Jutarnji list donosi najbolje iz The Economista - jednog od najrelevantnijih i najuglednijih svjetskih medija koji se fokusira na geopolitiku, ekonomiju, znanost i tehnologiju. Svaki tjedan donosimo analitički uvid i perspektivu o globalnim vijestima.
Sve dosad objavljene članke pročitajte ovdje
© 2026. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.
Praćenje spolno prenosivih infekcija (SPI) nije jednostavno. Mnogi zaraženi nemaju nikakve simptome. Testiranje nije svima jednako dostupno niti je svagdje organizirano unutar sustava. Pritom, rizično seksualno ponašanje često ostaje izvan dosega zdravstvenih službi budući da se spolni odnosi, srećom, uglavnom odvijaju u privatnosti. Unatoč tome, javnozdravstvene institucije nastoje pratiti situaciju koliko je to moguće, a posljednjih godina primjetile su snažan rast broja spolno prenosivih infekcija u Europi.
Stope zaraze tijekom proteklog desetljeća znatno su porasle, iako su tijekom pandemije privremeno pale. Razlog je bila kombinacija slabijeg epidemiološkog nadzora i manjeg broja povremenih seksualnih odnosa. Nakon 2021. broj slučajeva ponovno je naglo porastao. Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) objavio je u svibnju da je 2024., posljednje godine za koju postoje podaci, u Europi zabilježeno oko 100.000 slučajeva gonoreje, što je više nego trostruko u odnosu na 2015. Broj slučajeva sifilisa više se nego udvostručio, na oko 46.000. Klamidija je iznimka. Nakon što je broj slučajeva dosegnuo vrhunac 2022., ponovno je pao na razinu iz 2015.
Nagli rast neposredno nakon pandemije djelomično se može objasniti ponovnim uspostavljanjem službi za testiranje, kaže doktor Andrew Winter, stručnjak za spolno prenosive infekcije iz Glasgowa. No to ne objašnjava nastavak rasta u godinama nakon toga.
„Doista je došlo do povećanja prijenosa infekcija“, potvrđuje doktorica Stela Bivol, koja vodi europski program Svjetske zdravstvene organizacije za spolno prenosive infekcije.
Zašto dolazi do svojevrsnog povratka broja infekcija?
Neki krive nepromišljeno mijenjanje seksualnih partnera koje su olakšale i ubrzale aplikacije za upoznavanje. No za to nema mnogo čvrstih dokaza. Korisnici takvih aplikacija doista češće imaju više partnera, ali to je dijelom zato što ljudi koji žele više partnera češće i koriste takve aplikacije. Doktor Henry de Vries, stručnjak iz Nizozemske, upozorava i da su aplikacije za upoznavanje postojale mnogo prije nego što je počeo snažniji rast spolno prenosivih infekcija. „Bio bih oprezan s takvim zaključkom“, kaže.
Drugo moguće objašnjenje jest sve rjeđa uporaba kondoma. No ni ovdje dokazi nisu konačni. Istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije provedeno na gotovo 250.000 petnaestogodišnjaka diljem Europe između 2014. i 2022. pokazalo je značajan pad prijavljene uporabe kondoma. Međutim, malo je podataka o tome koliko kondome koriste odrasli u dobi od 20 godina i više. Još jedna, konkretnija pretpostavka povezana je s uporabom PrEP-a, preventivnog lijeka koji znatno smanjuje rizik od zaraze HIV-om. Moguće je da zbog njega neki muškarci, osobito homoseksualci, rjeđe koriste kondome jer ne razmišljaju o ostalim infekcijama. Istraživanje pacijenata jedne britanske klinike između 2015. i 2019., koje su proveli Louis MacGregor sa Sveučilišta u Bristolu i suradnici, poduprlo je tu pretpostavku.
Ono oko čega nema spora jest opasnost koju te infekcije predstavljaju. Spolno prenosive infekcije uglavnom se mogu liječiti, ali mogu imati vrlo teške posljedice ako se ne otkriju dovoljno rano. Klamidija i gonoreja s vremenom kod muškaraca mogu izazvati infekcije testisa, a kod žena neplodnost. Jedan od najzabrinjavajućih trendova koje bilježi ECDC jest porast kongenitalnog sifilisa, koji se prenosi s majke na dijete tijekom trudnoće. Riječ je o rijetkoj, ali često smrtonosnoj bolesti. Između 2023. i 2024. broj slučajeva udvostručio se na 140, pri čemu su veća žarišta zabilježena u Bugarskoj, Mađarskoj i Portugalu.
