Nekoliko kilometara južno od Salt Lake Cityja, u gradiću Payson održava se parada. Mališani trče između kamiona koji vuku platforme s navijačicama i igračima američkog nogometa. Sedam pobjednica natjecanja ljepote mašu s goleme lubenice; sljedeća platforma prevozi 36 svirača gajdi. Svaki sudionik ove proslave je dijete.
Između 2008. i 2024. plodnost prosječne Amerikanke pala je za četvrtinu. Stanovništvo zemlje stari i, ako stopa nataliteta ostane na niskim razinama, s vremenom će ljudi biti sve manje. No u Paysonu, za razliku od većine gradova, djece ima više nego odraslih. U okrugu Utah 2024. rođeno je više beba nego deset godina ranije. Iako je plodnost u državi Utah padala brže od američkog prosjeka, u spomenutom okrugu i dalje se rađa više beba nego gotovo bilo gdje drugdje u SAD-u. U južnim dijelovima okruga, prema službenim podacima, stopa nataliteta dvostruko je viša od nacionalnog prosjeka. I nastavlja rasti.
Ekonomisti već dugo vjeruju kako pad nataliteta proizlazi iz rasta prihoda. U bogatoj, meritokratskoj zemlji parove se potiče da ulažu u obrazovanje i druge načine kojima mogu poboljšati životne izglede svoje djece. No takva ulaganja ostavljaju im manje sredstava i vremena za odgajanja više djece. Kako sve više žena sudjeluje na tržištu rada, tako raste i oportunitetni trošak majčinstva – vrijeme provedeno u odgoju djece moglo bi se, primjerice, iskoristiti za napredovanje u karijeri. Zbog toga, smatraju ekonomisti, bogate žene u Americi imaju manje djece od svojih siromašnijih vršnjakinja.
No novija istraživanja i trendovi rađanja doveli su u pitanje taj uvriježeni pogled. U bogatim zemljama žene koje žive u najprosperitetnijim područjima danas imaju najviše djece, a ne najmanje. Stopa rađanja među najsiromašnijim ženama opada najbrže. A od 2010. visokoobrazovane žene imaju sve više djece.
Drugim riječima, okrug Utah, sa svojim bogatim i sve većim obiteljima, sažima što ekonomistima stvara poteškoće oko razumijevanja američkog nataliteta. Ovdje nije riječ o tome da su se starosjedioci uspjeli oduprijeti društvenim silama koje drugdje smanjuju natalitet. Naprotiv, većinu okruga čine novo pridošle mlade obitelji.Mjesto je privlačno zbog infrastrukture prilagođene djeci i velike koncentracije drugih mladih obitelji.. Ti doseljenici pokazuju često zanemarenu posljedicu demografskih promjena u Americi: kako gradovi diljem zemlje stare, parovi koji planiraju djecu sve će češće birati zajednice koje se grade na periferiji.
Mormoni djelomično objašnjavaju neobičnu demografiju okruga Utah, ali ne na način koji biste možda očekivali. Oni već dugo čine većinu stanovništva tog područja. Tipičan vjernik koji redovito ide u hram odrastao je u obitelji s četvero djece, što je dvostruko više od američkog prosjeka. Dok je stopa rađanja drugdje padala, Payson je gradio nove škole, prilagođavao javne prostore i osiguravao skrb za djecu. Većina studentskih stanova u obližnjem gradu Provu, gdje se nalazi Sveučilište Brigham Young, projektirana je tako da uključuje prostorije za djecu. U drugim dijelovima države, činilo se, žene su imale manje djece kako bi mogle više vremena posvetiti karijeri. U Utahu je manje žena bilo zaposleno i vjerovalo se da će zato one imati obitelji slične veličine kao njihove majke.
Ali to se nije dogodilo. Plodnost mormonskih žena pala je više nego u ostatku populacije. Do 2019. više od polovice njih imalo je manje od troje djece. Stopa nataliteta u Utahu danas pada brže nego u bilo kojoj drugoj američkoj saveznoj državi. No infrastruktura stvorena za djecu privukla je mlade bračne parove i obitelji s djecom iz drugih dijelova Amerike.
Od oko 700.000 stanovnika okruga Utah, njih približno 100.000 doselilo se nakon 2014. U gradiću Alpine, bogatoj zajednici smještenoj u planinama na istočnoj granici okruga, jedan mormonski umirovljenik pokazuje niz svoju ulicu. Od dvanaest velikih kuća, sve osim njegove kupile su obitelji koje su se u Utah doselile nakon 2010.
Svijet će imati sve manje ljudi. I ne, to nije katastrofa
No malo se demografa pita kako će se novi roditelji ponašati u svijetu koji stari. Većina njih i dalje se fokusira na posljedice manjeg broja rođenja. Kako broj starijih ljudi raste, tako će oni sve više biti u fokusu kreatora politika. Zabrinjavajuća posljedica mogla bi biti ta da će, bez državne podrške i uz sve manji broj novih roditelja oko sebe, parovi imati još manje djece. Ipak, mnogi svemu usprkos ostaju ustrajni u želji da imaju mnogo djece.
I tako bi okrug Utah mogao poslužiti kao primjer drugim dijelovima Amerike, gdje se želi potaknuti veći broj rođenja. U studiji objavljenoj 2023. godine, Matthias Doepke sa Sveučilišta Northwestern i njegovi kolege analizirali su što je zajedničko područjima s visokom stopom nataliteta. Otkrili su da se najbolje održavaju stope rađanja u mjestima gdje su vlasti uvele programe skrbi za djecu i omogućile fleksibilno radno vrijeme. Važnu ulogu imale su i društvene norme; ljudi koji žive u zajednicama u kojima se društveni život odraslih vrti oko djece, obično imaju i više djece.
Mnogi se političari brinu zbog ideje oslanjanja na migracije kako bi se nadoknadio manjak rođenih. No Payson pokazuje da to ne mora biti loše. Novi doseljenici su imućni; moraju biti, kako bi si mogli priuštiti kuće u tom području, čije su se cijene u posljednjem desetljeću udvostručile. To pak donosi dodatne prihode državnoj blagajni. Osim toga, oni koji se sele u to područje kako bi osnovali obitelj sve češće imaju sveučilišne diplome, što odražava nacionalni trend. Prema riječima profesora Doepkea, stope rađanja među najobrazovanijim ženama ponovno rastu.
Većina velikih gradova i gusto naseljenih saveznih država još uvijek nije posve ostarjela. Ipak, dok novinar The Economista promatra još jednu platformu kako prolazi Paysonom (ovaj put punu svirača na violini), obilje mladenačke energije na ulicama djeluje gotovo neobično. Ali i ugodno. Rijetkost je danas vidjeti grad koji djecu stavlja u središte svog javnog života.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....