Jutarnji list donosi najbolje iz The Economista - jednog od najrelevantnijih i najuglednijih svjetskih medija koji se fokusira na geopolitiku, ekonomiju, znanost i tehnologiju. Svaki tjedan donosimo analitički uvid i perspektivu o globalnim vijestima.
Sve dosad objavljene članke pročitajte ovdje
© 2026. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.
Europske crkve možda i zjape prazne, ali ako sudimo prema kapelici Cornerstone u Leesburgu u Virginiji, onima u Americi ide sasvim dobro. Crkva s 2.000 sjedećih mjesta nedjeljom ujutro održava tri bogoslužja i svako je toliko puno ljudi da policija mora regulirati promet. Nakon kršćanskog roka u izvedbi crkvenog benda, pastor Gary Hamrick poziva okupljene da glasaju protiv referendumskih prijedloga koji bi proširili prava homoseksualnih osoba i prava na pobačaj. Potom prelazi na propovijed o grijehu i iskupljenju, oslanjajući se na Poslanicu Kološanima 3: „Odbacili ste staroga čovjeka i njegova djela.”
Za mnoge vjernike problem nije samo „stari čovjek“, nego i Stari svijet. Europa se „vrlo snažno odriče Gospodina“, kaže Tyler Hamrick, pastorov sin, koji je krenuo očevim stopama i također postao svećenik. „Sotona je spustio veo preko očiju Europljana.“ Vjernike ponajviše zabrinjava muslimanska imigracija u Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj. Matt Denby, misionar koji je radio u Mađarskoj, kaže da tamošnji kršćani u sekularizaciji Europe vide upozorenje: „Istospolni brakovi, pobačaj i transrodnost. Europa je kroz sve to već prošla... Hoće li se sada isto dogoditi i u Mađarskoj?”
Evangelički kršćani čine jezgru biračke baze Republikanske stranke, a njihovi stavovi objašnjavaju neprijateljski odnos Amerike prema Europi tijekom drugog mandata Donalda Trumpa. Oštrina retorike bila je upečatljiva i mnoge Europljane ostavlja zbunjenima. Najnovija američka Strategija nacionalne sigurnosti, objavljena prošlog studenoga, kritizirala je Europljane zbog prihvaćanja „civilizacijskog brisanja“ kroz pretjeranu regulaciju gospodarstva i dopuštanje masovne imigracije. Praktični prijepori oko visine izdvajanja za obranu mogu se riješiti; no s opisanim dubljim nezadovoljstvom mnogo je teže izaći na kraj. Gdje je njen izvor?
Tri vrste prigovora Europi
Prigovori Europi među pripadnicima Nove desnice, kako se nazivaju intelektualni krugovi povezani s pokretom MAGA, mogu se svrstati u tri djelomično preklapajuće grupe.
Najjednostavniji prigovori su geopolitičke prirode, kaže Nathan Pinkoski iz Centra za obnovu Amerike, konzervativnog think-tanka iz Washingtona. Vanjskopolitički realisti Nove desnice smatraju da bi se Amerika trebala odmaknuti od globalnih ideoloških savezništava nalik onima iz doba Hladnog rata, a umjesto toga dati prednost vlastitim interesima i veći teret obrane Europe prebaciti na same Europljane. Neki se usredotočuju na Kinu, drugi na američku hegemoniju na zapadnoj hemisferi. Trumpov rat protiv Irana izaziva nezadovoljstvo u oba tabora.
Tvrdnje o „civilizacijskom brisanju“ pripadaju drugoj, drukčijoj viziji, ukorijenjenoj u nacionalno-konzervativnim idejama o kulturnom nasljeđu i štetnosti globalizma. Smatra se da je izraz skovao Michael Anton, autor povezan s desno orijentiranim Claremont Instituteom, koji govori o „ugroženoj utvrdi bijele kršćanske kulture“.
MAGA influenceri već desetljeće Amerikancima prenose pretjerane i često izmišljene priče o Europi koju su navodno preplavili muslimanski imigranti i kriminal povezan s drogom. Masovne migracije u Britaniji „povijest su društvenih napetosti isprekidanih nasiljem: neredima, terorizmom, ubojstvima i silovanjima“, napisao je prošle godine MAGA aktivist Christopher Rufo.
Širenje takvog narativa rijedak je noviji primjer transatlantske suradnje. Elon Musk koristi X, svoju društvenu mrežu, kako bi dao vidljivost rasističkim aktivistima u Britaniji i Austriji te populističkoj desnici, Alternativi za Njemačku. U stvarnosti muslimani čine otprilike 6 do 10 posto stanovništva zapadne Europe. Čak ni veliki gradovi poput Londona i Pariza, gdje je udio muslimanskog stanovništva bliži 15 posto, nisu manje sigurni od američkih gradova.
Osim očitih elemenata predrasuda, širenje straha od „civilizacijskog propadanja“ frustrira vanjskopolitičke realiste, koji zaziru od moralizirajućih narativa. „Ne možete istodobno biti nacionalist i prosvjetitelj“, tvrdi Sumantra Maitra iz Institute for Peace and Diplomacy, realistički usmjerenog think-tanka iz Washingtona.
