StoryEditor
TV TURNEJA MOSTOVACA

Petrov, Grmoja i Selak Raspudić u Dnevnicima: Eksperiment s Timom Oreškovićem ne bismo ponovili

Budući da korupcija kapilarno prožima čitav naš sustav, prvenstveno treba staviti naglasak na pravosuđe, rekla je Selak Raspudić
Marija Selak Raspudić
 Darko Tomas/Cropix

Gošća RTL-a Danas bila je Marija Selak Raspudić, nositeljica Mostove liste u 1. izbornoj jedinici, gdje će se 5. srpnja suprotstaviti aktualnom premijeru Andreju Plenkoviću i šefu SDP-a Davoru Bernardiću, te Zlatku Hasanbegoviću iz Domovinskog pokreta.

Hrvatska se budi je naziv programa. Zašto mislite da je Hrvatska do sada spavala, upitao je na početku novinar Adrian De Vrgna.

- Pa iz svih podataka i opće letargije koja vlada, ako se sjetimo da prethodnim parlamentarnim izborima pristupilo samo 52 posto naših građana i da je kontinuirano naš najpopularniji političar Nitko, onda je jasno da je Hrvatska uspavana. Borba protiv korupcije je jedna sustavna borba i mora se odvijati u svim segmentima. Budući da korupcija kapilarno prožima čitav naš sustav, prvenstveno treba staviti naglasak na pravosuđe, ali treba paziti i na druge sektore, kazala je Selak Raspudić.

Na pitanje da istakne konkretne mjere, odgovorila je:

- Mnogo toga bismo napravili u pravosuđu. Prvo što je potrebno, mada su sve te mjere retroaktivne, su bolji zakoni, ali ne u smislu kreacije novih zakona, nego u smislu transparentnosti donošenja zakona. Sada imamo poplavu novih zakona, tako da otprilike u svakom sazivu Sabora promijenite onaj broj zakona koliko ih uopće imamo. Nama treba transparentnost na svim razinama.

Na pitanje RTL-ovog novinara što je netransparentno u donošenju zakona, Selak Raspudić je rekla da se oni najčešće donose po hitnim procedurama, "a one izgledaju tako da se donesu podnormirani i kasnije se uređuju putem niza raznih sumnjivih podzakonskih akata, odnosno otvara se prostor za neki tip sistemske korupcije."

Problem su i provedba i neujednačena sudska praksa, složila se Selak Raspudić.

- Imamo veliki problem sa izborom sudaca koji treba također biti transparentniji da bismo uopće mogli govoriti o dobrom sustavu. Da bismo sve te promjene mogli ostvariti, moramo reagirati preventivno, ne možemo samo raditi sustav osiguranja. Trebamo imati ljude koji nisu toliko koruptivni, koji neće iskorištavati sadašnju zakonsku praksu, jer ne postoje idealni zakoni...

Odgovorila je i na molbu da iznese prijedloge vezano za obrazovanje.

- Obrazovanje nam je zaista u fokusu i nikad se više ne smije ponoviti ova situacija koja će na kraju koštati HDZ vlasti, a to je da je obrazovanje, ključni sektor, sektor budućnosti, postalo predmetom političke trgovine. Mi nudimo racionalnu strategiju, dakle prva stvar koja nedostaje svima nama je mogućnost konstruktivnosti. Da bismo ozbiljno razgovarali o obrazovanju, moramo imati u vidu da ne možemo stihijski svaki put mijenjati obrazovni sustav kako koji ministar dođe. Obrazovanje se do te mjere estradiziralo da svaki ministar misli da na njemu mora ostaviti pečat, neki tip eksperimenta na Šuvarovom tragu. Moramo se prvo vratiti u tračnice, napraviti nepristranu evaluaciju dosadašnje reforme, vidjeti može li što od nje ostati, ali usprotiviti se onim netransparentnim odlučivanjima koja su se u njoj događala, čak i uvođenje informatizacije bez pedagoškog standarda, da bismo mogli govoriti o promjenama u sustavu, rekla je.

Na pitanje želi li reći da se nije dogodila kurikularna reforma, Marija Selak Raspudić je kazala da nije pitanje samo je li se dogodila. 

- Ona je prerasla i promijenila se u nešto što je trebalo biti na tom tragu što se zvalo Škola za život. Naše osnovno pitanje u obrazovnom sustavu je osiguravanje materijalnih uvjeta rada i to na tri razine, razini infrastrukture škola, infrastrukturne opremljenosti, na razini položaja učenika, dakle dostupnosti obrazovanja i onda na razini materijalnih uvjeta naših profesora, onih koji pružaju to obrazovanje. Kada te stupove osnažimo, onda možemo govoriti o reformama, kazala je Selak Raspudić dodavši da nije pitanje koliko bi mandata za to trebalo već volje da se to napravi.

- Ono što stalno naglašavam je taj konstruktivni pristup, a on podrazumijeva, bez obzira koliko sam i ja osobno bila kritična prema dosadašnjim reformama, mi ipak trebamo pokušati raditi nepristranu evaluaciju reformi i vidjeti može li se išta u tom sustavu održati.

Na tom putu nisu im, rekla je, konkurenti ni Škoro ni HDZ.

- Nema potrebe promatrati političke procese na taj način. Mi nudimo sebe, nudimo naše programe. To se sve postavlja na tragu klasične dihotomije lijevo-desno, koja je potpuno pogrešna i kojom se želi obeshrabriti naše građane i reći im da se ljudi nalaze isključivo na nekim stranama ideološkog spektra, a da rješenja koja nude nisu uopće bitna. Nama konkurent mogu jednako tako biti i SDP i Nova ljevica. Mi se trebamo fokusirati na rješenja, kazala je te na pitanje s kime bi radije, s HDZ-om ili Škorom, kazala je da je pitanje onoga što tko nudi. 

- Mada su predstavili programe, nismo vidjeli tko će biti u mogućnosti sastavljati Vladu. HDZ će možda i postati prošlost, to treba imati u vidu, ne treba ih stalno gurati u prvi plan kao da je stvar već odlučena, kazala je.

Na pitanje bi li se Most mogao ponuditi Restart koaliciji bude li imao veću šansu formirati vlast, kazala je da će Most insistirati na demokratizaciji izbornih procesa. 

- To je apatija zbog koje je samo 52 posto ljudi izlazi na izbore. Insistirat ćemo na toj promjeni izbornog zakona, a onda ćemo vidjeti hoće li itko uopće htjeti s nama razgovarati, jer to je točka slaganja sadašnjeg vladajućeg duopola, rekla je Selak Raspudić.

Na pitanje bi li Most, dođe li u tu poziciju, mogao ponovno tražiti eksperiment poput Tima Oreškovića koji je postao predsjednik Vlade bez izbornog legitimiteta, Selak Raspudić je rekla da smatra da samo oni koji imaju izborni legitimitet trebaju sastavljati Vladu.

- Takav eksperiment nećemo pružati, to je i temeljni problem sadašnjeg eksperimenta s resorom obrazovanja, na čije je čelo došla ministrica koja nije imala legitimitet. Mi smo se ovdje na ovakav način i ponudili u situaciji u kojoj nismo imali osiguran mandat da možemo sa sigurnim legitimitetom ako ga dobijemo provoljiti volju građana, zaključila je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. lipanj 2020 10:21