Kad je neki dan hollywoodska zvijezda Jane Fonda poslala videoporuku podrške koaliciji Možemo, posebno pozdravivši Radu Borić, dio javnosti isprva je pomislio da je to naručena i plaćena poruka u svrhu predizborne kampanje.
Većina se potom iznenadila doznavši da je kandidatkinja Nove ljevice u 7. izbornoj jedinici osobna prijateljica ne samo s Jane, nego i s nizom celebrityja, kao i to da je svojevremeno uvrštena na Forbesovu listu najmoćnijih feministica svijeta.
Rada je, među ostalim, i bivša potpredsjednica Europskog ženskog lobija, danas članica Mreže medijatorica žena Mediterana i regionalna koordinatorica kampanje "Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama".
Ovih je dana razapeta kampanjom, trči na sve strane, održava presice, ali i dijeli letke. Kaže za sebe: "Jednom aktivist, uvijek aktivist." Zalaže se i za prava manjina i izbjeglica, ali u predizbornom intervjuu za Slobodnu Dalmaciju držali smo se upravo ženskih pitanja.
Pravo na pobačaj
Kako tumačite da je pitanje pobačaja i ženskih prava u jednom trenutku izbilo u prvi plan kampanje?
– Pitanje pobačaja uvijek se prije izbora "izvuče iz rukava" desnih političkih opcija koje se nadaju, a sada se pokazalo da je to posve pogrešno, naići na pozitivan odgovor birača. Žene i muškarci koji poštuju žene odmah su im jasno pokazali što misle o njihovu zadiranju u prava žena, posebice ženskih seksualnih i reproduktivnih prava.
Dakle, rekli su im da ne mogu umjesto žena govoriti i odlučivati o pobačaju. Jednako su opasne i izjave žena iz istih političkih opcija koje smatraju da tijelo žene ne pripada ženi, kao što tvrdi Željka Markić, ili članica stranke Brune Esih, koja bi žene vratila na "tvorničke, tj. Božje postavke", dakle u kuhinju i spavaću sobu, dok je za sebe osigurala prava na rad i mjesto na izbornim listama. Svi ti mračni muškarci s mračnim porukama i njihove "sljedbenice" misle da žene ne znaju misliti svojom glavom, a znaju.
Mislite li da bi to moglo presudno utjecati na biračko tijelo koje je većinski žensko?
– Iako žensko biračko tijelo nije homogeno, vjerujem da će to utjecati ne samo na žensko biračko tijelo, nego i na sve slobodoumne muškarce. Najbolji je dokaz gospođa koja je javno, na tržnici, pokazala srednji prst vitezu Reineru, a članica je HDZ-a. I dosadašnja istraživanja ne idu u prilog onima koji bi zabranjivali pravo na pobačaj.
Zanimljivo je da to isto žensko biračko tijelo ima i bolji osjećaj o važnosti brige o okolišu, klimatskoj katastrofi kojoj svjedočimo, povezanosti kriza, ekonomske i ekološke, s nasiljem nad ženama. Tako razumiju da je zadiranje u autonomiju odlučivanja o ženskom tijelu i životu nasilje nad ženama.
Bi li neke poruke iz kampanje eventualnom prevagom desnih stranaka u parlamentu mogle zbilja utjecati na žensko tijelo u doslovnom smislu?
– Mogle bi. Budući da čekamo odgađani novi Zakon o pobačaju, iako je Ustavni sud slao "požurnicu", a znamo zašto ga je HDZ pod pritiskom desnog krila odgađao, ako HDZ bude koalirao s Domovinskim pokretom, mogao bi i to biti jedan od zahtjeva za koaliranje.
I Most se, sa svojim novim licima, bračnim parom Raspudić, natječe u oduzimanju prava ženama, od toga da se jasan politički stav izbjegava navodnom složenošću pitanja do morbidnih ideja o tome da i silovane žene trebaju roditi ili se o tome savjetovati s roditeljima. Ne znam jesu li pritom mislili i na roditelje silovatelja.
Bivša predsjednica je zakasnila
Kako komentirate srednji prst bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović uprt Miroslavu Škori s obzirom na to da je propustila povijesnu priliku da se zauzme za prava žena, poglavito žena žrtava nasilja? Jeste li imali veća očekivanja od nje kad je došla na Pantovčak neovisno o tome što evidentno nije vaša politička opcija?
– Bojim se da je bivša predsjednica Grabar-Kitarović zakasnila sa svojim "srednjim prstom", a svojim nezalaganjem za prava žena kad je za to imala priliku, pripomogla je da se razina ženskih prava smanjila. Također, nisam ni sigurna je li iznenadni "srednji prst" njezin izvorni stav, budući da smo svjedočili njezinim srdačnim susretima na Pantovčaku s čelnicima organizacija kao što su "U ime obitelji" ili "Hod za život", koje su slale upravo suprotnu poruku, dok za zahtjeve nekih ženskih organizacija nije imala vremena.
