Iz Mosta nezavisnih lista u četvrtak su ocijenili da zbog lošeg primjera članova Nacionalnog stožera Civilne zaštite i premijera Andreja Plenkovića te zanemarivanja preporuka HZJZ-a danas u Hrvatskoj raste broj zaraženih koronavirusom.
- Svjedoci smo napadne lakoće zanemarivanja preporuka HZJZ-a o koronavirusu koje su svojim lošim primjerom građanima pokazali Nacionalni stožer te članovi i predsjednik Vlade Andrej Plenković i zato imamo porast broja oboljelih - ustvrdio je koordinator Mostova Savjeta za zdravstvo Ivan Bekavac na predstavljanju zdravstvenog programa.
Upitao je i kako je moguće da se u Hrvatskoj organizira koncert sa 600 sudionika, poput onog u Kninu, gdje je pjevač bio zaražen covidom-19, a da se pritom ne poštuju mjere HZJZ-a.
"Gdje je tu država, gdje je tu odgovornost za zaštitu zdravlja? Jučerašnja odluka o potrebi 14-dnevne izolacije za dolaske iz BiH, Srbije, Kosova i Sjeverne Makedonije nije utemeljena na struci i zakonu, već je to politička odluka kojom se želi fokus javnosti prebaciti s odgovornosti vladajućih na građane susjednih zemalja. To u situaciji predizborne kampanje odgovara HDZ-u", rekao je Bekavac.
Porast broja oboljelih govori da se trebamo više početi baviti prevencijom novog vala koronavirusa, a manje političkim odlukama na teret zdravlja građana, poručio je.
Govoreći o zdravstvenom programu Mosta, Bekavac je rekao kako je njihova namjera vratiti značaj primarnoj zdravstvenoj zaštiti i preventivnoj medicini koja je u Hrvatskoj zaboravljena.
Most za tržišno zdravstveno osiguranje
"Zbog loše provedbe preventivne medicine građani se prekasno i u poodmaklom stadiju bolesti javljaju na liječenje te su nam loši ishodi liječenja", rekao je.
Istaknuo je i da u bolnicama treba provesti reorganizaciju i restrukturiranje te utvrditi koliko nam stvarno bolnica treba s obzirom na pobol građana po regijama.
Most se zalaže za tržišno zdravstveno osiguranje jer Europa 21. stoljeća ne trpi monopol kakav danas ima HZZO, a građani imaju pravo izabrati svoje zdravstveno osiguranje i biti odgovorni za svoje zdravlje.
Kad je riječ o dugovima zdravstvenog sustava koji su ukupno dosegnuli oko 9 milijardi kuna, Bekavac kaže kako je to uglavnom dug države koja se obvezala podmirivati za zdravstvenu zaštitu 1 milijuna građana, koji ulaze u posebne skupine. Država to ne plaća te se godišnje stvara dug od oko 1,5 milijarde kuna, koji se prebacuje na teret građana, među kojima samo jedna trećina uplaćuje zdravstveni doprinos.
Nedostatak novca u zdravstvu posljedica je lošeg gospodarskog stanja, lošeg upravljanja i razbacivanja. Država treba plaćati ono na što se obvezala, a treba konačno provesti i javnu nabava bez "koruptivnih podloga" kojima smo svjedoci, rekao je Bekavac.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....