U prvim mjesecima američkog trgovinskog rata protiv svijeta pojavile su se brojne spekulacije. Hoće li se dvije druge velike trgovinske sile, Kina i Europska unija, udružiti kako bi ojačale međusobne trgovinske veze i tako nadomjestiti gubitke izazvane američkim izolacionizmom? Samit zakazan za 24. srpnja u Pekingu jasno će pokazati da je odgovor na to pitanje „ne“.
Trebalo je to biti slavlje 50 godina diplomatskih odnosa. Izgledno je da će sve završiti kao fijasko.
Ranije ove godine činilo se da su se odnosi dobri. U svibnju su čelnici EU izjavili da su spremni „raditi rame uz rame“ s Kinom na rješavanju „zajedničkih izazova“. No, kako ocjenjuju upućeni iz Bruxellesa, kratkotrajna naklonost Europe bila je jednako toliko pokušaj da se isprovocira reakcija SAD-a, koliko i nastojanje da se zadobije naklonost Kine. EU se oprezno odnosi prema Donaldu Trumpu, ali još opreznije prema Kini.
Samit se izvorno trebao održati u Europi. No europski su čelnici željeli susret s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, a ne s njegovim zamjenikom Li Qiangom, kojega bi Kina po običaju poslala u Bruxelles. Stoga su se odlučili uputiti u Peking. Nedavno je EU odlučila odustati i od naizgled malo korisnog pred-samit ekonomskog susreta s Kinezima. Zatim je Kina otkazala posjet Ursule von der Leyen, predsjednice Europske komisije, i drugih visokih dužnosnika kineskim tehnološkim i automobilskim tvrtkama u Hefeiju.
Međutim, u pitanju je više od diplomatskog bontona. Sukobi oko samita odražavaju duboke probleme u samoj srži njihovih odnosa. Oni se tiču trgovine i sigurnosti.
EU optužuje Kinu da uništava industrije izvozom subvencioniranih proizvoda na njeno tržište i strahuje da će Trumpove carine dovesti do značajnog porasta takvog izvoza u Europu. Još jedna sporna točka je kineski monopol nad rijetkim zemnim metalima.
Pritom se nad tim odnosom nadvija i sjena kineske potpore Rusiji u ratu protiv Ukrajine, ali i kineskih kibernetičkih napada na komercijalne i političke ciljeve u EU. Brine ih i kinesko jačanje vojske u kontekstu prijetnje Tajvanu.
Automobili i rijetki metali
Što se tiče trgovine, problem Europe je da Kina ili šalje previše ili premalo svojih proizvoda. EU je tako nezadovoljna što joj se enormni trgovinski deficit s Kinom nastavio povećavati. Novi podaci pokazuju da je u prvih šest mjeseci ove godine kineski izvoz u EU porastao za 7 posto, dok su uvozi iz Unije opali za 6 posto. Prošle je godine Kina isporučila robu u vrijednosti od 560 milijardi dolara u EU, što je oko 30 posto više nego što je izvezla u SAD. Izvoz EU u Kinu bio je znatno manji, oko 230 milijardi dolara, što je manje od polovine vrijednosti robe koju EU prodaje u SAD.
Poseban problem predstavljaju automobili.
Električna vozila (isključujući hibride) ove godine čine više od 21 posto ukupnog tržišta automobila u Europi. Budući da su kineski modeli u prosjeku oko 20 posto jeftiniji od europskih, značajno narušavaju konkurenciju u pristupačnijem dijelu tržišta. Prema podacima analitičke kuće Schmidt Automotive, kineske tvrtke očekuju da će prodati približno jedno od deset takvih vozila.
Europska unija je prošle godine, pozivajući se na državne subvencije i porezne olakšice koje Kina pruža svojoj automobilskoj industriji, uvela carine do 45,3 posto na kineska električna vozila, kako bi zaštitila domaće proizvođače od „neposredne štete“. Usprkos tome, kineski proizvođači i dalje ostvaruju dobit u Europi. Najveći među njima, BYD, ambiciozno planira postati vodeći proizvođač električnih vozila na europskom tržištu do 2030.
