Colu koja je moja mala slabost”, napisao je jedan korisnik.

Drugi su se našalili da popis podsjeća na modernu verziju takozvane “girl dinner”, dok je treći komentirao: “Ne zamjeraj dijetalnoj Coli – i onkolog zna da je život kratak.”

Što je s umjetnim zaslađivačima?

Pića koja sadrže umjetna sladila, poput aspartama, već godinama su predmet rasprava. Ipak, međunarodne agencije za sigurnost hrane postavile su granice prihvatljivog dnevnog unosa.

Prema trenutačnim znanstvenim procjenama, većina zdravstvenih institucija smatra da umjerena konzumacija takvih pića vjerojatno ne povećava značajno rizik od raka.

“Povremeno popiti dijetalnu Coca-Colu nije problem. Aspartam je vrlo detaljno proučavan i u uobičajenim količinama smatra se sigurnim”, zaključio je dr. Garg.

Svoj primjerak zimskog broja magazina D&D jednostavno naručite putem webshopa!

D&D