Bili su prijestolnica krivotvorina, a sad se guše u tužbama da zaštite svoje vlasništvo

Jutarnji list donosi najbolje iz The Economista - jednog od najrelevantnijih i najuglednijih svjetskih medija koji se fokusira na geopolitiku, ekonomiju, znanost i tehnologiju. Svaki tjedan donosimo analitički uvid i perspektivu o globalnim vijestima.

Sve dosad objavljene članke pročitajte ovdje

© 2026. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.

Kineski dužnosnici vode rat protiv đavolskog malog stvorenja visokog oko petnaest centimetara koje neodoljivo podsjeća na lutku Labubu, plišanu igračku koju je stvorila kineska tvrtka Pop Mart. Tvornice diljem zemlje izbacuju kopije poznate kao Lafufu. Krivotvorine su toliko uzele maha da je Kina bila primorana pokrenuti nacionalnu kampanju "hvatanja Lafufua". Vlasti sada redovno provode racije i zatvaraju internetske trgovine koje ih prodaju. Šangajska policija u srpnju je otkrila lokalnu tvrtku sa zalihom lažnih igračaka vrijednih vrtoglavih 12 milijuna juana (oko 1,5 milijuna eura).

Kina je dugo bila svjetska prijestolnica krivotvorina. Kupci nisu morali dugo tražiti kako bi pronašli lažne Nestléove začine ili imitacije Nikeovih tenisica. Brendovi nisu jedini oblik intelektualnog vlasništva koji se lako krade. Strane multinacionalne kompanije, koje su se počele otvarati u Kini nakon što je zemlja otvorila svoje gospodarstvo svijetu, često su se žalile na krađu poslovnih tajni. Američki proizvođač automobila General Motors otkrio je 2003. da kineski partner lansira model neobično sličan njihovu. Japanski industrijski konglomerat Kawasaki i njemački Siemens vjeruju da je njihova tehnologija iskorištena za gradnju kineske mreže brzih željeznica.

Nova revolucija u Kini toliko je velika da ju je teško i shvatiti

Posljednjih nekoliko godina, međutim, labava zaštita žigova i patenata postala je sve veći problem za brojne kineske tvrtke koje su i same postale snažni nositelji intelektualnog vlasništva. Lafufu je samo jedan takav primjer. Proizvođači svega, od pametnih telefona i motocikala do solarnih panela i baterija, bore se za zaštitu svojeg intelektualnog vlasništva. Ta borba sve više poprima globalne razmjere.

Pretrpani sudovi

Kineski sudovi zatrpani su predmetima vezanima uz intelektualno vlasništvo, kojih ima više od 550 tisuća godišnje, što Kinu danas čini zemljom s najviše takvih parnica na svijetu. Suci često moraju raditi ubrzanim tempom i rješavati najmanje jedan slučaj dnevno. Šangaj je obično preferirana lokacija jer su njegovi suci dobro upućeni u relevantne zakone. No, tvrtke i odvjetnici smatraju da je proces u tom gradu izuzetno spor jer može proći i do tri mjeseca samo da se slučaj pojavi na sudu.

Problem dodatno pogoršava kineski industrijski višak jer vlasnici neaktivnih tvornica traže načine da ih ponovno iskoriste. Li Hongjiang iz pekinškog odvjetničkog društva Guantao kaže da zastupa proizvođača motocikala u jugozapadnom gradu Chongqingu u borbi protiv tvornica koje kopiraju njegove motocikle. Chongqing je središte proizvodnje vozila, ali mnoge tvornice ondje stoje neiskorištene. Čim dobije spor protiv jedne tvornice, kaže, druga počne proizvoditi krivotvorine.

Kineski imitatori ne prijete samo sunarodnjacima. Prekomjerni proizvodni kapaciteti također su doveli do poplave imitacija robe u inozemstvu, što uzrokuje sve više sukoba sa zapadnim tvrtkama čije je intelektualno vlasništvo povrijeđeno.

Nije samo u Kini

U Sjedinjenim Državama, primjerice, broj sporova povezanih s patentima u koje su uključene kineske tvrtke porasli su za 56 posto u 2023., prema podacima kineskog odvjetničkog ureda GEN. Mnogi od tih slučajeva odnosili su se na trgovce koji prodaju proizvode na Amazonu, američkoj platformi za e-trgovinu. Česti su bili i slučajevi povezani s komunikacijskom i elektroničkom opremom.

Kina pobjeđuje u trgovinskom ratu

Ti sukobi djelomično odražavaju nedostatak iskustva sa strožom zaštitom intelektualnog vlasništva u inozemstvu. Kineske tvrtke često ulaze na tržišta bez provođenja procjena "slobode poslovanja", kojima se utvrđuje hoće li proizvod kršiti patente na novom tržištu, kaže Xia Feng iz GEN-a. U novije vrijeme neke su tvrtke počele zapošljavati iskusne interne odvjetnike zadužene za međunarodne sporove zbog intelektualnog vlasništva. Xia pojašnjava da su te pozicije "stvarno dobro plaćene".

Za razliku od nekad, danas su sve češće upravo kineske tvrtke te koje optužuju strane konkurente za krađu ideja. Lanac kafića Luckin uspješno je tužio tvrtku u Tajlandu koja je otvorila kafiće pod istim imenom i s gotovo identičnim logotipom. Trina Solar, kineska tvrtka za obnovljive izvore energije, tužila je Canadian Solar, kanadskog konkurenta sa sjedištem u Ontariju, koji većinu svojih solarnih panela proizvodi u Kini, zbog kršenja intelektualnog vlasništva u Sjedinjenim Državama. Kako kineske tvrtke sve više izlaze na inozemna tržišta, očekuje se i porast broja takvih pravnih bitaka.