Sudjelovanja žena na tržištima rada Južne Azije poprilično je nisko. Međutim, tekstilni sektor u toj regiji predstavlja iznimku. U Bangladešu i Šri Lanki oko dvije trećine onih koji rade za šivaćim strojevima su žene. Ova je industrija na tržište rada uvela milijune žena i bila je pokretač gospodarskog rasta od 1980-ih. Ali, mnogo toga sada ovisi o tome hoće li zemlje, koje ovise o izvozu jeftinih majica i cipela, uspjeti i dalje ih nastaviti prodavati zemlji čiji predsjednik često prijeti uvođenjem carina.
Radnici i industrijalci su na iglama otkako je Donald Trump u veljači najavio "recipročne carine" za većinu američkih trgovinskih partnera. Amerika je najveći pojedinačni kupac odjeće iz ove regije. Šri Lanka, koja još uvijek plaća carinu od 30 posto, nakon što je četveromjesečni moratorij istekao 1. kolovoza, oslanja se na prodaju odjeće za više od 40 posto svojih izvoznih prihoda. Bangladeš, drugi najveći svjetski proizvođač odjeće, pregovara o carini od 35 posto koju je Trump najavio da će stupiti na snagu. "To će za nas biti katastrofa", kaže Mohiuddin Rubel, bivši direktor udruge proizvođača i izvoznika odjeće u Bangladešu.
Svijet pobjeđuje u borbi protiv raka
Od veljače američki trgovci poput American Eagle i Walmarta stavili su na čekanje narudžbe vrijedne milijune dolara. Rubelova tvrtka je od ožujka izgubila oko 25 posto prodaje na američkom tržištu. Nekoliko dana nakon što je Trump 7. srpnja ponovno zaprijetio carinama Bangladešu, Walmart je rekao Iqbalu Hossainu, direktoru lokalne tvornice Patriot Eco Apparel, da obustavi narudžbe u vrijednosti od 1,25 milijuna dolara dok se ne razjasni situacija.
I žene i muškarci vjerojatno će patiti, ali ženama je teže pronaći druge opcije za prekvalifikaciju ili novi posao. Sindikati ističu da su privremeni radnici već otpušteni u Bangladešu. Lima Akhter, 28-godišnjakinja koja je uzdržavala osmeročlanu obitelj radeći u Patriot Eco Apparelu, u lipnju je ostala bez posla bez ikakvog prethodnog upozorenja, kao i 40 drugih radnika. "Plaćala sam školarine svojoj djeci i lijekove roditeljima", kaže Akhter. Sada je prisiljena posuditi novac od tvrtke za mikrokreditiranje.
U Šri Lanki tvrtke koriste potencijalne carine kao izgovor kako bi odbili povećati plaće ili isplatiti bonuse svojim radnicima. Ranil Wickremesinghe, bivši predsjednik Šri Lanke, upozorio je da bi, ako carine zaista stupe na snagu, moglo biti ugroženo više od 100.000 radnih mjesta. Posljedice bi osjetilo i najmanje 2,5 do šest milijuna članova obitelji otpuštenih radnika, kaže Anton Marcus iz Sindikata radnika slobodnih trgovinskih zona i usluga u Colombu, glavnom gradu Šri Lanke.
Američki brendovi poput Gapa i Walmarta traže od proizvođača da apsorbiraju barem polovicu početne 10-postotne carine koju je Trump uveo tijekom moratorija. Mnoge male i srednje tvrtke obustavile su proizvodnju, i to baš u trenutku kad su se počele oporavljati od posljedica revolucije koja je 2024. godine srušila premijerku Sheikh Hasinu. Preko 800 tvrtki u Bangladešu će biti pogođeno, upozorava Rashadul Alam Raju, glavni tajnik Saveza sindikata tekstilnih radnika u Dhaki, glavnom gradu Bangladeša.
Globalni sustav azila se raspada
"Meni je kao samohranoj majci teško preživjeti i platiti školarinu bez posla", kaže Kohinoor Begum, 35-godišnja radnica u tvornici odjeće u Bangladešu, koja je prošli mjesec ostala bez posla. Sindikati napominju da kada žene bivaju otpuštene, teško pronalaze novi posao. Većina njih napušta sela u kasnim tinejdžerskim godinama da bi radile u tvornicama, gdje godine provode ponavljajući iste rutinske poslove bez stjecanja novih vještina.
Zemlje nastoje pregovorima zadržati carinske uvjete koje bi mogle sačuvati njihovu konkurentsku prednost na tržištu. Bangladeš povećava uvoz iz Amerike kako bi uvjerio Trumpovu administraciju da može smanjiti trgovinski deficit od šest milijardi dolara. Vlada Bangladeša je nedavno naručila i 25 Boeinga, dok je Šri Lanke zakazala još jedan krug razgovora sa SAD-om.
Dugoročno, Bangladeš i Šri Lanka morat će proći kroz duboke strukturne reforme kako bi postali otporniji na buduće trzavice. Šri Lanka bi mogla Amerikancima ponuditi ciljane pogodnosti u sektoru visokih tehnologija kako bi smanjila svoju ovisnost o tekstilu. Time bi se, kaže Thiruni Kelegama sa Sveučilišta u Oxfordu, industrija i radnici mogli zaštititi od nestabilnosti globalne trgovine. No do tada, sljedeća plaća za tisuće radnika mogla bi ovisiti o tome hoće li Trump dobiti ono što traži za sklapanje dogovora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....