Američki dnevni list New York Times piše da se "kockanje" premijera Andreja Plenkovića s ranim parlamentarnim izborima isplatilo te da je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) na izborima održanima u nedjelju 5. srpnja ostvarila najbolji rezultat u posljednjih 10 godina, osvojivši 66 mandata, 15 više od najbližeg konkurenta Restart koalicije.
New York Times je konstatirao da Plenkovićev HDZ nije osvojio apsolutnu većinu u Saboru, ali da je nadmašio očekivanja iz predizbornih anketa te da je povećao broj mandata u parlamentu koje je imao u trenutku kada ga je Plenković raspustio.
"Plenković je u svibnju, na vrhuncu pandemije koronavirusa, tražio da se ide na izbore. Njegova je vlada tada uživala potporu zbog rukovođenja koronakrizom, a HDZ je uživao prednost u predizbornim anketama. No, ta je odluka nekoliko dana prije samog glasovanja počela izgledati poprilično riskantnom", piše NYT. "Broj zaraženih koronavirusom počeo je ponovno rasti, a ankete su pokazivale da su HDZ i Restart koalicija izjednačeni."
Unatoč tome, Plenkovićev HDZ na izborima je ostvario jedan od najboljih rezultata u povijesti stranke. "Kockanje se isplatilo", rekao je za NYT Karlo Jurak, politički analitičar i znanstvenik pri Sveučilištu u Zagrebu.
Citirajući analitičare, NYT navodi da bi Plenković zbog rezultata na izborima s manjim strankama centra i zastupnicima nacionalnih manjina lako mogao napraviti koalicijsku vladu. Plenković će zbog spomenutog rezultata manje ovisiti o novom političkom akteru u Hrvatskoj, "krajnje desnom" Domovinskom pokretu koji vodi pjevač Miroslav Škoro.
"Glasači su se odlučili za stabilnost usred duboke zdravstveno-ekonomske krize", rekao je Dejan Jović, politolog sa Sveučilišta u Zagrebu. "Čini se da birači vide nadolazeće poteškoće i žele da ih vodi vlada desnog centra."
NYT piše da su Plenkovićeve četiri godine na vlasti obilježili skandali. "Devet ministara napustilo je vladu zbog sumnje na korupciju", kaže NYT. "Plenković biračima uspješno skrenuo pažnju s toga na odgovor Hrvatske na pandemiju koronavirusa, koji je u jednom trenutku bio jedan od najstrožih na svijetu."
No, kako je kampanja odmicala i kako su se spomenute restrikcije uklanjale, djelovalo je kao da će se Plenkoviću njegova strategija obiti o glavu. NYT navodi da je broj zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj dva tjedna prije izbora bio veći od 50 te da su takve broj zadnji puta bile viđene u travnju.
NYT piše da su Plenkovićevi rivali, a i poneki saveznici, tražili da se izbori odgode. Spomenuta je zabrana glasanja za pozitivne na koronavirus koju je izdalo Državno izborno povjerenstvo, a koju je Ustavni sud kasnije poništio. Plenković je, kažu u NYT, optužen i za licemjerje jer je podržao teniski turnir u Zadru koji je organizirao srpski tenisač Novak Đoković.
"Turnir je trebao potaknuti interes za hrvatskim turizmom, ključnom gospodarskom granom, ali je završio sramotom, što za Đokovića, što za Plenkovića. Posjetitelji turnira nisu morali nositi zaštitne maske, a nekoliko je sudionika turnira zaraženo koronavirusom, Među zaraženima se našao i Đoković. Plenković se potom našao na udaru jer je odbio ići u samoizolaciju nakon što se doznalo da udarcem šakom o šaku pozdravio s Đokovićem", piše NYT.
"Kada su u Plenkovićevu obranu stali stručnjaci iz Nacionalnog stožera civilne zaštite, oni su optuženi za politiziranje javnog zdravstva", piše NYT. "Ta je odluka stvorila dvostruki standard", rekao je Jurak.
"Nedjelja je, međutim, pokazala da Plenkovića njegova baza nije napustila. Savršeno je pogodio kada je trebalo izaći na izbore", dodao je Jurak.