Industrija lažnog mesa je bujala. Sada svima pada apetit

Jutarnji list donosi najbolje iz The Economista - jednog od najrelevantnijih i najuglednijih svjetskih medija koji se fokusira na geopolitiku, ekonomiju, znanost i tehnologiju. Svaki tjedan donosimo analitički uvid i perspektivu o globalnim vijestima.

Sve dosad objavljene članke pročitajte ovdje

© 2026. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.

Od biljnih burgera investitorima sve do nedavno rasle su zazubice.

Godine 2019. Beyond Meat, proizvođač pljeskavica bez govedine, izašao je na burzu uz tržišnu valuaciju od gotovo 4 milijarde dolara. Sljedeće godine prodaja biljnog mesa u Americi skočila je za 45%, na 1,4 milijarde dolara. Bezbroj startupa priključio se gozbi. Čak su i neke mesne kompanije zagrizle dio tog tržišta.

No u posljednje vrijeme ulagači su izgubili apetit. Prodaja biljnih zamjena za meso je u padu. Vrijednost Beyond Meata sada je manja od 400 milijuna dolara. Njegovi su prihodi padali na godišnjoj razini u svakom od prva tri tromjesečja 2025., a vjerojatno je tako i u posljednjem kvartalu. Udio odraslih Amerikanaca koji kažu da redovito jedu takve proizvode i dalje je jednocifren, prema anketama koje je za The Economist proveo YouGov. U međuvremenu, prodaja pravog mesa cvjeta. Što se dogodilo?

Korekcija

Mnogi u industriji tvrde da je riječ o korekciji, a ne o kolapsu. No priznaju nekoliko problema. Prvi je cijena. Iako je meso znatno poskupjelo, zbog smanjenja stočnog fonda i skuplje stočne hrane, ono je i dalje jeftinije od biljnih zamjena, dijelom zahvaljujući poljoprivrednim subvencijama. Kilogram mljevene govedine u Walmartu, najvećem američkom trgovačkom lancu, prodaje se za 7,43 dolara; alternativa tvrtke Impossible Foods, konkurenta Beyondu, stoji 9,04 dolara.

Drugi problem je okus. Dio biljnih zamjena za meso još je uvijek „užasan“, priznaje Mark Cuddigan, direktor britanske kompanije This, koja proizvodi bezmesne proizvode. Jedno loše iskustvo može znatiželjnog potrošača zauvijek odbiti.

Sve manje ljudi pije vino. Zašto

„Lažno“ meso zaplelo se i u američke kulturne ratove. Robert F. Kennedy mlađi, ministar zdravstva, promiče slogane poput „Jedite pravi odrezak“. Raste interes za „cjelovitu“ hranu. Zagovornici životinjskog mesa tvrde da su biljne zamjene pune masnoće, soli i ultra-prerađenih sastojaka. Impossible priznaje da neki njihovi proizvodi sadrže više natrija nego sirovo, nezačinjeno meso. No takva usporedba „nije na ravnopravnom terenu“, poručuju, jer malo tko zaista jede meso tako pripremljeno.

Još ozbiljniji problem za proizvođače biljnih zamjena jest to što se njihovi proizvodi zbog dugih popisa sastojaka i složenih proizvodnih procesa klasificiraju kao ultra-prerađena hrana. Zdravstveno osviješteni potrošači sada, pogrešno, izjednačavaju biljne burgere s čipsom ili Oreo keksima, tvrdi David Welch iz investicijskog fonda Synthesis Capital, koji ulaže u prehrambenu tehnologiju.

Trendovi

Trendovi prehrane bogate proteinima i vlaknima mogli bi, međutim, ići u prilog tim kompanijama. Peter McGuinness, direktor Impossiblea, ističe da mnogi njihovi proizvodi sadrže više proteina i vlakana nego meso životinjskog podrijetla. I Impossible i Beyond sada ističu sadržaj proteina na ambalaži. Impossible je nedavno sklopio partnerstvo s proizvođačem kruha i tjestenine bogatih proteinima, dok je Beyond (koji je prošle godine izbacio riječ „Meat“ iz imena) proširio poslovanje na napitke, lansiravši aromatiziranu gaziranu vodu s 20 grama proteina po limenci.

Novi trend širi se po svjetskim restoranima

Neke tvrtke eksperimentiraju i s „pola-pola“ burgerima; kombinacijom mesa i biljnih sastojaka. Skeptici se pitaju tko bi to želio jesti, ali Tim Dale iz istraživačke organizacije Food System Innovations napominje da bi potencijalni kupci mogli biti roditelji koji žele „prošvercati“ povrće na tanjure svoje djece.

Ulagači su danas oprezniji prema biljnim zamjenama, ali dio njih ulaže u uzgojeno (kultivirano) meso, proizvedeno u laboratoriju iz životinjskih stanica. Situaciju otežava to što su neke američke savezne države donijele ili predložile zabrane proizvodnje i prodaje takvog mesa, no poznavatelji industrije ističu napredak na saveznoj razini. U Britaniji je kultivirano meso već dobilo odobrenje za upotrebu u hrani za kućne ljubimce.

I kultivirano meso suočava se s poznatom preprekom: visokom cijenom. No Nick Cooney iz fonda rizičnog kapitala Lever smatra da su biljne zamjene pratila percepcija da su „lažne“, dok bi se kultivirani proizvodi mogli naći na policama s pravim mesom u supermarketima. Uma Valeti, direktor tvrtke Upside Foods, koja proizvodi kultivirano meso, sljedeće desetljeće vidi kao razdoblje u kojem industrija mora dokazati da može povećati proizvodnju, umjesto da žuri s time da „odmah sve bude dostupno“. Krene li se prebrzo, industrija alternativnog mesa mogla bi se ponovno naći u stroju za mljevenje.