DA SAM JA MINISTAR

Stranke o reformi uprave i teritorijalnom preustroju: ‘Smanjiti broj zaposlenih u upravi‘

Šest političkih opcija odgovara na pitanja o reformi državne i javne uprave i teritorijalnom preustroju
Ilustracija
 Hanza Media

U Hrvatskoj se posljednjih desetljeća kao majka svih reformi spominju reforma državne i javne uprave te teritorijalni preustroj. Prema svim pokazateljima, država smo koja je prema broju ministarstava u samom vrhu EU, iako imamo samo četiri milijuna stanovnika. Čak i neke gospodarske sile, poput Njemačke koja ima više od 80 milijuna stanovnika, imaju tek 14 ministara. Hrvatska u ovom trenutku ima 20 ministarstava koja nisu nastajala prema potrebi države, nego često kao posljedica koalicijskih dogovora i osobnih želja političara. Preglomazni birokratski aparat, javni sektor, ali i lokalne samouprave i njihova poduzeća troše golem novac, a često služi tek kao poligon za politička uhljebljivanja. Procesi digitalizacije odvijaju se presporo, a rascjepkana lokalna samouprava s 576 jedinica ne pruža kvalitetnu uslugu. Stoga smo u predizbornom sučeljavanju o ovoj temi razgovarali s predstavnicima šest političkih opcija koje se natječu na izborima.

Na naša pitanja odgovarali su: Ivan Malenica, HDZ-ov ministar uprave i prvi u IX. izbornoj jedinici, Arsen Bauk, bivši SDP-ov ministar uprave i prvi na listi Restart koalicije u X. izbornoj jedinici, Vesna Vučemilović, prva na listi Domovinskog pokreta Miroslava Škore u IV. izbornoj jedinici, Božo Petrov, predsjednik Mosta i prvi na listi u X. izbornoj jedinici, Dario Zurovec, gradonačelnik Svete Nedelje i prvi na listi koalicije Stranke s imenom i prezimenom, Pametnog i Fokusa u VII. izbornoj jedinici, te Nives Miošić-Lisjak iz koalicije Možemo.

Kako biste reformirali državnu upravu, treba li donijeti posebni Zakon o plaćama koji bi definirao da se službenici plaćaju prema učinku, imamo li previše ljudi zaposlenih u državnoj i javnoj upravi te koliko biste ljudi mogli otpustiti u četiri godine mandata?

Malenica (HDZ): Usvajanjem Zakona o sustavu državne uprave već smo smanjili broj državnih dužnosnika, a decentralizacijom i racionalizacijom, odnosno povjeravanjem dijela poslova državne uprave županijama smanjili smo broj državnih službenika za više od 2500. U idućem razdoblju nadogradit ćemo sustav upravljanja i razvoja ljudskih potencijala u javnoj upravi uz transparentan, inovativan i odgovoran sustav zapošljavanja, nagrađivanja i napredovanja. Na taj način osigurat će se preduvjeti za učinkovito djelovanje javne uprave. Daljnjom implementacijom digitalnih procesa, kao i prirodnim odljevom, broj zaposlenih u državnim i javnim službama postupno će se smanjivati.

Bauk (SDP): U postojeće zakone kojima se uređuju plaće osoba koje ih primaju iz državnog proračuna ugradili bismo i mehanizam nagrade za osobe koje bolje obavljaju posao. Broj zaposlenih u vrijeme prošle SDP-ove Vlade smanjen je za oko 3500 službenika. U nekim službama (obrazovanje, zdravstvo) broj zaposlenih ovisi i o kvaliteti i dostupnosti usluge te bi smanjenje broja zaposlenih imalo negativan učinak na kvalitetu obrazovanja ili zdravstvene zaštite. U nekim drugim segmentima smanjenje broja zaposlenih ne bi smanjilo kvalitetu usluge i tamo će doći do smanjenja.

