Kako je Orbanovoj sreći došao kraj

Za Viktora Orbána bila je to noćna mora.

Dana 28. lipnja više od 100.000 ljudi marširalo je u Budimpešti na Prideu, podržavajući LGBT prava i prkoseći vladinoj zabrani. Mađarski krajnje desni premijer dominira politikom od 2010., ali ankete već mjesecima pokazuju da njegova stranka Fidesz znatno zaostaje iza nove političke opcije koju predvodi Péter Magyar, konzervativac koji se buni protiv korumpirane vlasti. S obzirom da se izbori očekuju u travnju, Orbánova formula napada na LGBT osobe, migrante i EU čini se da više ne prolazi.

No, korupcija nije jedini razlog za pad potpore. „Mađarsko gospodarstvo stagnira“, kaže Péter Virovacz, ekonomist ING banke. Nakon solidnog desetljeća, zemlja je izgubila zamah.

Srednjoeuropske „Višegradske“ države (Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka-V4) godinama su imale snažna gospodarstva. No sada, osim Poljske, sve prolaze kroz teško razdoblje. Zbog Trumpovih trgovinskih ratova sve četiri su snizile ekonoske prognoze. Poljska još uvijek očekuje rast od 3,3 %, prema proljetnoj prognozi Europske komisije. No, Mađarska rast od tek 0,8 %, Slovačka 1,5 %, a Češka 1,9 %.

U posljednjih pet godina države V4 prošle su brojne krize. Pandemija i ruska invazija na Ukrajinu, koja je digla cijene energije, usporile su njihov ekonomski progres. Novi problemi su rast carina, koji posebno pogađa otvorena gospodarstva poput država V4, i teškoće njemačke industrije. Njemačka naime s V4 trguje više nego s Amerikom ili Kinom i najveći je ulagač u regiji.

Šire gledano, ovo je i dalje otporno tržište, kaže Richard Grieveson iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije. Potrošnja i ulaganja su snažni, a tržište rada u dobrom stanju. Izravna trgovina između zemalja V4 i SAD-a je mala, pa su neposredni učinci Trumpovih carina zasad ograničeni. Slovački izvoz u SAD čini tek 4 % BDP-a; kod ostale tri zemlje između 1 % i 3 %.

Poljska ima najmanje razloga za brigu, njezino unutarnje tržište broji 39 milijuna ljudi, što je više nego u preostale tri države zajedno. U 2023. izvoz robe i usluga iznosio je 58 % poljskog BDP-a, dok je kod Slovačke bio čak 91 posto.

The Economist

Veći udar donijet će neizravna šteta od carina, koja nastaje radi uske veze V4 država s njemačkom industrijom, koja je već bila u problemima i prije Trumpova trgovinskog rata. Njemačko je gospodarstvo blago palo u 2023. kao i 2024. Automobilska industrija, najveći industrijski sektor Njemačke, suočava se s padom potražnje i sve snažnijom kineskom konkurencijom. Trumpove carine od 25 % na uvoz europskih automobila dodatno pogoršavaju situaciju.

Posebno su na meti Češka, Mađarska i Slovačka, gdje su veliki ulagači Mercedes, Volkswagen (VW) i BMW. Audi (dio VW-a) zapošljava više od 11.000 ljudi u tvornici u Győru, na zapadu Mađarske. U Kecskemétu, južno od Budimpešte, Mercedes ima tvornicu s više od 5.000 zaposlenih. Automobilska industrija je, kako navodi izvješće Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR), „dragulj u kruni“ srednjoeuropske industrije, a čini 9 % BDP-a Češke i Slovačke.

Upozorava se da bi europska industrijska snaga mogla oslabiti ako proizvođači automobila zatvore tvornice zbog kineske konkurencije. Drugi mogući scenarij je „sinicizacija“ industrijskog središta, gdje kineske tvrtke kupuju ili pokreću auto-industriju u regiji. Taj je proces već krenuo. U svibnju je kineski proizvođač električnih vozila BYD objavio da će otvoriti europsko sjedište u Mađarskoj, gdje gradi ogromnu tvornicu. U Debrecenu, kineski CATL gradi veliku tvornicu baterija za električna vozila. Volkswagen navodno razmatra ponude iz Kine za prodaju dijela svojih viškova kapaciteta.

Poljsko gospodarstvo je raznolikije, a automobilska industrija igra manju ulogu. No Njemačka je i dalje njezin najveći trgovinski partner, sudjeluje u četvrtini ukupne trgovine, te najveći europski ulagač, s 16 % ukupnih izravnih stranih ulaganja.

Ipak, postoji i pozitivna strana snažne povezanosti V4 zemalja s njemačkim industrijskim opskrbnim lancima. Očekuje se da će regija imati koristi od velikih investicijskih programa u obranu i infrastrukturu koje je pokrenuo novi njemački kancelar Friedrich Merz. Richard Grieveson smatra da će njemački fiskalni poticaji imati preljevne učinke u zemljama V4 već od sljedeće godine.

Neki se nadaju da bi mir u Ukrajini, ako do njega dođe, mogao dodatno potaknuti rast. Obnova će biti “pokretač rasta”, predviđa Adrian Stadnicki iz Njemačkog istočnoeuropskog poslovnog udruženja. Prema zajedničkoj procjeni Ujedinjenih naroda, EU-a i Svjetske banke, trošak obnove Ukrajine mogao bi doseći pola bilijuna dolara. No upitno je hoće li se takav iznos moći osigurati u eri limitiranih proračuna i sve slabijeg interesa svijeta.

Zoltan Torok, ekonomist Raiffeisen banke u Budimpešti, slaže se da bi mir bio koristan za regiju. No ne vjeruje da bi to, osim možda u slučaju Poljske, omogućilo državama V4 da pobjegnu iz “zamke srednjih prihoda”; vjerojatnije je da će ostati na srednjoj razini gospodarskog razvoja. Nedostaje im inovativnih poduzeća, a s obzirom na to da na istraživanje i razvoj izdvajaju samo 1–2 % BDP-a, a to se uskoro neće promijeniti. Nije ni čudo da, prema Toroku, “poslovno raspoloženje u Mađarskoj djeluje depresivno”. Više je uzbuđenja na ulicama Budimpešte nego u upravnim odborima tamošnjih tvrtki.