Ruski dronovi već su ranije upadali na teritorij NATO-a. Jedan, vjerojatno namijenjen Ukrajini, srušio se prošlog mjeseca na polje u Poljskoj. No ono što se dogodilo u ranim satima 10. rujna predstavlja najteži upad u teritorij Saveza od njegova osnutka 1949. godine. Ispaljeno je tada devetnaest dronova, uglavnom s teritorija Bjelorusije, države- partnerice gdje ruske snage djeluju bez ograničenja. Dronovi su završili duboko u poljskom zračnom prostoru: neki su oboreni, drugi su se srušili, ali srećom nije bilo žrtava.
Moskva je tvrdila da su dronovi skrenuli s kursa zbog elektroničkog ometanja. No vojni analitičari ocjenjuju da je to malo vjerojatno. A i da jest istina, činjenica bi ostala ista; Rusija se ponaša krajnje neodgovorno i provokativno.
Mnogo je vjerojatnije da je Kremlj svjesno testirao Poljsku i NATO, tražeći pukotine u vojnom i političkom savezu, a sve uz dozu dvosmislenosti i poricanja, alatima kojima se Moskva odavno vješto služi. Za Savez, a posebno za američkog predsjednika, ovo je trenutak istine: bez brze i nedvosmislene reakcije, u Moskvi će zaključiti da je NATO slab.
Od početka invazije na Ukrajinu 2022., NATO je proširen prijemom Finske i Švedske, te je podigao cilj obrambene potrošnje na 3,5 posto BDP-a. Istodobno, tolerirao je niz ruskih provokacija – od presijecanja podmorskih kabela, preko narušavanja zračnog i pomorskog prostora, do atentata i sabotaža. Dronovi iznad Poljske novi su i najopasniji test.
Putinova propala afrička avantura
Prečesto su zapadni čelnici nastojali izbjeći „eskalaciju“. No sada i građani Europe počinju sumnjati da njihove granice nisu sigurne. Govoriti o izbjegavanju eskalacije postaje besmisleno – eskalacija je već stigla, i to iz Moskve. Upravo zato svaki znak nesigurnosti ili kolebanja unutar NATO-a bi se mogao pokazati fatalnim. Ako Savez pokaže slabost, Kremlj će to doživjeti kao poziv na nove provokacije. Rizik da kontinent gotovo neprimjetno, „u snu“, sklizne u širi rat nikada nije bio veći.
Dosadašnji su signali proturječni. Europski čelnici bili su oštri u osudi, dok je američki predsjednik Donald Trump reagirao neozbiljno i zbunjeno. „Što je sad s tim da Rusija upada u poljski zračni prostor dronovima? Here we go!“, napisao je na društvenim mrežama. Takva reakcija djeluje slabašno.
NATO mora promijeniti pristup. Umjesto da umanjuje važnost incidenata, Savez bi trebao jasno poručiti da će svi upadi u Poljsku i druge države na prvoj crti biti presretani.
To bi značilo raspoređivanje dodatnih zrakoplova iznad Baltika i Poljske, kao i premještanje sustava protuzračne obrane – sve dok se time ne ugrozi ukrajinska obrana. Potrebna je i strategija „forward defence“ – obaranje dronova i raketa unutar ukrajinskog, pa i bjeloruskog zračnog prostora, ako su usmjeren prema teritoriju NATO-a.
Nadalje, NATO bi trebao osnažiti ukrajinske sposobnosti za udare na pogone za proizvodnju dronova duboko unutar Rusije. To podrazumijeva dijeljenje obavještajnih podataka, isporuku ključnih komponenti i, ako bude potrebno, sustava dugog dometa.
Što dulje Savez odgađa odlučan odgovor, to je veća vjerojatnost da će Kremlj nastaviti s testiranjem i provociranjem. Dronovi iznad Poljske nisu slučajnost nego otvoreno upozorenje. Ovo je trenutak istine za NATO.
Pod zemljom s ljudima koji upravljaju američkim nuklearnim oružjem
Velik dio toga ovisit će o tome hoće li Donald Trump pokazati više odlučnosti. Iako je obećavao da će rat u Ukrajini završiti u jednom danu, dopustio je da ga Vladimir Putin vuče za nos. Insistirao je na primirju, ali je potom odustao od te ideje; prijetio je oštrim sankcijama Rusiji, ali ih nije uveo; pozivao je Putina da sjedne za stol s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, no ubrzo je i o tome zašutio. Trump tvrdi da mrzi krvoproliće, ali je ostao pasivan dok je Putin pojačavao napade dronovima na Ukrajinu. Putinov odgovor na Trumpovu mirovnu inicijativu jest – 800 dronova svake noći.
Joe Biden je obećao da će Amerika braniti „svaki pedalj“ teritorija NATO-a. Trump je pak razmišljao o napuštanju saveznika koji ne „plaćaju svoje račune“. Nejasnoća oko Trumpove pozicije dar je Kremlju, koji želi posijati klice sumnje u američku odlučnost. Takva situacija također ohrabruje i druge, uključujući izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, čiji je upad u Katar 9. rujna ismijao Trumpa i potkopao njegove napore da zaustavi rat u Gazi.
Zadatak pred Trumpom je jednostavan. Mora jasno izjaviti da će Amerika poštovati svoje ugovorne obveze i braniti saveznike. Sve manje od toga otvorit će vrata daljnjoj agresiji – ne samo iz Rusije, već i od drugih autokrata diljem svijeta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....