NAKLONOST KAPTOLA

Koga podržavaju biskupi: Što stoji u pozadini poruke HBK vjernicima uoči parlamentarnih izbora?

Biskupi poručuju kako je bitka s koronom pokazala koliko su važne mjerodavne osobe, koje mogu osigurati društveni napredak
 Damjan Tadić/Cropix

Hrvatska biskupska konferencija (HBK) uputila je u utorak poruku vjernicima uoči predstojećih parlamentarnih izbora u kojoj ih je, između ostalog, pozvala da “svojom slobodnom odlukom glas povjerenja daju onima koji se zauzimaju za zaštitu braka kao zajednice muškarca i žene, koji promiču kulturu života dugoročnom pronatalitetnom politikom te se zalažu za neradnu nedjelju kao dan obiteljskoga zajedništva i dan Gospodnji”.


Uslijedile su brze reakcije i žestok odgovor lijevog centra. Lider Restart koalicije i predsjednik SDP-a Davor Bernardić poručio je da je Hrvatska sekularna država i da se Crkva “nema što petljati u politiku i izbore” komentirajući preporuke HBK.

Sukob s ljevicom

Još žešća reakcija stigla je iz Glasa, gdje su u otvorenom pismu poručili kako bi hrvatskim biskupima “bilo najbolje da se prestanu sramiti i jednostavno vjernicima kažu ono što zapravo žele reći: “Glasajte za HDZ”.


Nikada do sada lijevo-liberalne stranke u kampanjama nisu ovako otvoreno uzvratile Crkvi, nego su uvijek pokušavale izbjeći sukob. Ne bez razloga - SDP je izbore 2007. uvelike izgubio nakon najave da se razmišlja o ukidanju vjeronauka u školama, što je biskupe i kler motiviralo da otvoreno agitiraju za HDZ. Zato prije svakih izbora nije bezrazložno pitanje kako će se postaviti Crkva? Posebno kao kad HBK, kao u utorak, pasira smjernice koje jasno pokazuju, barem, za koga ne glasati. To je nešto što više ne taje ni u crkvenim krugovima.

“Crkva se ne petlja u izbore, ali isto tako tko nam može zabraniti da budemo otvoreno protiv pobačaja ili za neradnu nedjelju? Oni koji bi to htjeli pate od boljševičkog mentaliteta i, zapravo, mrze vjeru. Ne bojim se da će oni prevladati, no kada pogledate razjedinjenost na političkoj sceni, mora vas biti malo strah od budućnosti u Hrvatskoj. U takvim okolnostima biskupi i Crkva ne smiju šutjeti, a hoće li vjernici poslušati, vidjet ćemo na izborima”, pojasnio je jedan od poznatijih zagrebačkih svećenika.


Vatikanski ugovori

Iako nije htio reći koga on podržava, podsjetio je kako je premijer Andrej Plenković prošle godine rezolutno odbacio bilo kakvu raspravu o inicijativi Glasa i Socijaldemokratske partije, koje su najavile pokretanje postupka za reviziju Vatikanskih ugovora.


“HDZ je protiv revizije Vatikanskih ugovora, ne vidimo nikakvih razloga za to i cijela ova rasprava ne mijenja naš odnos s Katoličkom crkvom u Hrvatskoj ni sa Svetom stolicom”, rezimirao je Plenković u Saboru i stekao crkvene simpatije, koje je izgubio kada je 2018. ratificirao Istanbulsku konvenciju.


Dva lica

“Posljednja izjava hrvatskih biskupa ima dva lica”, pojašnjava sociolog religije Ivan Markešić.
“S jedne strane, očuvanje braka, protivljenje pobačaju ili neradna nedjelja pripadaju u doktrinu Katoličke crkve i sasvim je normalno kada ovakvi stavovi ulaze i u dokumente koje objavljuje HBK. Ali, problem je u prvom dijelu izjave, gdje oni neizravno govore za koga treba dati glas, a to je HDZ.

Naime, biskupi navode kako je bitka s koronom pokazala koliko su važne stručne i mjerodavne osobe, koje mogu osigurati društveni napredak, pri čemu ih ne imenuju, ali svi znamo iz koje su stranke ti ljudi. Jednako tako, biskupi kažu što buduća vlast treba raditi kako bi se zaustavilo iseljavanje i mladi počeli vraćati, ali su propustili reći da je do iseljavanja došlo zbog socijalnog raslojavanja i bujanja korupcije pod HDZ-ovom Vladom”, rezimirao je Markešić.


Hod za život

Da su ovi izbori za Crkvu i svjetonazorsko pitanje, potvrdio je sisački biskup Vlado Košić, koji je nedavno poručio da su svi dobrodošli u Sisak na Hod za život te da oni političari koji su protiv, razumljivo, “neće dobiti glas nas katolika”, a da će one koji su za “poduprijeti”. Košić se tek usputno ogradio rekavši da to ipak nije pitanje političke promidžbe, nego “trajno ljudsko pitanje i pitanje ljudskih i naših kršćanskih vrijednosti, za koje se mi borimo i iza kojih stojimo”.


Dakle, hoće li se Crkva eksplicitno odrediti? Neće, i to iz dva razloga. Prvo, jer to nikada ne čini (osim pojedinih župnika, koji se ne uspijevaju suzdržati), ali i zato što ovog puta na desnom krilu postoje tri ozbiljne opcije: HDZ, Domovinski pokret i Most.
Osim toga, biskupi su se opekli kada su na nedavnim predsjedničkim izborima, predvođeni kardinalom Josipom Bozanićem, zamalo potpuno otvoreno podržali Kolindu Grabar-Kitarović i time izazvali bijes Miroslava Škore, koji je zvučao poput Davora Bernardića.

“Mi smo sekularna država, Crkva je odvojena od države. Politika, definitivno, ne bi trebala biti u Crkvi, ne bi trebala biti u gospodarstvu, ne bi trebala biti u sudstvu”, upozorio je Škoro biskupe.
Sudeći prema izjavi HBK, nisu ga poslušali.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. travanj 2024 08:15