Vučemilović (DP): Potrebno nam je hitno uvođenje transparentnog sustava upravljanja učinkom u državnom i javnom sektoru te značajno povećanje plaća. Izvori financiranja moraju se tražiti racionalizacijom, restrukturiranjem i digitalizacijom. Paralelno s tim procesom poduprijet ćemo značajno jačanje plaća i broja radnih mjesta u privatnom sektoru. Snažno ćemo ulagati u programe za dodatne edukacije ovih zaposlenika kako bi stjecanjem novih znanja i vještina bili konkurentniji na tržištu rada. Licitirati o broju zaposlenika koji će biti dio programa zbrinjavanja je neozbiljno jer svima njima treba pristupiti kao našim sugrađanima vrijednima poštovanja.

Petrov (Most): Donošenje zakona kojim bi se uredile plaće državnih službenika predviđeno je u izbornom programu Mosta. Njime bismo uredili ocjenjivanje službenika i njihovo nagrađivanje, odnosno penaliziranje sukladno rezultatima. No, to može funkcionirati samo ako prije toga utvrdimo jedinstvenu strukturu radnih mjesta u upravi. Trenutačna struktura sustava radnih mjesta ne postoji, nisu utvrđene jedinstvene vrste i kategorije radnih mjesta za koja se isplaćuje jednaka plaća. Sustav je pun iznimki pa se od jednog do drugog tijela plaće službenika za praktički isti posao bitno razlikuju. Svakako računamo na prirodni odljev službenika, a riječ je o nekoliko tisuća ljudi svake godine.

Zurovec (SSIP, Fokus, Pametno): Za potpuni preobražaj javne uprave potrebno je provesti tzv. 3D reformu: digitalizaciju, depolitizaciju i decentralizaciju. Moderna javna uprava podrazumijeva primjenu novih digitalnih rješenja. Nadalje, procese zapošljavanja za tipizirana radna mjesta u javnoj upravi treba povjeriti profesionalnim trećim stranama koje su neovisne u radu kako bi se izbjeglo uhljebljivanje. Decentralizacijom sustava proces donošenja odluka približit će se građanima i omogućiti im da i neposrednim izjašnjavanjem kreiraju te odluke. Nagrađivanje službenika prema učinku ključni je segment reforme. Administrativni aparat je prevelik i nužno ga je restrukturirati, ali je neodgovorno licitirati brojem ljudi koji će morati napustiti službu.

Miošić-Lisjak (Možemo): Učinkovitost državne uprave ne postiže se kozmetičkim smanjenjem broja ministarstava ni linearnim smanjenjem broja zaposlenih. Promjenu će donijeti odlučni politički potezi koji na prvo mjesto stave sposobnost, znanje i integritet službenika. Nužno je i optimizirano upravljanje resursima. To podrazumijeva da službenici u sklopu svojih zaduženja imaju autonomiju odlučivanja, ali i odgovornost za odluke. Plaćanje po učinku u državnoj upravi je besmisleno, ali ono što se treba uvesti je nagrađivanje u odnosu na kvalitetu obavljenog posla. Na kraju, bez usklađenih i digitaliziranih procesa koji dopiru i do lokalne razine nema napretka.

Koje biste procese digitalizirali, biste li ukinuli neka državna tijela, primjerice, agencije, zavode i urede, i koje?

Malenica (HDZ): U pogledu digitalizacije procesa učinjeni su veliki iskoraci. Osim Centra dijeljenih usluga kojim na jednome mjestu spajamo sve elektroničke usluge i najmanje 300 institucija u “državni oblak”, u sustavu e-Građani implementirane su 73 usluge, od kojih 39 u posljednje tri i pol godine. Sustav e-Građani koristi oko milijun građana, a izdano je 2,3 milijuna elektroničkih osobnih iskaznica. To vidimo kao velik potencijal u daljnjem razvoju. Cilj nam je do kraja mandata implementirati 300 novih e-usluga, uvesti digitalni potpis za cijelu državnu i javnu pravu te osigurati potpuno digitalno stvaranje i dostavu dokumenata u svim administrativnim procesima države. I u idućem mandatu nastavit ćemo sa započetom racionalizacijom javne uprave.