Druga trgovinska pritužba Europske unije, jest da Kina uskraćuje robu koja je bloku potrebna, a to se posebno odnosi na rijetke zemne metale. Kina je u travnju, u sklopu trgovinskog rata, najavila opsežna nova ograničenja na izvoz tih sirovina i proizvoda koji ih sadrže. Ta mjera ometa proizvodnju u europskoj automobilskoj, zrakoplovnoj i obrambenoj industriji, kao i kod proizvođača poluvodiča. Neki proizvođači autodijelova čak su morali privremeno obustaviti proizvodnju. Na sastanku čelnika G7 u Kanadi u lipnju, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen optužila je Kinu da stvara okružje gdje „dominiraju i ucjenjuju” kontroliranjem opskrbe rijetkim metalima.
U međuvremenu, raste i zabrinutost oko sigurnosnih pitanja.
EU najviše brine to što Kina isporučuje Rusiji komponente koje koristi vojna industrija, a ta tehnologija je ključna za rusku ratnu mašineriju.
Rusko pitanje
No Kina ne popušta – „partnerstvo bez ograničenja“ s Rusijom smatra strateški vitalnim. Smiruje ju prisutnost autoritarnog lidera u Kremlju koji dijeli kinesku viziju svijeta. Također, rat u Ukrajini smatra korisnim iscrpljivanjem zapadnih resursa. Prema pisanju hongkonških novina South China Morning Post kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao je europskim dužnosnicima ovog mjeseca da se Kina boji kako bi poraz Rusije mogao potaknuti SAD da usmjeri veću pažnju na Kinu.
EU se ne brine samo zbog neizravne prijetnje koju predstavlja kineska potpora Rusiji. Sve je glasnija i po pitanju navodnih kineskih kibernetičkih napada na ciljeve u EU. U svibnju, nakon vijesti o napadu na ministarstvo vanjskih poslova Češke, Europsko vijeće, koje čine čelnici država članica, optužilo je Kinu za sve veći broj „zlonamjernih kibernetičkih aktivnosti“. Šefica europske vanjske politike Kaja Kallas upozorava da je EU „spremna reagirati.
S druge strane, Kina je zabrinuta zbog potpore Tajvanu unutar granica EU: prošle godine dvije njemačke ratne fregate simbolično su prošle kroz Tajvanski tjesnac, što je prvi takav prolazak u posljednjih 20 godina. Kineski državni mediji za porast napetosti okrivljuju EU i druge zapadne zemlje, optužujući ih za potporu tajvanskim „separatistima“. Kina bi željela udaljiti EU od SAD-a, ponajviše kako bi oslabila jedinstvo zapada oko pitanja Tajvana i sigurnosti u Aziji.
No Kina ulaže tek minimalni trud da umiri Europljane. U travnju je ukinula sankcije uvedene prije četiri godine protiv europskih zastupnika koji su javno izražavali zabrinutost zbog stanja ljudskih prava u zapadnoj kineskoj regiji Xinjiang. U srpnju je ponudila ustupke francuskim proizvođačima konjaka, kako bi im olakšala posljedice antidampinških mjera koje je sama uvela prošle godine.Čini se da glavni kineski plan zapravo pokušaj razjedinjavanja EU gdje god je to moguće.
Peking polaže nade u pojedine države članice, osobito Njemačku i Francusku, koje je Wang Yi posjetio nakon sastanaka u Bruxellesu. Njemačko tržište čini oko 40 posto izvoza EU u Kinu. Prema izvješćima, kancelar Friedrich Merz, uz pratnju poslovne delegacije, planira posjetiti Kinu kasnije ove godine. Očekuje se da će mu Kina prirediti svečani doček.
Jin Ling iz Kineskog instituta za međunarodne studije, think-tanka povezanog s kineskim ministarstvom vanjskih poslova, vidi kako postoji sve dublji jaz između pojedinih članica i vodstva EU po pitanju Kine. Zbog toga je Kini, kaže, sve teže shvatiti kako pristupiti Uniji. I čini se kako je sve manje voljna uopće pokušavati. U Pekingu se nadaju da će se obraćanjem pojedinim članicama uspjeti obuzdati njihovi najžešći kritičari unutar EU.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....