Pobjeda Joea Bidena na američkim predsjedničkim izborima nije samo "zatalasala" SAD, nego se dobro reflektira i na ove naše prostore. Pitanje je kako će sada, recimo, Bidenu čestitati slovenski premijer Janez Janša koji je požurio pozdraviti pobjedu Donalda Trumpa prije dva dana, a pogotovo Aleksandar Vučić koji je na Trumpovoj pobjedi gradio svoju politiku u regiji.
No, regija se uzburkala i svi su, kao i ostatak svijeta, uvjereni da će doći do promjena u vanjskopolitičkom smjeru nove Bidenove administracije koji će se odnositi i na Hrvatsku i naše prostore.
- Biden će se svakako vratiti multilateralizmu i usklađivanju politike, prema Rusiji, Kini, svjetskim žarištima, pa onda i Balkanu s Bruxellesom - ističe povjesničar Tvrtko Jakovina.
Dugogodišnji hrvatski diplomat Ivica Maštruko smatra da će benefit za Hrvatsku biti u stabiliziranju i normalizaciji odnosa SAD-a s EU i NATO-om, koji su s Trumpom došli u krizu, a to će, pretpostavlja, biti i prvi prioritet nove administracije.
- To će biti dio politike koja će se provoditi i mijenjati prema EU, a mi smo tu tek kao dio cjeline jer, iskreno, mi smo ekonomski i politički uglavnom nebitni - kaže Maštruko.
Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač kaže kako se nakon okončanja ovog izbornog procesa, punog preokreta, valja nadati ponovnom jačanju povjerenja u transatlantskim odnosima. Kovač smatra kako bi konstruktivnim držanjem i Europljani, a tu poglavito misli na države članice EU, trebali dati svoj doprinos resetiranju globalno važnog europsko-američkog partnerstva.
- Države EU trebale bi biti svjesne svoje snage i utjecaja na planu svjetske politike te preuzeti više odgovornosti na planu održavanja mira i stabilnosti Europe i njezina susjedstva - napominje Kovač.
Staložen političar
Bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji se u svom mandatu nekoliko puta susreo s Bidenom, drži da je on staložen i iskusan političar te da je njegova pobjeda i za Hrvatsku dobra u kontekstu onoga koliko je dobra za SAD i cijeli svijet. Prema njegovu mišljenju, svakako će biti kompetentniji za pitanje regije u koju se razumije i osobno. Jakovina i Maštruko ističu da će u svoj tim uključiti stručnjake za Balkan iz Clintonove i Obamine administracije. Za Jakovinu bi Bidenova pobjeda Hrvatskoj mogla biti povoljna zato što se nalazi na istoj strani kao i vodeće zemlje EU, koje su zagovarale njegovu pobjedu, ali kao i uvijek tu je pitanje hoćemo li to znati iskoristiti, jer dosad nismo.
- Balkan mu sigurno neće biti prioritet, njega će rješavati u sklopu normalizacije odnosa s Bruxellesom u cjelini te nastojati pokrpati sve ono što je Trump u svom mandatu pokvario, a samim time će se to reflektirati i na Hrvatsku i na situaciju na našim prostorima - kaže Josipović.
Suradnja s Bruxellesom
- Balkan neće ostati izvan interesa, ali će mu se prilaziti puno studioznije i bez naprasitih gesti i voluntarizma kao u doba Trumpa jer će se time baviti puno ozbiljniji ljudi koji poznaju regiju. Uz to, neće "solirati" bez Bruxellesa - smatra Jakovina. - Što se Hrvatske tiče, valja očekivati nastavak razvoja tradicionalno bliskih hrvatsko-američkih odnosa ne samo na vojnom i sigurnosnom planu, nego i najavljenim ukidanjem viznog režima za hrvatske državljane te zaključenjem sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Ti bi koraci zasigurno omogućili jačanje gospodarske suradnje između Hrvatske i SAD-a. Kao državi koja graniči s tzv. Zapadnim Balkanom i supotpisnici Daytonskog mirovnog sporazuma, Hrvatskoj je zasigurno važno da SAD nastavi davati svoj doprinos trajnoj stabilizaciji prilika, poglavito u BiH koja ima europsku perspektivu i gdje su Hrvati jedan od tri ravnopravna državotvorna naroda - navodi Miro Kovač.
Bivši šef države Josipović ne gaji iluzije da će Hrvatska igrati neku važnu ulogu u odnosima sa SAD-om, ali mora iskoristiti prostor nove bolje suradnje između SAD-a i EU i NATO-a, koji će se, uvjeren je, dogoditi. Jakovina, pak, misli da bi Hrvatska kao članica EU i NATO-a nakon "normalizacije" mogla iskoristiti situaciju da bude aktivniji i svrsishodniji sudionik rješavanja regionalnih problema, prije svega BiH za koju smo životno zainteresirani.
No, kaže, "bojim se da ćemo opet ispustiti priliku koju smo i dosad imali te ostati na margini događaja". Maštruko smatra da će Biden u prvom redu ići na stabiliziranje i usuglašavanje odnosa, ali na novim osnovama, s glavnim zemljama EU, Njemačkom i Francuskom, te tražiti poziciju za Veliku Britaniju, koja je svakako zemlja od prvorazrednog značaja za SAD, a onda s jačanjem tih odnosa baviti se i problemima koje ima na Balkanu, prije svega kad je riječ o BiH i Kosovu.
- SAD neće više, pretpostavljam, mimoilaziti EU kad je u pitanju Balkan jer su svjesni da je to ipak europsko pitanje - kaže nam Josipović.
Jakovina smatra da Balkan neće biti prioritet, ali će se paziti da se ne užari kako ne bi izašao iz okvira. Hrvatska bi tu mogla odigrati pozitivnu ulogu, smatraju Maštruko i Josipović, ali to više ovisi o nama, nego o Bidenu ili Bruxellesu.
Josipović, pak, smatra da Hrvatskoj neće "nauditi" Inicijativa triju mora, koja se percipirala kao Trumpova ideja, nego će ona, kako misli i Jakovina, prerasti iz političke više u ekonomsku inicijativu kojoj je cilj s jedne strane izoliranje Rusije, a s druge kao mehanizam raskola unutar EU.
- Tu će Biden, pretpostavljam također, prići smirenije nego što je to radio Trump te će vidjeti koliko se Inicijativa može uklopiti kao dio zajedničke politike EU - smatra Maštruko - a ne da bude samo u ulozi "sanitarnog kordona" prema Rusiji.