Bauk (SDP): Kriza prouzročena koronavirusom pokazala je da se mnogi procesi mogu digitalizirati i plan nam je sve ono što se obavljalo digitalno u vrijeme koronakrize obavljati digitalno i u “normalno” vrijeme. Planiramo smanjiti broj ministarstava, ali i ostalih državnih tijela sa statusom agencija, zavoda, ureda i slično. Zadaću reorganizacije i smanjenja broja pojedinih tijela unutar pojedinih resora dobit će ministri, i to će im biti jedna od prioritetnih zadaća.

Vučemilović (DP): Kada pogledate izvješće Svjetskog ekonomskog foruma o konkurentnosti država, što je referentna točka za sve ulagače, jasno uočavate ključni razlog za lošu poziciju Hrvatske u globalnoj konkurentnosti: sudstvo. Što se tiče tijela i agencija, pogledajte samo stanje u području digitalizacije javne uprave. Uz Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, imamo još desetke drugih tijela i ureda koji se nekoordinirano bave digitalizacijom javne uprave. Stoga ne čudi što ni nakon toliko godina i potrošenih golemih sredstava nismo ni na tragu rješavanja ciljeva u pogledu digitalizacije javne uprave i osiguranja adekvatne podrške digitalizaciji gospodarstva.

Petrov (Most): Digitalizirati treba sve procese. Važno je da svi podaci koji se prikupljaju i obrađuju u različitim resorima javne uprave budu međusobno povezani i dostupni službenim osobama za potrebe rješavanja konkretnog predmeta. Građanima koji se koriste novim tehnologijama omogućit ćemo da sve svoje zahtjeve podnose i rješavaju elektroničkim putem, a ako postoji potreba za neposrednim pristupom javnim uslugama, predvidjeli smo primjenu koncepta jedinstvenog upravnog mjesta.

Zurovec (SSIP, Fokus, Pametno): Primarna je digitalizacija cijelog seta tzv. horizontalnih usluga koje bi pružao Centar dijeljenih usluga. Bitna komponenta jest i upravljanje državnim registrima i njihovom digitalizacijom. Treba formirati “državni oblak” i odabrati primarnog pružatelja usluga za sva tijela. Smanjenje broja agencija ne može biti cilj sam po sebi. To mora biti posljedica racionalizacije administrativnih procesa. Rezultate kampanje kojom je aktualna Vlada pripojila pojedine agencije drugima ili ih je pripojila ministarstvima imali smo prilike vidjeti. To je bila predstava za javnost bez ikakvih pozitivnih efekata.

Miošić-Lisjak (Možemo): Sve procese unutar uprave treba digitalizirati i tijela uprave moraju moći međusobno razmjenjivati podatke, umjesto da traže dostavu podataka koji postoje u sustavu. Digitalizacija pružanja usluga moguća je jedino uz uvjet priznavanja pristupa internetu kao temeljnog prava te osiguranja infrastrukture u svim dijelovima zemlje. Pritom uprava mora funkcionirati i u papirnatom obliku za one građane od kojih ne možemo očekivati visoku razinu digitalne pismenosti. Razvijat ćemo sustave digitalne participacije, a otvoreni podaci svih razina vlasti bit će sabrani na centralnim lokacijama u otvorenim formatima. Ukidanje tijela ne smije se raditi iz kozmetičkih razloga, nego treba ukidati ona tijela čije se funkcije preklapaju.

Biste li smanjili rashode za zaposlene? Ako biste, na koji način i koliko? Biste li smanjivali ili povećavali plaće?