Borba protiv spolno prenosivih infekcija počinje utvrđivanjem mjesta otkuda se one najviše šire. Prema najnovijim podacima za 2023. i 2024., stopa gonoreje među muškarcima u dobi od 15 do 24 godine pala je, dok je među starijim muškarcima porasla. Među ženama je stopa gonoreje pala, ali je broj slučajeva sifilisa porastao za 15 posto. Najveći rast zabilježen je među osobama u dobi od 20 do 34 godine.
Čini se da je prijenos sifilisa posebno visok među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima, ali su stope snažno porasle i među heteroseksualnim muškarcima i ženama. Geografski gledano, rast je zahvatio cijelu Europu. Neki od najvećih porasta gonoreje između 2023. i 2024. zabilježeni su u Bugarskoj, Francuskoj i Italiji, dok su Belgija i Mađarska imale snažan rast sifilisa. U nekim siromašnijim zemljama službene brojke mogu biti lažno niske zbog slabog nadzora. Primjerice, u Rumunjskoj, koja ima oko 19 milijuna stanovnika, tijekom 2024. zabilježena su samo 24 slučaja klamidije.
ECDC upozorava da je potreban bolji nadzor, uključujući podatke o tome koliki se udio rizičnih skupina testira u svakoj zemlji. Takve podatke dostavlja tek trećina europskih zemalja. Doktorica Otilia Mardh, epidemiologinja ECDC-a, kaže da bi informacije o tome je li do prijenosa došlo homoseksualnim ili heteroseksualnim kontaktom pomogle vlastima da bolje usmjere javnozdravstvene mjere.
Kampanje pomažu
Zemlje u kojima je testiranje dovoljno rašireno suočavaju se s drukčijim problemima. Spolno prenosive infekcije liječe se antibioticima, a njihova česta uporaba povećava rizik razvoja otpornosti bakterija na lijekove. Već postoje izrazito otporni sojevi gonoreje. Kod klamidije i sifilisa takva otpornost zasad nije ozbiljan problem, ali liječnici moraju odvagnuti korist liječenja i moguće rizike pretjerane uporabe antibiotika.
Nizozemska je, primjerice, nedavno ukinula rutinsko testiranje na klamidiju kod osoba koje nemaju simptome. Istraživanja su pokazala da asimptomatske infekcije vjerojatno rjeđe uzrokuju probleme s plodnošću nego što se ranije mislilo. Čak bi se i kod sifilisa zdravstveni resursi mogli učinkovitije koristiti. Kongenitalni sifilis, koji se prenosi s majke na dijete i lako se liječi ako se na vrijeme otkrije, mogao bi se bolje suzbijati ciljanim testiranjem tijekom trudnoće. Većina zemalja EU-a testira trudnice na sifilis u prvom tromjesečju, ali manje od polovice ponovno testira žene s najvećim rizikom u trećem tromjesečju ili pri porodu.
Jedna od prepreka smanjenju broja spolno prenosivih infekcija jest i to što su skupine koje su najviše izložene riziku često marginalizirane; među njima muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima, migranti i seksualni radnici. U dijelovima srednje i istočne Europe broj novih infekcija HIV-om i dalje raste, iako je u drugim dijelovima svijeta pao. Jedan od razloga su stigma i diskriminacija, koje ljude odvraćaju od testiranja i liječenja.
S druge strane, nagli rast broja infekcija može potaknuti snažniju reakciju zdravstvenih vlasti. U Mađarskoj je broj prijavljenih slučajeva kongenitalnog sifilisa porastao s tri u 2020. na 91 u 2024., a ta brojka je vjerojatno posljedica većeg broja testiranja. Velik skok u broju prijavljenih slučajeva natjerao je tako zdravstvene vlasti da reagiraju ozbiljnije i pojačaju testiranje trudnica.
Mardh također navodi nedavno istraživanje u kojem je sudjelovala, a koje je pokazalo pad prijavljenih slučajeva klamidije u sedam zemalja između 2023. i 2024. Tome su prethodile javnozdravstvene kampanje pokrenute nakon snažnog rasta gonoreje nekoliko godina ranije. Ponekad upravo strah potakne ljude i zdravstvene vlasti da poduzmu efikasne mjere.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....