Dovoljno je sjetiti se prosvjeda "Spasi me". Očekivanja pri njezinu dolasku na Pantovčak nisu bila velika, ali mogla nas je i iznenaditi. Oko zagovora za Istanbulsku konvenciju, na primjer. Licemjerno je, također, da bi tek kad bi odlazila u inozemstvo, na različite forume i konferencije, znala govoriti o pravima žena. Zato što se ponekad i u svijetu promiče stereotip da žena na visokoj poziciji zastupa prava žena, a to nije nužno točno. U ovom slučaju nije bilo.
Što mislite o Riječanki iz "Hoda za život" koja je naglasila da silovana žena nema pravo na abortus?
– Gospođa iz Rijeke, koje se sada odriče i "Hod za život", koji svoje stvarne poruke mimikrira veselom šetnjom i brigom za "život od začeća", ali ne i za silovane žene, primjer je koliko je "Hod za život" ustvari hod koji gazi žene. "Hod za slobodu" bio je u Rijeci odgođen zbog brige za život građana zbog pandemije COVID-a 19, dok je "Hod za život" izložio hodače virusu i pritom širio poruke koje zastrašuju.
Stoga smo kolegice iz Radničke fronte Katarina Peović i Katarina Pavčić-Ivelja i ja, kao dio iste koalicije, naglasile na konferenciji za novinare istoga jutra u Rijeci da u "Hodu za život" hodaju mrzitelji žena, LGBT osoba, manjinaca, migranata... Oni mrze život i različitost, mrze obitelji koje nisu po mjeri njihovih ideologa, crkvenoga braka, mrze djecu koju bi ostavljali u domovima, a ne u obiteljima koje bi im pružale ljubav.
Katarina Pavičić-Ivelja istaknula je da je 60 šest posto hrvatskih ginekologa uložilo priziv savjesti, a da cijena pobačaja u prosjeku prelazi 2000 kuna. Time se prekarnim radnicama, nezaposlenim ženama, ženama bez zdravstvenog osiguranja, ženama iz ruralnih područja pobačaj sasvim onemogućuje.
Ako želimo biti društvo koje istinski štiti život, ne smijemo dopustiti da žene ponovno riskiraju živote obavljajući pobačaje u tajnosti ili da one koje si to mogu osigurati odlaze u zemlje koje ženama ne ograničavaju pravo odlučivanja.
Opasnost referenduma
Postoji li opasnost da u nas zabrana pobačaja postane referendumsko pitanje, pogotovo zato što su uvjeti za referendum na nacionalnoj razini, za razliku od onih na lokalnoj razini, olakšani nakon onoga o ulasku u EU?
Postoji opasnost, ako Ustavni sud bude dopustio da se ponovno postavi pitanje koje ne smije biti referendumsko – o ljudskim se pravima ne provode referendumi. S druge strane, znam da su ti koji bi ograničili ženama prava već "testirali" građane i zaključili da im referendum ne bi prošao. I ja vjerujem da bi građanke i građani i u suprotnom znali odgovoriti.
Na koji ćete se način, u slučaju da uđete u Sabor, zalagati za ravnopravnost spolova?
– Članice i članovi naše koalicije godinama zagovaraju politiku rodne ravnopravnosti i rekla bih da je ravnopravnost spolova upisana ne samo u naše pojedinačne programe kao i zajednički program, nego da smo životno opredijeljeni za jednakost i solidarnost s drugima i da smo se i dokazali u borbi za stvarnu ravnopravnost žena i muškaraca.
Konkretno, jedan od prvih poteza kad uđem u Sabor bit će zahtjev da se konačno donese Nacionalna politika za ravnopravnost spolova, s kojom se kasni pet godina – što nam pokazuje koliko je ovoj Vladi bila važna ravnopravnost. Također, predstoji nam borba i za moderan Zakon o pobačaju, koji će ženama osigurati pravo na besplatan, dostupan i siguran medicinski zahvat i besplatnu kontracepciju, te za ukidanje prava na priziv savjesti u medicini, jer priziv savjesti ne može biti iznad prava pacijenta na zdravlje.
Također, zalagat ću se i za uvođenje seksualnog odgoja u obrazovanje, kao i za suvremen program građanskog odgoja, koji će biti temelj i za razumijevanje ravnopravnosti spolova. Zagovarat ću i jednaka prava za članice i članove LGBTIQ+ zajednice, uključujući posvojenja i udomljavanja djece. Jednakost svih građana preduvjet je moderne sekularne države, a svaka diskriminacija je nedopustiva.
Dodatno, moj je plan u ovome sazivu Sabora tražiti izradu rodnog proračuna i raditi na tome da se i donese, jer bez osiguravanja sredstava za provedbu rodne ravnopravnosti na nju ćemo čekati još desetljećima. U zagrebačkoj Skupštini pokrenula sam inicijativu za izradu gradskog rodnog proračuna i počeli smo s pripremama. Dakle, može se, rekla je Rada Borić za Slobodnu Dalmaciju.