Malenica (HDZ): Otvorenim socijalnim dijalogom zaključili smo kolektivne ugovore za sve državne službenike i namještenike za 14 do 21 posto. Naš je generalni cilj potaknuti zdrav gospodarski rast i povećanje plaća. U planu nam je smanjiti stopu poreza na dohodak s 24 na 20 posto, odnosno s 36 na 30 posto, te na taj način utjecati na rast primanja svih radnika. Što se tiče plaća u državnom i javnom sektoru, o njima ćemo nastaviti razgovarati sa socijalnim partnerima, vodeći pritom računa o gospodarskim prilikama i održivosti javnih financija.

Bauk (SDP): Nije nam u planu smanjenje rashoda za zaposlene, osim u dijelu smanjenja broja zaposlenih. Uvažavamo sindikate kao socijalne partnere i eventualne promjene u politici plaća želimo ispregovarati s njima.

Vučemilović (DP): Reforma javne uprave i uvođenje upravljanja učinkom samo je jedna od brojnih obećanih i nikada pokrenutih reformi ove Vlade. Tom reformom, koju ćemo dovršiti, povećat ćemo prosječne plaće povećavajući plaće prema učinku, ali uz smanjenje ukupnih troškova javne uprave. Nisu samo plaće bitan segment strukture troškova javne uprave, nego i prostori, IT troškovi i drugo.

Petrov (Most): Most se zalaže za donošenje jedinstvenog zakona o plaćama kojim bi se vrednovali radno mjesto i rad svakog službenika. To znači da bi oni koji su uspješniji te rade više i bolje imali i veću plaću. Donošenje zakona rezultirat će zasigurno i korekcijom mase plaća. Želimo provesti analizu unutarnjeg ustroja svih državnih tijela i ukinuti one ustrojstvene jedinice koje su višak. Poznata je činjenica da su se u tijelima državne uprave nagomilale brojne ustrojstvene jedinice za koje ne postoji objektivno opravdanje, osim da pojedinci napreduju u plaći kao rukovodeći službenici. Inzistirali bismo i da se u ovom teškom ekonomskom trenutku ne zapošljavaju novi ljudi, nego da se prirodnim odljevom smanji broj i trošak za njih.

Zurovec (SSIP, Fokus, Pametno): Plaće državnih službenika nisu visoke i ne treba ih smanjivati. Naprotiv, brojni državni službenici koji kvalitetno rade svoj posao nisu primjereno nagrađeni. Masa plaća je potpuno druga stvar. Masa plaća treba biti smanjena nakon provedbe reforme državne uprave. Studije koje će biti napravljene prije provedbe reforme dat će kvalitetan odgovor o tome kolike će biti financijske uštede.

Miošić-Lisjak (Možemo): Neracionalno trošenje sredstava nije pitanje rashoda za zaposlene. Najčešće su plaće u upravi na razini prosječnih ili ispod njih. Problem je klijentelizam, korištenje javnih poduzeća kao stranačkih bankomata. Zato najavljujemo zakon o javnim poduzećima, s ugrađenim sustavima demokratske kontrole. Njihovo poslovanje ne smije se voditi logikom ostvarenja maksimalnog profita, nego logikom pružanja jednako dostupne i kvalitetne usluge, uz obavezno reinvestiranje viška prihoda u unapređenje kvalitete ili smanjenje troškova usluga. U njima nema mjesta menadžerskim ugovorima. Treba promijeniti i nelogično postavljene hijerarhijske razine i razlike u plaćama službenika koje proizlaze iz nemogućnosti nagrađivanja, a sve institucije moraju biti u prostorima u javnom vlasništvu.

Kako biste reformirali lokalnu samoupravu, biste li ukidali županije, neke općine, što biste napravili s gradovima? Biste li smanjivali broj lokalnih dužnosnika i za koliko?

