Moglo je biti i puno gore. U travnju, kada je američki predsjednik Donald Trump započeo svoj trgovinski rat, investitori i mnogi ekonomisti očekivali su oštru globalnu recesiju. No na kraju će globalni BDP ove godine vjerojatno porasti za oko 3%, što je otprilike jednako kao i prošle. Nezaposlenost je gotovo posvuda ostala niska. Burze su zabilježile još jednu godinu solidnih prinosa. Jedino što zaista zabrinjava jest inflacija, koja je u zemljama OECD-a i dalje iznad ciljane razine od 2% koju postavljaju središnje banke.
Ova zbirna slika ipak prikriva velika odstupanja među državama. Zato smo, već pete godine zaredom, krenuli u potragu za “ekonomijom godine”. Prikupili smo podatke o pet pokazatelja: inflaciji, “rasprostranjenosti inflacije”, BDP-u, zaposlenosti i kretanju burzovnih indeksa, za 36 više-manje bogatih država. Zatim smo ih rangirali prema uspjehu na svakom od tih područja i tako izračunali ukupnu ocjenu ekonomskog uspjeha u 2025. (op.a. prvi na ljestvici je Portugal, druga je Irska, treći Izrael, četvrta Kolumbija, a peta Španjolska. Hrvatske nema na listi, dok je Slovenija na 12. mjestu)
Dobre vijesti za jug Europe. Nakon pobjede Španjolske prošle godine, Portugal ovoga puta ima najuspješniju ekonomiju. U 2025. godini Portugal je spojio snažan rast BDP-a, nisku inflaciju i živahno tržište dionica. Visoko su se plasirale i druge članice europodručja koje su se mučile tijekom 2010-ih, uključujući Grčku na šestom mjestu (pobjednicu 2022. i 2023.) i Španjolsku.
Otkriveno koliko je novca Kina posudila bogatim državama
Izrael je nastavio snažan oporavak nakon kaosa iz 2023., dok je Irska za dlaku ostala bez prvog mjesta. Kolumbija je pak imala i snažan gospodarski rast i doživjela procvat burze.
Najlošije su pak prošle sjevernoeuropske zemlje. Estonija, Finska i Slovačka gužvaju se pri samom dnu ljestvice. Njemačka nešto bolje stoji nego prethodnih godina, ali i dalje loše, opterećena slabim tržištem rada. Velika Britanija imala je, slično kao Njemačka, pomalo mlaku godinu. Francuska, unatoč političkom kaosu, postiže prilično dobar rezultat.
S druge strane Atlantika, Sjedinjene Američke Države nalaze se tek u sredini ljestvice i stoje lošije čak i od Italije. Tržište rada u Americi jest snažno, ali ne i spektakularno, a relativno visoka inflacija snižava rejting.
Glavni pokazatelji
Prvi pokazatelj stanja ekonomije je temeljna inflacija, koja isključuje cijene hrane i energije zbog njihove volatilnosti. Što je godišnja stopa bliža 2%, uobičajenom cilju središnjih banaka, to je zemlja bolje rangirana na ljestvici The Economista.
Inflacija u Turskoj daleko je viša nego bilo gdje drugdje, ponajprije zbog nekonvencionalnih gospodarskih politika predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana. Estonija, koja se još uvijek oporavlja od energetskog šoka iz 2022., druga je najlošija, s temeljnom inflacijom od gotovo 7% u trećem tromjesečju 2025. U Velikoj Britaniji temeljna inflacija niža je nego u isto vrijeme prošle godine, ali je i dalje visoka, oko 4%, što je znatno iznad razine koju bi Banka Engleske smatrala poželjnom.
U nekim zemljama temeljna inflacija je, naprotiv, preniska. To vrijedi za Švedsku, gdje je gotovo nepostojeća. Potrošačima, umornima nakon četiri godine snažnog rasta cijena, to možda zvuči odlično. No u takvom scenariju ekonomisti strahuju od deflacije, koja obeshrabruje potrošnju i povećava stvarni teret dugova. Blaga inflacija bolja je nego da je uopće nema.
Slične, vrlo slabe stope inflacije bilježe i druge države, uključujući Finsku i Švicarsku. Iako je inflacija u Japanu viša nego tijekom 2010-ih, ni približno ne nalikuje pregrijavanju kakvo se bilježi drugdje.
Pokazatelj „rasprostranjenosti inflacije” (inflation breadth) govori sličnu priču. On mjeri udio proizvoda i usluga u potrošačkoj košarici čije cijene rastu više od 2% godišnje. U nekim je zemljama taj udio naglo porastao (među njima i u Sjedinjenim Američkim Državama), što je možda posljedica ekspanzivne fiskalne politike. Čak i danas, cijene više od 85% stavki u australskoj potrošačkoj košarici rastu brže od 2% godišnje.
A što je s rastom gospodarstva i zapošljavanjem? Ovdje se posebno ističe Portugal. Turizam je procvjetao, a mnogi bogati stranci sele u zemlju kako bi iskoristili niske porezne stope. Rast BDP-a osjetno je iznad europskog prosjeka. Češka bilježi solidan rast i proizvodnje i zaposlenosti, što je gura u gornju trećinu naše ljestvice. Nasuprot tome, Južna Koreja bilježi pad zaposlenosti. Norveška, snažno izložena robnim tržištima i brodarstvu, trpi posljedice usporavanja svjetske trgovine.
U trećem tromjesečju ove godine Irska je zabilježila gospodarski rast veći od 12% na godišnjoj razini, što zvuči spektakularno, ali je i pomalo zavaravajuće. Brojne velike multinacionalne kompanije koje u toj zemlji prijavljuju dobit iskrivljuju službene ekonomske statistike. Zbog toga irski ekonomisti radije koriste pokazatelj „modificirane ukupne domaće potražnje”, sličnu mjeru koju izračunava nacionalni statistički ured, a koja uklanja većinu tih iskrivljenja i realnije prikazuje stanje gospodarstva. I The Economist se vodio tim pristupom.
Burze
Analizu zaključujemo pregledom kretanja na burzama. Moglo bi se očekivati da će američke dionice biti uvjerljivi pobjednici, no rast cijena u SAD-u bio je tek solidnih razmjera. Visoke razine tržišta uglavnom odražavaju uspjehe iz prethodnih godina. Francuska je također imala mlaku izvedbu, pri čemu su dionice njezine najvrednije kompanije, LVMH-a, uglavnom stagnirale. Prema ovom kriteriju, Danska je prošla najlošije. U posljednjih godinu dana cijena dionice Novo Nordiska, proizvođača lijeka Ozempic, pala je za 60%, i to nakon što je tvrtka izgubila vodeću poziciju na tržištu lijekova za mršavljenje.
Tko traži snažne burzovne dobitke, mora pogledati izvan uobičajenih tržišta. Iako su češke i južnokorejske kompanije ove godine ostvarile dobre rezultate, nitko nije nadmašio Izrael, barem kada se prinosi mjere u lokalnoj valuti. U proteklih godinu dana cijena dionice Bank Leumija, najvrednije izraelske javno uvrštene kompanije, porasla je za oko 70%.
Dobro su prošli i portugalski ulagači, s rastom domaće burze većim od 20% u 2025. A prostora za daljnji rast još ima. Prema našim izračunima, burzovno tržište države koju proglasimo „ekonomijom godine” u prosjeku poraste za dodatnih 20% u sljedećoj godini. The Economist ne daje investicijske savjete, ali…
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....