U kockastoj zgradi blizu helsinških dokova finski inženjeri testiraju dizajne ledolomaca. Na rubu golemog ledenog bazena novinar The Economista trese se od hladnoće. Sirena zavija. Model broda dug tri metra juri naprijed i svojim narančastim pramcem razbija ledeni pokrov.
„Led je svojevrsna misterija“, kaže Jari Hurttia iz Aker Arctica, vodeće finske tvrtke za dizajn ledolomaca. No Finci su je, čini se, gotovo razriješili.
Finske su firme dizajnirale četiri petine, a izgradile više od polovice svjetske flote ledolomaca. Natjecanje za Arktik raste, a američki predsjednik tu utrku uzima ozbiljno. U lipnju je Donald Trump rekao da pregovara s Finskom o kupnji 15 tih brodova. Prije je nagađao da bi mogao nabaviti i 40 „velikih“. Kako bi se suprotstavile Rusiji i Kini na dalekom sjeveru, Sjedinjene Države moraju proširiti svoju flotu ledolomaca. Da bi to učinile u kratkom roku, trebat će im pomoć Finske.
Finsku ekspertizu stvorili su teški uvjeti. Jedina je to zemlja na svijetu čije se luke zimi u potpunosti zaleđuju, pa Finska treba ledolomce da bi Baltik ostao prohodan. Još u 1930-ima, razvila je domaći opskrbni lanac – od projektantskih tvrtki do brodogradilišta. Tada je izgrađen i Sisu, prvi dizelsko-električni ledolomac.
Kao nesvrstana u Hladnom ratu, Finska je brusila svoju industriju gradeći ledolomce za Rusiju. Ta je trgovina završila 2022., nakon što je Kremlj pokrenuo invaziju na Ukrajinu. Finska je iduće godine ušla u NATO. Sada njezina brodogradilišta traže zapadne kupce.
Ledolomci, da bi preživjeli ekstremne uvjete, trebaju imati debele trupove, snažne motore i složene sustave za kontrolu vibracija i otpornost na led. Većina se gradi po narudžbi, pa nisu prikladni za serijsku proizvodnju u velikim brodogradilištima Istočne Azije. Baltika, spasilački brod dovršen za Rusiju 2014., ima asimetričan trup koji mu omogućuje da plovi bočno, režući put širok 50 metara kroz led. Drugi modeli služe kao teretni brodovi, tankeri ili brodovi za podršku.
Stigao je trenutak istine za NATO
Usporedbe su porazne po SAD. Američka obalna straža, koja je dio oružanih snaga, kaže da joj treba oko deset polarnih ledolomaca. Ima ih tri. Posljednji koji je američka vlada sagradila za obalnu stražu, Healy, završen je 1997. Plan za gradnju novih kasni, a troškovi rastu. Prvi brod, koji je izvorno trebao biti gotov 2024., neće stići prije 2029. i koštat će 1,9 milijardi dolara.
Usporedbe radi, Polaris, najnoviji finski ledolomac, sagrađen je u tri godine za 125 milijuna eura (147 milijuna dolara). Manji je to brod od onoga što Amerikanci žele, ali jasno dokazuje sposobnost Finske da brzo i jeftino gradi ledolomce.
Razgovori o američkom zaostajanju u odnosu na Rusiju – koja ima oko 50 polarnih ledolomaca, uključujući i nuklearne divove – donekle su pretjerani. Rusija, sa svojom dugom sjevernom obalom i više od dva milijuna stanovnika u Arktiku, uvijek će trebati više brodova od Amerike. Ono što ih treba brinuti je jaz između sposobnosti američke obalne straže i uloge koju ona mora igrati u sigurnosti Arktika.
Rusija i Kina natječu se za prevlast na Arktiku, a sjeverne brodske rute postaju sve prometnije.
„Amerika je mogla funkcionirati bez dovoljnog broja ledolomaca jer je kroz Beringov tjesnac prolazilo vrlo malo brodova“, kaže Peter Rybski, bivši mornarički ataše u američkom veleposlanstvu u Helsinkiju. „Ali ta se situacija sada mijenja.“
U kolovozu su tako dva kineska ledolomca plovila preko područja morskog dna kod Aljaske na koje Amerika polaže pravo. Obalna straža poslala je Healy da ih nadgleda. Takve bi provokacije mogle postati češće.
Pod zemljom s ljudima koji upravljaju američkim nuklearnim oružjem
Kako bi premostila jaz, Amerika se okreće Finskoj. Trump je prvi put iznio ideju o kupnji njezinih brodova tijekom svog prvog mandata. Godine 2024. Bidenova administracija potpisala je s Kanadom i Finskom sporazum nazvan ICE Pact, s ciljem povećanja kapaciteta. U kolovozu je helsinško brodogradilište započelo rad na prvom brodu iz tog programa – kanadskom ledolomcu Polar Max. Finski brodograditelji već su izradili nacrte za američku obalnu stražu i željno iščekuju narudžbe Trumpove administracije. Finska vlada također je optimistična. „Imamo velik kapacitet da isporučimo te brodove“, kaže Pasi Rajala, zamjenik finskog ministra vanjskih poslova. „U našem je interesu da naši saveznici budu spremni za arktičke uvjete.“
Rybski smatra da bi finska brodogradilišta mogla isporučiti brodove za Ameriku još ovog desetljeća. No, prepreke postoje. Jedna je protivljenje američkih brodogradilišta, koja predsjednika vide kao svog zaštitnika. Druga su zakoni o nabavi koji zahtijevaju da se vojni brodovi grade u Americi – iako se oni mogu suspendirati iz razloga nacionalne sigurnosti. To što Trump izgleda spreman zanemariti svoje protekcionističke instinkte sugerira da je prepoznao hitnost proširenja arktičke flote obalne straže.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....