Malenica (HDZ): Kada je riječ o teritorijalnom preustroju, stav HDZ-a je jasan: županije trebaju ostati. One su dodatno ojačane povjeravanjem poslova državne uprave što im omogućava da budu motor daljnjeg regionalnog razvoja. Što se tiče općina, cilj nam je napraviti analizu, popisati poslove koji se obavljaju u općinama i koji bi se mogli raditi s obzirom na njihove kapacitete. Općine će se razvrstati prema pravednim i jasnim kriterijima te će ih se poticati na udruživanje u obavljanju povjerenih poslova. U prvoj ćemo fazi sadašnji broj lokalnih dužnosnika prepoloviti, a broj članova predstavničkih tijela smanjiti za petinu.

Bauk (SDP): Želimo da se lokalni izbori 2025. godine održe s manjim brojem jedinica lokalne samouprave nego danas. Broj profesionalnih lokalnih dužnosnika želimo smanjiti za najmanje jednu trećinu.

Vučemilović (DP): Lokalnu upravu vidimo kao agilnu i plitku upravljačku strukturu kojoj je glavni cilj osigurati ravnomjeran teritorijalni razvoj, kao jedan od ključnih državnih strateških ciljeva. Izvršit ćemo dodatnu funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju, digitalizirati rad lokalne uprave, broj općina smanjiti tako da općina može brinuti o svojim lokalnim potrebama, a uloge županija jasnije ćemo odrediti te ojačati njihove resurse i kapacitete kako bi se mogle nositi s odgovornostima. Osigurat će se i utjecaj lokalne uprave na odluke Vlade te kapaciteti za podršku jedinicama lokalne uprave na području povlačenja sredstava iz fondova EU, ali i u drugim područjima.

Petrov (Most): Most je jedina opcija koja je na tragu smanjenja broja lokalnih dužnosnika i političara već uputila zakon u Sabor. Njime smo predvidjeli smanjenje broja lokalnih vijećnika za oko 2000, a 393 načelnika i gradonačelnika te oko 650 njihovih zamjenika radili bi kao volonteri. Zalažemo se i za ukidanje županija, ali protivimo se regionalizaciji, smatramo kako su Hrvatskoj dovoljne dvije razine vlasti - državna i lokalna. U tom kontekstu treba se fokusirati na jačanje većih gradova. Za općine planiramo napraviti analizu decentraliziranih funkcija, stanja fiskalnih kapaciteta, a dogodine ćemo dobiti i stvarne demografske pokazatelje te na temelju svih tih analiza predložiti novi ustroj.

Zurovec (SSIP, Fokus, Pametno): Županije su nepotrebne i treba ih ukinuti. Formirat ćemo pet regija i provesti funkcionalno spajanje gradova i općina u nešto više od 100 administrativnih cjelina. Pritom planiramo zadržati subjektivitet općina, što podrazumijeva određenu političku i financijsku samostalnost, ali administrativnu, komunalnu i razvojnu povezanost i zajedništvo. Najbolji primjer te prakse je udruživanje četiri grada i deset općina iz Zagrebačke županije koji su formirali Vodovod i odvodnju Zagrebačke županije, čime su smanjili broj direktora, službe te su pokrenuli ulaganja vrijedna više od milijarde kuna. Rezultat reforme teritorijalnog ustroja koju planiramo provesti bilo bi smanjivanje broja lokalnih dužnosnika za pet puta.

Miošić-Lisjak (Možemo): Broj jedinica treba biti određen minimalnim brojem stanovnika i gospodarskim kapacitetom. Županije treba ukinuti. Ukidanjem županija i smanjenjem broja gradova i općina automatski bi se smanjio i broj lokalnih dužnosnika. Županije ionako ni s čim ne upravljaju, nego služe kao “protočni bojler” za novac koji od države ide prema lokalu i pritom im ostaje “provizija”. Naša je vizija da se regionalnim razvojem upravlja tako da se formiraju zajedničke službe na razini četiri do šest regija koje upravljaju projektima od regionalnog značaja. Politička razina odlučivanja na razini regija temeljila bi se na izbornom legitimitetu predstavnika lokalne vlasti, koji bi se usuglašavali oko ključnih regionalnih razvojnih projekata.