Realisti smatraju da potpora civilizacionalista populistima u Njemačkoj i Poljskoj ponovno uvlači Ameriku u ideološke sukobe. No obje skupine rado kritiziraju Europsku uniju. Colin Dueck iz American Enterprise Institutea, konzervativnog think-tanka koji nije povezan s MAGA pokretom, kaže da je EU gotovo idealna meta za MAGA-u: „gigantska, nametljiva, progresivna multilateralna organizacija koja nam vojno nije od velike koristi“.
Treća skupina kritika odnosi se na europske propise, a u njoj se isprepliću ideološki i poslovni interesi. Trumpova administracija posljednjih je godinu dana posebno napadala europski Akt o digitalnim uslugama (DSA), tvrdeći da on ograničava slobodu govora na američkim tehnološkim platformama. Sarah Rogers, državna podtajnica, kritizirala je europske zemlje zbog kaznenog progona korisnika društvenih mreža, premda su neke njezine tvrdnje bile netočne ili pretjerane. Odbor za pravosuđe Zastupničkog doma čak je održao saslušanja o tome predstavlja li DSA „prijetnju američkoj slobodi govora i inovacijama“.
„Vjerujemo u slobodu izražavanja, to je jedno od temeljnih obilježja zapadne kulture“, kaže Jim Jordan, predsjednik odbora. „Ne sviđa nam se ni to što Europa udara na američke tehnološke kompanije.
Ljubav i mržnja
MAGA kritičari često ističu europske slučajeve u kojima su ljudi procesuirani zbog objavljivanja biblijskih stihova protiv homoseksualnosti. No iza kritika Europe nisu samo ideološki razlozi, nego i konkretni poslovni interesi. Trumpova administracija prošlog je tjedna zatražila da se uključi u spor koji Elon Musk vodi pred Sudom Europske unije protiv kazne od 120 milijuna eura izrečene platformi X zbog kršenja DSA-a. Tu se pojavljuje i jedno temeljno proturječje: želi li MAGA Europu sastavljenu od suverenih država koje se međusobno ne miješaju jedna drugoj u poslove ili Europu koja bi trebala prihvatiti američke političke i kulturne vrijednosti?
To proturječje proizlazi iz složenog odnosa MAGA pokreta prema Europi. Laura K. Field, autorica knjige Furious Minds o idejama Nove desnice, opisuje ga kao odnos „ljubavi i mržnje“. Mnogi mislioci Nove desnice idealiziraju određenu sliku Europe i njezine tradicije, ali istodobno smatraju da su se današnji Europljani od tih tradicija udaljili. Kako kaže Field, oni vjeruju da Europu mogu „podučiti“ tome što bi trebala biti te smatraju da kontinent više nije vjeran vlastitoj povijesti i kulturnom nasljeđu.
Zato mnogi pristaše MAGA-e svoje napade na Europu ne doživljavaju kao neprijateljstvo, već kao svojevrsnu verziju „stroge ljubavi“. „Civilizacijski pravac Nove desnice zapravo proizlazi iz duboke privrženosti Europi. Riječ je o zabrinutosti zbog smjera u kojem kontinent ide“, kaže Nathan Pinkoski.
I Tucker Carlson, dugogodišnji konzervativni komentator, rekao je u lipnju za The Economist da su Europa i Amerika prirodni saveznici „na najdubljoj mogućoj razini“.
Povremeni izrazi prijezira prema Europi koje odašilje Trumpova administracija ne odražavaju nužno stavove svih MAGA birača. Prema anketi YouGova iz srpnja, 32 posto republikanskih birača imalo je pozitivno mišljenje o Europskoj uniji, a 40 posto nepovoljno. Među republikancima koji se identificiraju s MAGA pokretom omjer je bio 30 prema 44 posto. To je znatno lošije raspoloženje nego među demokratima, kod kojih 62 posto ima pozitivan, a samo 9 posto negativan stav prema EU-u, ali ipak ne pokazuje potpuno neprijateljstvo prema Europi. Osim toga, stavovi prema pojedinim europskim državama razlikuju se između demokratskih i MAGA birača tek umjereno.
Europa bi takve ostatke naklonosti možda mogla iskoristiti za izgradnju boljeg odnosa s Amerikom nakon Trumpa. Tradicionalni republikanski internacionalisti u Kongresu smatraju da za to ima prostora. Joe Wilson, republikanski kongresnik iz Južne Karoline i zagovornik NATO-a, tvrdi da istinski izolacionistički dio MAGA pokreta čini tek „mali postotak“ republikanaca. Njegova savezna država, kaže, „cijeni svoje europsko nasljeđe“ i trgovinske veze s Europom.
Ipak, vjerojatnije je da će se politički putevi Europe i Amerike nastaviti razilaziti. Dio Amerikanaca, pod utjecajem iskrivljene slike s društvenih mreža, danas zamišlja Europu kao kontinent kojim dominira islam. Drugi Amerikanci odbacuju Europsku uniju zato što je vide kao međunarodnu regulatornu instituciju koja se previše miješa u gospodarstvo i društvo.
MAGA birači Europljane, ponajviše zbog njihove sekularnosti i izdašnijih sustava socijalne države, često doživljavaju kao svojevrsnu verziju američkih demokrata na steroidima. Kada strahuju da bi Amerika mogla „krenuti europskim putem“, oni zapravo dijelom na Europu projiciraju vlastite političke i kulturne strahove. A protiv takvih predodžbi Europa zapravo ne može učiniti mnogo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....