Biste li smanjivali broj ministarstava i središnjih državnih ureda, za koliko i koja?

Malenica (HDZ): Kako smo naveli u programu, planiramo smanjiti broj ministarstava u idućem mandatu. Naš program “Sigurna Hrvatska” obuhvaća deset prioriteta: ponosna i suverena Hrvatska, učinkovita država, radna mjesta i plaće, demografska revitalizacija, porezi, zdravstvo i mirovine, obrazovanje, znanost i industrija, samodostatnost u hrani i energiji, obnova Zagreba i ravnomjeran razvoj. Pri spajanju resora i smanjenju ministarstava vodit ćemo se tim programskim načelima kako bismo uspješno ispunili naš program.

Bauk (SDP): Broj ministarstva u 15. Vladi bit će manji od sadašnjeg. Sastav i konfiguracija ministarstava ovisit će i o razgovorima sa strankama s kojima budemo sastavljali Vladu. Smatramo da je bila pogreška osnivanje Ministarstva državne imovine nakon konstituiranja Vlade samo da bi Goran Marić imao Ministarstvo.

Vučemilović (DP): Definitivno ćemo pojednostaviti strukturu ministarstava jer je sadašnja kompleksna struktura vladanja posljedica zadovoljavanja raznih interesa, a nije optimalna struktura kreirana s ciljem učinkovitog upravljanja Hrvatskom. Detaljan plan spajanja donijet ćemo vrlo brzo na osnovi detaljnije analize postojećeg stanja.

Petrov (Most): Broj ministarstava definitivno treba smanjiti barem za trećinu. Počeli bismo od Ministarstva uprave čiji bi segmenti dijelom završili pod kapom Vlade ili Ministarstva pravosuđa, a neki i u MUP-u. Zalažemo se i da svi gospodarski resori (državna imovina, turizam, energetika) budu na jednome mjestu, u Ministarstvu gospodarstva. Nadalje, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva trebao bi se pripojiti direktno Vladi čime bi prestao biti zasebno tijelo, ali bi dobio autoritet Vlade i premijera te bi mogao upravljati digitalizacijom cijele uprave. Središnji državni uredi za sport i javnu nabavu trebali bi se naći pod kapom odgovarajućih ministarstava.

Zurovec (SSIP, Fokus, Pametno): Smanjit ćemo broj ministarstava s postojećih 20 na 12. To će biti ministarstva: gospodarstva, financija (s fondovima EU), prostornog uređenja, energetike i zaštite okoliša, uprave i pravosuđa, rada i mirovinskog sustava, demografije i socijalne politike, zdravstva, znanosti, obrazovanja i sporta, kulture, obrane, vanjskih i EU poslova te MUP. Međutim, nije dovoljno samo smanjiti broj ministarstava. S tim smanjenjem nužno je po dubini smanjiti cijelu administrativnu strukturu ukidajući nepotrebne uprave, službe i izmišljene rukovodeće pozicije. Podsjećamo na apsurdnu situaciju gdje su brojne pozicije na kojima imamo rukovoditelje koji vode sami sebe.

Miošić-Lisjak (Možemo): Funkcije sadašnjih središnjih državnih ureda mogu se svesti pod uprave u pojedinim ministarstvima. Središnji državni ured za Hrvate izvan RH smatramo nepotrebnim, a u aktualnom ustroju postoje ministarstva koja su nelogična, kao što je Ministarstvo za demografiju. To treba logičnije presložiti. Smatramo također da Ministarstvo branitelja, ako uopće treba postojati, treba preimenovati u Ministarstvo veterana. Djelovanje Ministarstva energetike i zaštite okoliša treba uskladiti s drugim dijelom njegova imena jer trenutačno sustav energetike zapravo onečišćuje okoliš. Možda bi bilo logičnije da imamo i odvojena ministarstva obrazovanja i znanosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. siječanj 2023 22:20